Postupak : 2017/2932(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0679/2017

Podneseni tekstovi :

B8-0679/2017

Rasprave :

Glasovanja :

PV 14/12/2017 - 8.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0499

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 181kWORD 55k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0678/2017
11.12.2017
PE614.302v01-00
 
B8-0679/2017

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika


o stanju u Afganistanu (2017/2932(RSP))


Bodil Valero u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Afganistanu (2017/2932(RSP))  
B8-0679/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoja prethodna izvješća i rezolucije o Afganistanu, posebno Rezoluciju od 13. lipnja 2013. o pregovorima o Sporazumu EU-a i Afganistana za partnerstvo i razvoj(1), kao i Rezoluciju od 26. studenog 2015. o Afganistanu, posebno o ubojstvima u provinciji Zabul(2),

–  uzimajući u obzir Sporazum o suradnji za partnerstvo i razvoj između EU-a i Afganistana potpisan 18. veljače 2017.,

–  uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 24. srpnja 2017. o elementima strategije EU-a o Afganistanu (JOIN(2017)0031),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o Afganistanu od 16. listopada 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće glavnog tajnika UN-a od 15. rujna 2017. o stanju u Afganistanu i njegovim posljedicama za međunarodni mir i sigurnost,

–  uzimajući u obzir izvješće Misije Ujedinjenih naroda za pomoć Afganistanu (UNAMA) iz ožujka 2017. naslovljeno „Borba protiv korupcije u Afganistanu: drugo bojno polje”,

–  uzimajući u obzir izvješće posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava interno raseljenih osoba od 12. travnja 2017. o njegovoj misiji u Afganistan,

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o Afganistanu, uključujući rezoluciju 2344 (2017) od 17. ožujka 2017. o produljenju mandata UNAMA-a,

–  uzimajući u obzir izjave za medije Vijeća sigurnosti UN-a o Afganistanu, posebno one od 31. srpnja, 2. kolovoza i 17. listopada 2017.,

–  uzimajući u obzir izjave posebnog glavnog inspektora SAD-a za obnovu Afganistana pred pododborom za nacionalnu sigurnost od 1. studenoga 2017.,

–  uzimajući u obzir konferenciju o Afganistanu od 5. listopada 2016. koju su u Bruxellesu zajedno organizirali Afganistan i EU te priopćenje za medije Komisije od 5. listopada 2016. pod naslovom „Briselska konferencija o Afganistanu: kontinuirana međunarodna potpora političkoj i gospodarskoj stabilnosti i razvoju u Afganistanu”,

–  uzimajući u obzir izvješće tužitelja Međunarodnog kaznenog suda (MKS) od 14. studenoga 2016. o aktivnostima preliminarnog ispitivanja,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o statusu izbjeglica iz 1951. i njezin Protokol iz 1967.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (2000) od 31. listopada 2000. o ženama, miru i sigurnosti,

–  uzimajući u obzir izvješće Europskog potpornog ureda za azil (EASO) s informacijama o zemlji podrijetla od 23. kolovoza 2017. pod naslovom „Afganistan: ključni društveni i gospodarski pokazatelji, državna zaštita i mobilnost u Kabulu, Mazar-e-Sharifu i Heratu”,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je vojna intervencija NATO-a pod vodstvom SAD-a protiv Al-Kaide i talibana započela prije 16 godina, a u Afganistanu nije ostvaren ni mir ni održivi razvoj unatoč znatnom napretku u pristupu osnovnoj zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, osnaživanju žena i porastu očekivanog životnog vijeka od 15 godina;

B.  budući da se prema nedavnom izvješću Tadamichija Yamamota, posebnog predstavnika glavnog tajnika UN-a za Afganistan i voditelja UNAMA-e, bilježi jačanje talibanske pobune; budući da je zemlja obilježena dubokim političkim napetostima te socijalnim i gospodarskim poteškoćama u ponovnoj integraciji tisuća izbjeglica koji se vraćaju svaki dan i mnogih mladih Afganistanaca koji ulaze na tržište rada;

C.  budući da prema UN-u korupcija u Afganistanu ugrožava legitimnost države, što predstavlja ozbiljnu prijetnju održivom razvoju sprečavajući „nastanak stvarnog gospodarstva” te da korupcija predstavlja srž problematike nekažnjavanja, koja je pak jedan od ključnih aktualnih izazova u području ljudskih prava;

D.  budući da je Afganistan jedna od najsiromašnijih zemalja u svijetu u kojoj je gospodarski rast osobito stao od povlačenja većine međunarodnih sigurnosnih snaga 2014.; budući da gospodarstvo uvelike ovisi o gospodarskoj potpori iz inozemstva te se najmanje 60 % državnog proračuna financira kroz međunarodnu razvojnu pomoć;

E.  budući da je prema posebnom izvjestitelju UN-a za ljudska prava interno raseljenih osoba u Afganistanu zbog sukoba više od 1,8 milijuna interno raseljenih osoba, uz rekordnih 650 000 ljudi koji su 2016. u potrazi za sigurnošću pobjegli u druga područja zemlje, što je u prosjeku 1 500 osoba dnevno; budući da se predviđa da će 2017. taj trend još više rasti; budući da izbjeglice koji se prisilno vraćaju, većinom iz Pakistana, gdje je 1,7 milijuna registriranih izbjeglica, i Irana, gdje je oko 1 milijun registriranih izbjeglica, ali i iz država članica, predstavljaju dodatnu odgovornost za afganistansku vladu, u vrijeme kada nacionalne institucije uopće nemaju kapaciteta za suočavanje s humanitarnim izazovima;

F.  budući da je tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda Fatou Bensouda 3. studenoga 2017. najavila da će od sudaca Suda zatražiti da otvore istragu o mogućim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti u Afganistanu počinjenima od 1. svibnja 2003., kada je Afganistan postao član Međunarodnog kaznenog suda, od strane talibanskih i afganistanskih tijela i inozemnih snaga;

G.  budući da su, prema izvješću posebnog glavnog inspektora za obnovu Afganistana talibanske snage posljednjih mjeseci osvojile teritorij na istoku, čime se otprilike 43 % svih okruga u Afganistanu nalazi ili pod njihovom kontrolom ili se oko njih vode borbe od kolovoza 2017., dok je Daiš odgovoran za najmanje šest samoubilačkih bombaških napada protiv šijitskog stanovništva tijekom protekle godine;

H.  budući da se pripadnici etničkih skupina Shia Hazara, Sikh i Hindu suočavaju s ozbiljnom društvenom diskriminacijom sunitske većine, što je u kombinaciji s činjenicom da se afganistansko društvo u velikoj mjeri temelji na klanskim strukturama i etničkoj pripadnosti, vrlo problematično za već ugrožene raseljene osobe i povratnike iz Irana, EU-a i SAD-a, s obzirom na to da ih se često premješta u područja u kojima nemaju socijalne ili etničke veze zbog čega se suočavaju sa stigmatizacijom i poteškoćama; budući da je u posljednjih godinu dana sve više terorističkih napada koji se pripisuju talibanima ili Islamskoj državi te su oni sve više usmjereni na šijitsku manjinu, i budući da su napadači čak uspjeli počiniti zločine unutar strogo čuvane posebne sigurnosne zone u Kabulu, u kojoj je smještena većina stranih veleposlanstava i međunarodnih organizacija; budući da je sektor zdravstvene skrbi i medicine u posebno ranjivom stanju zbog stalnih napada na bolnice, medicinsko osoblje i pacijente, što predstavlja ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava;

I.  budući da se prema UN-u sigurnosna situacija diljem Afganistana pogoršava, ali je posebno teška u središnjim i južnim regijama u kojima je najveći broj smrtno stradalih civila u zemlji, gdje je u prvih devet mjeseci 2017. godine zabilježeno više od 8000 civilnih žrtava i gdje, prema navodima UN-a, „postoje uznemirujući trendovi” namjernog ubijanja vjerskih vođa, civila za koje se smatra da podržavaju vladu ili afganistanske nacionalne sigurnosne snage i članova pravosuđa;

J.  budući da je ministar vanjskih poslova Pakistana Khawaja Asif navodno objavio da se pakistanski utjecaj na afganistanske talibane smanjuje jer su njihove baze preseljene na afganistansku stranu granice, dok afganistanska vlada i dalje smatra da njezini susjedi, posebno Pakistan, ali i Rusija te Iran, podupiru pobunjenike;

K.  budući da je u svojoj nedavno najavljenoj strategiji o Afganistanu predsjednik Trump odobrio razmještanje dodatnih nekoliko tisuća američkih vojnika i povećanu uporabu vojne sile SAD-a za potporu operacijama afganistanskih snaga, u pokušaju da se preokrenu talibanska postignuća i pobunjenike prisili na to da zatraže mirovne pregovore s afganistanskom vladom;

L.  budući da se na Briselskoj konferenciji o Afganistanu u listopadu 2016. međunarodna zajednica obvezala na potporu Afganistanu od 13,6 milijardi EUR, od čega je 5 milijardi iz EU-a i njegovih država članica, zbog čega je EU najveći partner u razvojnoj suradnji s Afganistanom, zemlje u kojoj je tijekom 2017. otprilike 9,3 milijuna osoba, od toga 5,3 milijuna djece, bilo ovisno o humanitarnoj pomoći, što je povećanje od 13 % u odnosu na 2016.;

1.  pozdravlja Zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o elementima strategije EU-a za Afganistan kao pokazatelj da je važno da EU kao cjelina doprinosi rješavanju sukoba i dugoročnom razvoju u Afganistanu;

2.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog stalnih oružanih sukoba i opće nestabilnosti u Afganistanu koja iz toga proizlazi te apelira na države članice da afganistanske državljane ne vraćaju prisilno u Afganistan sve dok se ta situacija nastavlja; protivi se postojećem neformalnom sporazumu o ponovnom prihvatu s Afganistanom („Zajednički plan postupanja”), kojim se utvrđuje okvir za suradnju u pogledu ponovnog prihvata i o kojem je donesena odluka u odsutnosti adekvatnog parlamentarnog nadzora i demokratske kontrole te bez nadzora EU-a i njegovih država članice nad stanjem i uvjetima osoba koje su prisilno vraćene u Afganistan;

3.  naglašava važnost kontinuirane pomoći Afganistanu i pozdravlja financijski angažman koji su EU i države članice potvrdili na Briselskoj konferenciji; poziva u prvom redu na potporu inicijativama koje se bave prioritetnim potrebama interno raseljenih osoba i izbjeglica koji se vraćaju; podsjeća na obećanje EU-a za borbu protiv prijevara kojima se utječe na sredstva EU-a isplaćena Afganistanu, a isto tako očekuje strogu kontrolu prijašnjih isplata;

4.  poziva EU i države članice da uspostavi inicijativa za borbu protiv korupcije s Afganistanom daju visoki prioritet na svom dnevnom redu kako bi se podržala nastojanja za postizanjem mira koja su uključiva u pogledu aktera i regionalne integracije;

5.  pozdravlja trajnu usmjerenost EU-a na jačanje uloge i prava afganistanskih žena i prepoznaje potrebu za osposobljavanjem policijskih službenica, s obzirom na to da su žene u civilnom društvu posebno osjetljive na nasilje i zlostavljanje, dok policijski službenici imaju prste u neprestanom uznemiravanju žena na ulici;

6.  poziva afganistansku vladu da poveća političku uključivost, ojača odgovornost i aktivno suzbija kulturu korupcije i nepotizma; u tom pogledu osobito pozdravlja uspostavu pravosudnog centra za suzbijanje korupcije u lipnju 2016. čija je svrha obavljati istrage i kazneno goniti velike slučajeve korupcije odnosno poduzimati korake u cilju zapošljavanja u javnom sektoru na temelju zasluga te prijava o imovinskom stanju dužnosnika;

7.  pozdravlja nedavno članstvo Afganistana u Partnerstvu za otvorenu vlast, kao i njegovo članstvo u Inicijativi za transparentnost ekstraktivnih industrija; apelira na vladu da pojača napore za zaštitu vitalnih javnih resursa, kao što su zemlja i minerali, od iskorištavanja od strane kriminalnih i pobunjeničkih mreža;

8.  prima na znanje preporuke iz izvješća UNAMA-e, a prije svega potrebu da vlada provede već poduzete reforme, kao što su revidirani kazneni zakon, kako bi se uspostavio transparentan i učinkovit sustav javne uprave, te da unutar vlade uspostavi neovisno tajništvo za borbu protiv korupcije;

9.  uz to, prima na znanje poziv UNAMA-e na kontinuiranu podršku i pomoć međunarodne zajednice u vezi s naporima afganistanske vlade u borbi protiv korupcije te poziva vladu da poboljša nacionalne kapacitete za povrat ukradene imovine u okviru programa kao što su Inicijativa za povrat ukradene imovine kojima upravljaju Grupacija Svjetske banke i Ured UN-a za droge i kriminal;

10.  poziva afganistansku vladu da poduzme daljnje korake za iskorjenjivanje mučenja i zlostavljanja pritvorenika i da ratificira Fakultativni protokol uz Konvenciju protiv mučenja;

11.  pozdravlja odluku tužitelja Međunarodnog kaznenog suda da pokrene istragu o mogućim zločinima protiv čovječnosti počinjenima u Afganistanu od 2003. te poziva sve vlade koje sa svojim vojnicima sudjeluju u postrojbama Međunarodnih snaga za podršku sigurnosti (ISAF) pod vodstvom NATO-a i/ili međunarodnoj koaliciji za potporu „ratu protiv terorizma” da u toj istrazi u potpunosti surađuju s Međunarodnim kaznenim sudom;

12.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi vladi i parlamentu Afganistana, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću i Komisiji.

(1)

SL C 65, 19.2.2016., str. 133.

(2)

SL C 366, 27.10.2017., str. 129.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti