Prijedlog rezolucije - B8-0671/2017Prijedlog rezolucije
B8-0671/2017

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o položaju naroda Rohingya

6.12.2017 - (2017/2973(RSP))

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika

Rolandas Paksas, Isabella Adinolfi, Fabio Massimo Castaldo, Ignazio Corrao u ime Kluba zastupnika EFDD-a

Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0668/2017

Postupak : 2017/2973(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B8-0671/2017
Podneseni tekstovi :
B8-0671/2017
Doneseni tekstovi :

B8-0671/2017

Rezolucija Europskog parlamenta  o položaju naroda Rohingya

(2017/2973(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Mjanmaru i položaju muslimana Rohingya, a posebno rezolucije od 7. srpnja 2016.[1] i 15. prosinca 2016.[2], od 16. ožujka 2017. o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2017.[3], od 13. lipnja 2017. o apatridnosti u južnoj i jugoistočnoj Aziji[4] i od 14. rujna 2017. o Mjanmaru/Burmi, posebno o stanju etničke skupine Rohingya[5],

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o strategiji EU-a u vezi s Mjanmarom/Burmom od 20. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu i Vijeću pod nazivom „Elementi za strategiju EU-a u odnosu na Mjanmar/Burmu: posebno partnerstvo za demokraciju, mir i napredak” (JOIN(2016)0024),

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice od 2. prosinca 2016. o nedavnoj eskalaciji nasilja u Mjanmaru i izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice od 6. rujna 2017. o stanju u saveznoj državi Rakhine,

–  uzimajući u obzir zajedničko priopćenje za medije o trećem dijalogu o ljudskim pravima između EU-a i Mjanmara od 25. studenoga 2016.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o apatridnosti od 4. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir nedavni informativni sastanak Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) održan 29. studenoga 2016. i informativni sastanak posebne izvjestiteljice UN-a za stanje ljudskih prava u Mjanmaru održan 18. studenoga 2016. o sve lošijem stanju ljudskih prava u sjevernom dijelu savezne države Rakhine,

–  uzimajući u obzir izvješće visokog povjerenika UN-a za ljudska prava naslovljeno „Stanje ljudskih prava muslimana Rohingya i ostalih manjina u Mjanmaru” od 20. lipnja 2016. i izvješće posebne izvjestiteljice UN-a o stanju ljudskih prava u Mjanmaru od 18. ožujka 2016.,

–  uzimajući u obzir izjavu na kraju misije posebne izvjestiteljice UN-a za stanje ljudskih prava u Mjanmaru Yanghee Lee od 20. siječnja 2017., u kojoj se navodi da je „stanje sada lošije nego u bilo kojem trenutku tijekom proteklih nekoliko godina”,

–  uzimajući u obzir završno izvješće savjetodavnog povjerenstva o saveznoj državi Rakhine,

–  uzimajući u obzir izjavu predsjednika Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda od 6. studenoga kojom se poziva Mjanmar za zaustavi upotrebu prekomjerne vojne sile i nasilje među zajednicama u mjanmarskoj saveznoj državi Rakhine,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o statusu izbjeglica iz 1951. i njezin Protokol iz 1967.,

–  uzimajući u obzir Opći akcijski plan UNHCR-a za iskorjenjivanje apatridnosti za razdoblje 2014. – 2024.,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o pravnom položaju osoba bez državljanstva iz 1954. i Konvenciju o smanjenju apatridnosti iz 1961.,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966. te Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966.,

–  uzimajući u obzir Povelju Zajednice naroda jugoistočne Azije (ASEAN),

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da u saveznoj državi Rakhine živi oko milijun pripadnika naroda Rohingya, manjinske skupine koja se suočava s represijom i stalnim teškim kršenjem ljudskih prava, uključujući prijetnje životu i sigurnosti, uskraćivanje prava na zdravstvenu zaštitu i obrazovanje, prisilni rad, seksualno nasilje i ograničavanje njihovih političkih prava;

B.  budući da su pripadnici naroda Rohingya jedna od najprogonjenijih manjina na svijetu, da predstavljaju najveću skupinu osoba bez državljanstva te da su od donošenja burmanskoga Zakona o državljanstvu 1982. službeno bez državljanstva, što je dovelo do strogog ograničenja njihove slobode kretanja i do njihova zatvaranja u kampove;

C.  budući da su dosadašnje reakcije mjanmarske i međunarodne zajednice na pogoršanje stanja ljudskih prava Rohingya i humanitarnu krizu u kojoj se nalaze bile uvelike nedostatne te da brojni instrumenti koji bi mogli pomoći u razrješenju tog pitanja još nisu primijenjeni;

D.  budući da su militanate skupine Rohingya 25. kolovoza 2017. izvele niz koordiniranih napada na više od 30 policijskih postaja i na vojnu bazu u sjevernom dijelu savezne države Rakhine; budući da su napadači ubili više od deset policajca, a odgovornost za te napade preuzela je Vojska spasa arakanskih Rohingya (ARSA);

E.  budući da je to izazvalo veliki vojni protunapad te ozbiljna i masovna kršenja ljudskih prava, uključujući ubojstva, silovanja i mučenja; budući da su organizacije za ljudska prava, osobito Human Rights Watch, koristeći se satelitskim snimkama izvijestile o masovnom razaranju domova i drugih zgrada u nekim sjevernim dijelovima savezne države Rakhine koji su trenutačno nepristupačni nevladinim organizacijama i neovisnim promatračima; budući da je u naseljenom selu Chein Khar Li, u kojem žive pripadnici skupine Rohingya, u sjevernom dijelu savezne države Rakhine, navodno spaljeno 700 stambenih objekata, a samo selo gotovo je u potpunosti uništeno;

F.  budući da je nakon tih događaja više od 625 000 pripadnika skupine Rohingya potražilo utočište u Bangladešu; budući da osobe koje bježe iz Mjanmara, među kojima je velik broj žena i djece, prolaze nesigurnim rutama na kojima su izložene napadima vatrenim oružjem, nesigurnom terenu te gladi i nedostatku medicinske pomoći; budući da su na putu umrli deseci osoba, uključujući žene i djecu; budući da je obalna straža Bangladeša pronašla tijela desetaka osoba koje su izgubile život bježeći od nasilja;

G.  budući da je Bangladeš već prihvatio oko 300 000 izbjeglica Rohingya, koji su u tu zemlju stigli tijekom proteklih desetljeća;

H.  budući da je Bangladeš uložio žalbu protiv vlasti Mjanmara zbog postavljanja mina duž dijela granice s Bangladešom, čime se onemogućuje povratak muslimana Rohingya koji su pobjegli od nasilja;

I.  budući da je međunarodnom osoblju UN-a i međunarodnim nevladinim organizacijama zabranjen ulazak na područja pogođena sukobima te budući da agencije UN-a pripadnicima skupine Rohingya ne mogu dostaviti humanitarnu pomoć, uključujući hranu, vodu i lijekove; budući da je humanitarni pristup samo djelomično odobren Međunarodnom odboru Crvenog križa, koji ima pristup do samo 10 % onih kojima je pomoć potrebna; budući da je humanitarni pristup sjevernom dijelu savezne države Rakhine i dalje otežan unatoč dogovoru od 27. listopada 2017. postignutom sa Svjetskim programom za hranu;

J.  budući da je s obzirom na ograničen pristup dostupno vrlo malo informacija o trenutačnim potrebama stanovništva te da je čak i prije sadašnje krize oko 350 000 ljudi ovisilo o humanitarnoj pomoći, uz 120 000 interno raseljenih osoba u središnjem dijelu savezne države Rakhine;

K.  budući da je visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Zeid Raad Al Hussein 10. rujna 2017. izjavio da stanje u Mjanmaru „izgleda kao školski primjer etničkog čišćenja”;

1.  snažno osuđuje sve napade u saveznoj državi Rakhine;

2.  ozbiljno je zabrinut zbog humanitarnog stanja u Mjanmaru i Bangladešu te traži da vlada Mjanmara odmah zaustavi upotrebu prekomjerne vojne sile i nasilja, koji su imali katastrofalne posljedice na zajednicu Rohingya u saveznoj državi Rakhine;

3.  osuđuje sve ozbiljnija i raširenija kršenja ljudskih prava, uključujući ubojstva, silovanja i raseljavanje stotina tisuća civila;

4.  snažno potiče vojne i sigurnosne snage da smjesta prekinu s ubijanjima, uznemiravanjem i silovanjem pripadnika naroda Rohingya te spaljivanjem njihovih domova;

5.  podsjeća da su vlasti Mjanmara dužne bez diskriminacije zaštititi sve civile od zlostavljanja te povesti istrage o teškim kršenjima ljudskih prava i kazneno goniti odgovorne, u skladu sa standardima i obvezama u području ljudskih prava;

6.  ponavlja poziv upućen vlastima Mjanmara da omoguće hitan i neometan pristup neovisnim promatračima, međunarodnim organizacijama za ljudska prava, novinarima i drugim međunarodnim promatračima te Ujedinjenim narodima, a osobito misiji UN-a za utvrđivanje činjenica, koju je u ožujku 2017. osnovalo Vijeće UN-a za ljudska prava i čiji je mandat produžen do rujna 2018.;

7.  ponavlja hitan poziv da se organizacijama za ljudska prava odobri pristup svim područjima sukoba i raseljenim osobama bez diskriminacije kako bi se humanitarnim djelatnicima omogućilo da pomognu osobama koje se nalaze u opasnosti;

8.  traži od vlade Mjanmara da smjesta ukloni sve mine postavljene uz granicu s Bangladešom;

9.  poziva vladu Mjanmara, a posebno državnu čelnicu Aung San Suu Kyi, da bezrezervno osude svako poticanje na rasnu ili vjersku mržnju te da se bore protiv socijalne diskriminacije i netrpeljivosti prema manjini Rohingya; nadalje, poziva vladu Mjanmara da poštuje opće pravo na slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja; podsjeća Aung San Suu Kyi da se zalaže za provedbu preporuka iz završnog izvješća savjetodavnog povjerenstva o saveznoj državi Rakhine, koje je sastavljeno na njezin zahtjev; žali zbog toga što od 18. svibnja 2015., kada je glasnogovornik stranke Aung San Suu Kyi izjavio da bi mjanmarska vlada trebala vratiti državljanstvo manjini Rohingya, nije postignut nikakav napredak po tom pitanju;

10.  podsjeća dobitnicu nagrade Saharov za 1990. godinu Aung San Suu Kyi da se ta nagrada dodjeljuje onima koji se, među ostalim kriterijima, bore za ljudska prava, štite prava manjina i poštuju međunarodno pravo; ističe da je potrebno razmotri mogućnost oduzimanja nagrade Saharov i Nobelove nagrade za mir ako dobitnici, nakon što im je nagrada dodijeljena, prekrše te kriterije;

11.  svjestan je napora koji Bangladeš, suočen s ovom humanitarnom katastrofom, ulaže kako bi zaštitio stotine tisuća izbjeglica Rohingya; snažno potiče vlasti Bangladeša i drugih susjednih zemalja da prihvate sve koji bježe pred nasiljem u saveznoj državi Rakhine te da poštuju načelo zabrane prisilnog vraćanja; poziva Komisiju i države članice da povećaju financijsku i materijalnu pomoć za izbjeglice;

12.  podsjeća na svoju preporuku da vlade zemalja koje se suočavaju s priljevom izbjeglica Rohingya tijesno surađuju s UNHCR-om, koji ima stručno znanje za provjeru statusa izbjeglica i mandat za zaštitu izbjeglica i osoba bez državljanstva; poziva EU i UN da u tom smislu pruže potporu susjednim zemljama;

13.  pozdravlja potpisivanje bilateralnog sporazuma o repatrijaciji, koji su 23. studenoga 2017. u Nay Pyi Tawu sklopili Bangladeš i Mjanmar i koji predstavlja važan korak naprijed; potiče premijerku Bangladeša Šeik Hasinu i državnu čelnicu Mjanmara Aung San Suu Kyi da brzo provedu bilateralni sporazum o repatrijaciji te da istodobno osiguraju uvjete na terenu koji će omogućiti dobrovoljan, siguran, održiv i dostojanstven povratak izbjeglica u njihova mjesta; potvrđuje da će Unija pomno pratiti provedbu tog sporazuma kako bi se osigurala njegova potpuna usklađenost s međunarodnim pravom;

14.  naglašava važnost brze provedbe preporuka Savjetodavnog povjerenstva o saveznoj državi Rakhine, tzv. „preporuka Kofija Annana”; ističe preporuku Komisije o potrebi usklađivanja mjanmarskog zakona o državljanstvu s međunarodnim standardima i ugovorima kojih je Mjanmar stranka, uključujući članke 7. i 8. Konvencije o pravima djeteta, te o potrebi da se to zakonodavstvo uskladi s najboljim praksama, uključujući ukidanje razlike između različitih vrsta građana;

15.  podržava nastojanja da se intenzivira politički proces koji se temelji na provedbi preporuka Kofija Annana; poziva Vijeće sigurnosti i Opću skupštinu Ujedinjenih naroda da usvoje učinkovite diplomatske i političke mjere kako bi osigurale da mjanmarska vlada poštuje svoje obveze prema manjini Rohingya u smislu jamčenja zaštite i pristupa pomoći; u tom pogledu poziva Opću skupštinu i Vijeće sigurnosti
UN-a da donesu rezoluciju u kojoj će osuditi zlostavljanja, ustrajati na osiguravanju pristupa saveznoj državi Rakhine i tražiti da sve strane koje su počinile teška kršenja međunarodnog prava za to snose odgovornost;

16.  poziva Kinu i druge međunarodne i regionalne dionike da iskoriste sva sredstva kako bi zahtijevali prestanak okrutnosti i mirno rješenje sukoba;

17.  poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu i države članice EU-a da znatno pojačaju svoj pritisak na vladu i sigurnosne snage Mjanmara kako bi zaustavile kršenje prava, u potpunosti surađivale s UN-ovim istražiteljima i međunarodnim humanitarnim agencijama i osigurale kažnjavanje osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog prava; u tom pogledu poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu i države članice EU-a da aktivno podrže poduzimanje hitnih mjera na razini UN-a i da daju do znanja da je Unija spremna razmotriti uvođenje ciljanih kaznenih sankcija protiv pojedinaca i subjekata te da vode računa o posljedicama u okviru trgovinskih povlastica koje Mjanmar uživa ako se međunarodno pravo nastavi kršiti bez kažnjavanja;

18.  podržava stalnu financijsku pomoć EU-a toj regiji u obliku humanitarne pomoći i drugih vrsta potpore; inzistira da se sva pomoć saveznoj državi Rakhine izričito i jasno veže uz uvjete nediskriminacije, nepostojanja segregacije i načela jednakosti te da se svi projekti i pomoć provode bez jačanja, podržavanja ili poticanja diskriminacije i segregacije;

19.  poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da izvijesti Europski parlament o inicijativama EU-a pri UN-u i u okviru Vijeća EU-a za vanjske poslove;

20.  poziva Uniju i njezine države članice da prihvate izvješća i izjave predstavnika Rohingya o stanju na terenu;

21.  podržava napore da na teren dođu neovisni promatrači pod vodstvom UN-a kako bi se ublažila humanitarna kriza; poziva vlasti Mjanmara da omoguće hitan i neometan pristup neovisnim promatračima, osobito misiji UN-a za utvrđivanje činjenica, koju je u ožujku 2017. osnovalo Vijeće UN-a za ljudska prava;

22.  podržava osnivanje ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava u Mjanmaru s punim mandatom;

23.  poziva Uniju i njezine države članice da podrže Opći akcijski plan UNHCR-a za iskorjenjivanje apatridnosti za razdoblje 2014. – 2024.;

24.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi vladi i parlamentu Mjanmara, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Komisiji, vladama i parlamentima država članica EU-a, glavnom tajniku ASEAN-a, Međuvladinoj komisiji ASEAN-a za ljudska prava, posebnoj izvjestiteljici UN-a za stanje ljudskih prava u Mjanmaru, visokom povjereniku UN-a za izbjeglice i Vijeću UN-a za ljudska prava.