Postupak : 2017/2973(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0668/2017

Podneseni tekstovi :

B8-0668/2017

Rasprave :

PV 12/12/2017 - 11
CRE 12/12/2017 - 11

Glasovanja :

PV 14/12/2017 - 8.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0500

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 275kWORD 53k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0668/2017
6.12.2017
PE614.287v01-00
 
B8-0668/2017

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o položaju naroda Rohingya (2017/2973(RSP))


Ryszard Czarnecki, Charles Tannock, Jadwiga Wiśniewska u ime Kluba zastupnika ECR-a

Rezolucija Europskog parlamenta o položaju naroda Rohingya (2017/2973(RSP))  
B8-0668/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Mjanmaru i položaju muslimana Rohingya, a posebno one od 7. srpnja 2016.(1) i od 15. prosinca 2016.(2), kao i svoje rezolucije od 16. ožujka 2017. o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2017.(3) te od 13. lipnja 2017. o apatridnosti u južnoj i jugoistočnoj Aziji(4),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o Mjanmaru od 16. listopada 2017. te o strategiji EU-a u vezi s Mjanmarom od 20. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini od 6. rujna 2017. o stanju u saveznoj državi Rakhine,

–  uzimajući u obzir izjavu posebne izvjestiteljice Ujedinjenih naroda Yanghee Lee od 14. ožujka 2017. o nasilja u saveznoj državi Rakhine,

–  uzimajući u obzir ishod donatorske konferencije održane 23. listopada 2017. u Ženevi, čiji su domaćini bili Europska unija i vlada Kuvajta te koju su zajednički organizirali Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) i Međunarodna organizacija za migracije (IOM),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće glavnog tajnika UN-a od 15. travnja 2017. o seksualnom nasilju povezanom sa sukobima,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a od 25. studenog 1981. o uklanjanju svih oblika nesnošljivosti i diskriminacije na temelju vjere i uvjerenja,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a od 18. prosinca 1992. o pravima osoba pripadnika nacionalnih ili etničkih, vjerskih i jezičnih manjina,

–  uzimajući u obzir sporazum o podjeli vlasti između vojnih i civilnih vlasti Mjanmara, u okviru kojega 25 % parlamentarnih zastupnika imenuju vojne vlasti, a policijske, granične i obrambene snage odgovaraju vojnim tijelima,

–  uzimajući u obzir poništavanje Zakona o kriznim odredbama burmanskog prava, na temelju kojega je vojnim tijelima bilo dopušteno zadržavanje osoba od interesa bez podizanja optužnice,

–  uzimajući u obzir izjavu državnog tajnika SAD-a od 22. studenoga 2017. u vezi sa stanjem u saveznoj državi Rakhine, a posebno zahtjev za međunarodnu istragu o osobama odgovornima za zločine protiv čovječnosti,

–  uzimajući u obzir izjavu posebne predstavnice glavnog tajnika UN-a za pitanje seksualnog nasilja Pramile Patten od 22. studenoga 2017. o tome da bi se seksualno nasilje protiv naroda Rohingya moglo okarakterizirati kao ratni zločin,

–  uzimajući u obzir sporazum koji su 23. studenog 2017. potpisali Mjanmar i Bangladeš u pogledu moguće repatrijacije stotina tisuća izbjeglica Rohingya u saveznu državu Rakhine,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda od 18. prosinca 1979. o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju Ujedinjenih naroda od 13. lipnja 2014. za okončanje seksualnog nasilja u sukobima,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima od 16. prosinca 1966.,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima od 10. prosinca 1948.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a od 18. rujna 1997. o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovu uništenju,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da se položaj naroda Rohingya dramatično pogoršao od izbijanja nasilja između boraca Rohingya i burmanskih sigurnosnih snaga 25. kolovoza 2017. te da postoje navodi o široko rasprostranjenim ubojstvima, spaljivanju sela naroda Rohingya, pljačkanju, masovnim silovanjima, mučenju i ciljanom nasilju protiv Rohingya u saveznoj državi Rakhine u Mjanmaru, uključujući zatvaranje mnogih pripadnika tog naroda u izbjegličke kampove;

B.  budući da te optužbe, koje se u skladu s međunarodnim pravom mogu smatrati zločinima protiv čovječnosti, potkrjepljuju izvješća brojnih međunarodnih organizacija za ljudska prava (među ostalim Human Rights Watcha i Amnesty Internationala), kao i izvješća Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda te Vlade Sjedinjenih Američkih država, o tome da se provodi ciljani progon pripadnika naroda Rohingya koji financira država te da ta djela provode sigurnosne snage Mjanmara;

C.  budući da su vlada Mjanmara te mjanmarske vojne i sigurnosne snage više puta zanijekale napade na civile i naselja naroda Rohingya te da to nasilje pripisuju borbi protiv pobunjenika Rohingya ili sukobima među militantinm skupinama Rohingya;

D.  budući da se trenutačni broj izbjeglica Rohingya koji bježe iz savezne države Rakhine, središta naroda Rohingya u Mjanmaru, procjenjuje na više od 623 000 od ukupno jednog milijuna pripadnika tog naroda koliko se procjenjuje da ih je bilo u Mjanmaru, a većina ih bježi u susjedni Bangladeš;

E.  budući da se smatra da ukupni broj izbjeglica koji su pobjegli u Bangladeš uključuje i nepotvrđeni broj hinduističkih izbjeglica iz Mjanmara koji tvrde da su pogreškom postali meta budista iz države Rakhine zbog etničke sličnosti s pripadnicima naroda Rohingya;

F.  budući da nasilje nad narodom Rohingya ima sva obilježja sustavnog etničkog čišćenja koje je naložila država, uključujući ubojstva muškaraca, žena i djece, masovna silovanja žena iz naroda Rohingya koja provode burmanske sigurnosne snage, premlaćivanja i mučenja muškaraca i žena pripadnika tog naroda svih dobnih skupina, potpuno uništavanje imovine Rohingya i upotrebu pogrešnih informacija, uključujući inscenirane fotografije mjanmarskih medija, kako bi se krivnja za to nasilje pripisala muslimanima Rohingya koji djeluju protiv vlastitog naroda;

G.  budući da su Ujedinjeni narodi i Human Rights Watch upozorili da je progon naroda Rohingya etničko čišćenje i da, ako se ne spriječi, postoji ozbiljan rizik da će eskalirati u genocid;

H.  budući da Human Rights Watch napominje da u slučaju masovnih silovanja pripadnika tog naroda društvena stigmatizacija i strah od daljnjeg vladinog progona znače da bi broj prijavljenih silovanja mogao biti manji od jedne trećine stvarnog broja;

I.  budući da etnički motivirano nasilje protiv naroda Rohingya ima seksualnu dimenziju koja je prepoznatljiva karakteristika etničkog čišćenja i genocida iz povijesti;

J.  budući da su strani istraživački novinari pri svojem djelovanju u Mjanmaru pod strogim državnim nadzorom, posebno u područjima gdje još ima muslimanskog stanovništva, da se suočavaju sa strogim policijskim satom i minimalnim, unaprijed odobrenim pristupom lokalnom stanovništvu te da su, kao rezultat toga, onemogućeni u tome da pošteno i nepristrano izvješćuju o događajima povezanima s narodom Rohingya;

K.  budući da je na donatorskoj konferenciji održanoj u Ženevi između UNHCR-a, OCHA-e, IOM-a, Europske unije i vlade Kuvajta osigurano 36 pojedinačnih donacija u svrhu pružanja pomoći Mjanmaru i Bangladešu u ukupnom iznosu od 344 milijuna USD, uključujući novac na koji su se obvezali od izbijanja nasilja 25. kolovoza, kao i nove preuzete obveze, s nekoliko privatnih donatora koji su se obvezali na pružanje dodatne pomoći u vrijednosti većoj od 50 milijuna USD;

L.  budući da se sporazumom o repatrijaciji od 23. studenoga 2017. između Mjanmara i Bangladeša ne ograničava broj pripadnika naroda Rohingya kojima će se dopustiti dobrovoljni povratak u državu Rakhine, osim izbjeglica koji su sudjelovali u terorističkim aktivnostima, što je u suprotnosti s prijašnjim izjavama glasnogovornika mjanmarske vojske;

M.  budući da će se uvjetima iz tog sporazuma omogućiti repatrijacija pripadnika naroda Rohingya čiji povratak potvrdi vlada Mjanmara i da će osobe koje se vrate morati imati osobnu iskaznicu na temelju dokaza o prijašnjem boravištu u Mjanmaru; budući da su prijašnji domovi i sela mnogih pripadnika naroda Rohingya uništeni u sukobima; budući da su muškarci, žene i djeca pripadnici Rohingya od 1982. lišeni prava povezanih s državljanstvom i da zbog toga velika većina njih nema dokumente;

N.  budući da nije jasno koliko će mogućih povratnika Rohingya biti smješteno u kampove i privremena prihvatilišta, ali da, s obzirom na to da je znatan broj sela naroda Rohingya u saveznoj državi Rakhine uništen u sukobima, postoji iznimno velika mogućnost da će mnoge izbjeglice povratnici živjeti u neprimjerenim uvjetima bez jasnih rokova za povratak u uvjete sigurnog stanovanja;

1.  najoštrije osuđuje porast nasilja u saveznoj državi Rakhine, posebno u onim dijelovima gdje mjanmarske sigurnosne snaga sudjeluju u teškom kršenju ljudskih prava, među ostalim uključujući masovna silovanja, ciljana ubojstva i uništavanje civilne imovine, te poziva na hitan prekid nasilja u državi Rakhine, bez obzira na to hoće li nasilje prvo zaustaviti burmanska sigurnosne snage ili militantne skupine Rohingya;

2.  podsjeća na dužnost mjanmarske vlade da surađuje s međunarodnom zajednicom u zaštiti svih civila od zlostavljanja, bez diskriminacije, te da istraži i okonča kršenja ljudskih prava u Mjanmaru, u skladu sa standardima i obvezama u području ljudskih prava;

3.  poziva vlasti Mjanmara da omoguće hitan, neometan i nedvosmislen pristup neovisnim promatračima, međunarodnim organizacijama za ljudska prava, novinarima i ostalim međunarodnim promatračima, posebno uključujući misiju UN-a za utvrđivanje činjenica koju je u ožujku 2017. osnovao UNHCR, u cilju provođenja neovisnih i nepristranih istraga u vezi sa svim navodima o teškim kršenjima ljudskih prava koja su počinile i mjanmarske sigurnosne snage i militantne skupine Rohingya;

4.  nadalje ponavlja svoj poziv da se organizacijama za humanitarnu pomoć dopusti pristup svim područjima sukoba u saveznoj državi Rakhine i okolnim regijama te raseljenim osobama, bez diskriminacije, kako bi pružile pomoć osobama koje se nalaze u opasnosti;

5.  podsjeća na to da je povijesno dokazano da nasilje protiv civilnog stanovništva, posebno ako uključuje uništavanje civilne imovine, ubojstva civila i masovna silovanja, potiče ogorčenost i nemir koji u konačnici služe kao poticaj terorističkim skupinama kao što su one koje je osudila mjanmarska vojska;

6.  potvrđuje da se patnja naroda Rohingya više ne može promatrati samo kao pitanje pružanja većih količina bolje humanitarne pomoći u izbjegličkim kampovima te da njihov status osoba bez državljanstva još pogoršava ionako tešku humanitarnu krizu; potiče međunarodnu zajednicu da i dalje primjenjuju diplomatski pritisak na vladu Mjanmara kako bi osigurala dostojanstvo i sigurnost naroda Rohingya, okončala i spriječila daljnje nasilje nad njima te omogućila njihov siguran povratak u saveznu državu Rakhine;

7.  smatra da je sporazum o repatrijaciji od 23. studenog 2017. između vlada Bangladeša i Mjanmara pozitivan razvoj događaja te izražava nadu da će on dovesti do ponovne integracije svakog pripadnika naroda Rohingya koji se vrati u saveznu državu Rakhine u Mjanmaru s punim pravima povezanima s državljanstvom;

8.  podržava tvrdnje visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava Zeida Ra’ada da su nedavni napadi na narod Rohingya u Mjanmaru i njihova diskriminacija dosegnuli razinu etničkog čišćenja;

9.  pozdravlja veću potporu Europske unije i njezinih država članica u pogledu pružanja pomoći u naporima koje Bangladeš i Mjanmar poduzimaju reagirajući na krizu kroz koju prolazi narod Rohingya; štoviše, pozdravlja obveze koje je preuzela međunarodna zajednica na donatorskoj konferenciji održanoj u Ženevi 23. listopada 2017. kao odgovor na krizu;

10.  poziva Europsku uniju da održavanjem međuvladinog sastanka na vrhu postane predvodnik u međunarodnim naporima; predlaže da se na tom sastanku na vrhu preispita napredak u postupku repatrijacije naroda Rohingya i obnavljanju prava povezanih s državljanstvom, da se pokrene postupak za neovisnu istragu zločina protiv čovječnosti, koordiniraju buduća ulaganja u Bangladešu i Mjanmaru koja će pomoći u ponovnoj izgradnji cijele te regije, ne samo u smislu života pripadnika Rohingya u izbjegličkim kampovima, kao i da se promiču i potiču reforme s naglaskom na vladavini prava, dobroj demokratskoj praksi te neovisnom i nepristranom sudstvu;

11.  poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da surađuje s državama članicama kako bi se omogućilo održavanje međuvladine konferencije na visokoj razini radi pružanja dugoročnih rješenja koja će biti potpora narodu Rohingya, među ostalim u područjima kao što su infrastruktura i ponovni razvoj zajednice, prava povezana s državljanstvom te pristup zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, kao i radi prečišćavanja sustava za odvodnju i opskrbu vodom;

12.  poziva na brzo, kontinuirano i neometano pružanje humanitarne pomoći onima kojima je ona najpotrebnija, u suradnji s međunarodnim humanitarnim organizacijama i Ujedinjenim narodima;

13.  potiče međunarodnu potporu u cilju posredovanja u političkom dijalogu između vlade Mjanmara i vođa naroda Rohingya, u skladu sa zaključcima iz rezolucije Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava iz ožujka 2017.;

14.  inzistira na potpunom usvajanju preporuka iz konačnog izvješća Savjetodavnog povjerenstva o saveznoj državi Rakhine iz kolovoza 2017. kako bi se spriječilo daljnje nasilje, održao mir i poticalo pomirenje;

15.  ustraje u tome da vlada Mjanmara nastavi suradnju s Ujedinjenim narodima, među ostalim s posebnom izvjestiteljicom UN-a Yanghee Lee, i neovisnom misijom za utvrđivanje činjenica o Mjanmaru;

16.  poziva na ponovno oživljavanje dijaloga o ljudskim pravima između Mjanmara i EU-a kako bi se raspravljalo o konkretnim pitanjima koja se odnose na narod Rohingya;

17.  poziva vladu Mjanmara da smjesta ukloni sve mine postavljene na granici s Bangladešom i da tijekom tog procesa u potpunosti surađuje s UN-om i međunarodnim promatračima; ističe potrebu da međunarodna zajednica ponudi tehničku i financijsku pomoć, ako se to bude smatralo potrebnim, tako da se ta zadaća može obaviti pravodobno i učinkovito;

18.  priznaje i pozdravlja napore koje u pogledu te humanitarne katastrofe ulažu vlada i građani Bangladeša kako bi se stotinama tisuća izbjeglica Rohingya pružila zaštita te snažno potiče vlasti Bangladeša i vlasti ostalih susjednih zemalja da poštuju načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja;

19.  poziva vladu Mjanmara, a posebno državnu čelnicu Aung San Suu Kyi, da bezrezervno osude svako poticanje na rasnu ili vjersku mržnju te da se bore protiv socijalne diskriminacije i netrpeljivosti prema manjinskoj skupini Rohingya; nadalje traži od vlade Mjanmara da poštuje univerzalno pravo na slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja; podsjeća državnu čelnicu Aung San Suu Kyi na to da se zalaže za provedbu preporuka iz završnog izvješća Savjetodavnog povjerenstva o saveznoj državi Rakhine, koje je sastavljeno na njezin zahtjev; žali zbog trenutačnog drastičnog pogoršanja stanja otkako je glasnogovornik stranke Aung San Suu Kyi 18. svibnja 2015. izjavio da bi mjanmarska vlada trebala dati državljanstvo manjinskoj skupini Rohingya;

20.  podržava nastojanja da se intenzivira politički proces utemeljen na provedbi preporuka Kofija Annana; poziva Vijeće sigurnosti i Opću skupštinu UN-a da donesu učinkovite diplomatske i političke mjere kako bi osigurale da mjanmarska vlada poštuje svoje obveze prema manjini Rohingya, posebno pružanjem zaštite od zlostavljanja te neometanog pristupa pomoći;

21.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi vladi i parlamentu Mjanmara, Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica EU-a, glavnom tajniku ASEAN-a, Međuvladinoj komisiji ASEAN-a za ljudska prava, posebnoj izvjestiteljici UN-a za stanje ljudskih prava u Mjanmaru, visokom povjereniku UN-a za izbjeglice i Vijeću UN-a za ljudska prava.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0316.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0506.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0089.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0247.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti