Postupak : 2018/2527(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0097/2018

Podneseni tekstovi :

B8-0097/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 08/02/2018 - 12.10
CRE 08/02/2018 - 12.10
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0040

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 178kWORD 52k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0082/2018
5.2.2018
PE614.406v01-00
 
B8-0097/2018

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o aktualnom stanju u pogledu ljudskih prava u Turskoj (2018/2527(RSP))


Takis Hadjigeorgiou, Marie-Christine Vergiat, Martina Michels, Josu Juaristi Abaunz, Patrick Le Hyaric, Merja Kyllönen, Marie-Pierre Vieu, Marina Albiol Guzmán, Barbara Spinelli, Eleonora Forenza, Nikolaos Chountis, Rina Ronja Kari, Miguel Urbán Crespo, Lola Sánchez Caldentey, Estefanía Torres Martínez, Tania González Peñas, Xabier Benito Ziluaga u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a

Rezolucija Europskog parlamenta o aktualnom stanju u pogledu ljudskih prava u Turskoj (2018/2527(RSP))  
B8-0097/2018

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Turskoj, a posebno one o godišnjim izvješćima o napretku, te Rezoluciju od 15. siječnja 2015. o slobodi izražavanja u Turskoj: nedavna uhićenja novinara, vodećih ljudi u medijskim kućama i sustavni pritisak na medije(1), i od 27. listopada 2016. o položaju novinara u Turskoj(2),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o Turskoj od 18. srpnja 2016.,

–   uzimajući u obzir izjave povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir godišnja izvješća Komisije o napretku Turske,

–  uzimajući u obzir činjenicu da je poštovanje vladavine prava, posebno slobode izražavanja, u samoj srži procesa pristupanja,

–   uzimajući u obzir izjavu povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe od 26. srpnja 2016. o mjerama poduzetim tijekom izvanrednog stanja u Turskoj,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1996.,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da su Europska unija i Europski parlament snažno osudili neuspjeli pokušaj vojnog udara u Turskoj;

B.  budući da je Turska i dalje država kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji; budući da represivne mjere tijekom izvanrednog stanja nisu primjerene za državu kandidatkinju i da se njima krše demokratske vrijednosti na kojima EU počiva te su protivne Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima;

C.  budući da su od državnog udara vlasti uhitile 12 članova Velike narodne skupštine Turske i oko 150 novinara, uključujući njemačkog novinara Deniza Yücela, što je dosad najvećih broj uhićenih novinara u bilo kojoj zemlji; budući da je 40 000 osoba zadržano u pritvoru, više od 31 000 i dalje je pritvorena, a 129 000 javnih zaposlenika ili je i dalje suspendirano (66 000) ili je otpušteno (63 000), od čega protiv većine do danas nije podignuta optužnica; budući da su uhićeni i brojni borci za ljudska prava, uključujući glavne predstavnike organizacije Amnesty International u Turskoj; budući da je tim uhićenjima zadan snažan udarac političkim slobodama i demokraciji u Turskoj;

D.  budući da je turska policija 4. studenoga 2016. uhitila supredsjednike Selahattina Demirtaşa i Figen Yüksekdağ te osam drugih parlamentarnih zastupnika Narodne demokratske stranke (HDP), nakon što im je na temelju zakona izglasanog 20. svibnja 2016. ukinut zastupnički imunitet;

E.  budući da je barem 50 demokratski izabranih dogradonačelnika smijenjeno, a barem 40 ih je uhićeno, i da je Vlada postavila upravitelje na čelo većine općina koje vode gradonačelnici HDP-a;

F.  budući da tim kontinuiranim napadima na ljudska prava turska vlada potpuno niječe demokratsku volju milijuna birača i zatire ionako nedinamičnu lokalnu demokraciju u toj zemlji;

G.  budući da su nakon pokušaja državnog udara turske vlasti zatvorile i brojne medijske kuće, uhitile kurdske novinare i druge te zabranile građanima da pišu o svojem mišljenju o stanju u Turskoj; budući da je suđenje novinarima Cumhuriyeta konkretan primjer toga;

H.  budući da bi Kurdistansku radničku stranku (PKK) trebalo ukloniti s Unijina popisa terorističkih organizacija;

I.  budući da Turska još uvijek nije ispunila kriterije za liberalizaciju viznog režima;

J.  budući da je Turska tijekom izvanrednog stanja koje je proglašeno nakon pokušaja državnog udara u srpnju 2016. ukinula jamstva protiv mučenja i zlostavljanja; budući da su osobe optužene za terorizam ili za povezanost s pokušajem državnog udara u opasnosti od mučenja u policijskom pritvoru;

K.  budući da je velikom broju zatvorenih osoba u Turskoj uskraćen pristup odvjetniku;

L.  budući da je stavkom 5. pregovaračkog okvira za pristupne pregovore s Turskom propisano da će Komisija u slučaju ozbiljnog i trajnog kršenja načela slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine prava preporučiti da se pregovori privremeno obustave i predložiti uvjete za njihovo ponovno pokretanje; budući da Turska više ne ispunjava kopenhaške kriterije u dovoljnoj mjeri, s obzirom na to da ne poštuje vrijednosti iz članka 2. Ugovora o Europskoj uniji; budući da bi privremeni prekid pregovora podrazumijevao da se će trenutačni pregovori biti zamrznuti, da se neće otvarati nova poglavlja i da se neće poduzimati nove inicijative u vezi s pristupanjem Turske EU-u;

M.  budući da Turska invazijom u Siriji krši kriterije za države kandidatkinje;

1.  podsjeća na svoj zahtjev, izražen u prethodnoj rezoluciji o Turskoj, da se zamrznu pristupni pregovori i da se mogućnost njihova nastavka razmotri tek kad se ponovno uspostavi vladavina prava;

2.  osuđuje produljenje izvanrednog stanja koje je turska vlada najavila 5. siječnja 2018.;

3.  oštro osuđuje tursku vojnu intervenciju u sjeverozapadnoj Siriji i kršenje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Sirije, što je već dovelo do više desetaka mrtvih i stotina ozlijeđenih, uključujući civile; poziva na uvođenje embarga na oružje Turskoj; poziva na trenutačno okončanje invazije i povlačenje turskih postrojbi iz regije Afrin;

4.  oštro osuđuje sve bezrezervno neopravdane mjere poduzete nakon neuspjelog pokušaja državnog udara u srpnju 2016., zbog kojih su iza rešetaka završile tisuće ljudi, uključujući javne službenike, suce, odvjetnike, članove akademske zajednice, parlamentarne zastupnike HDP-a, gradonačelnike i stranačke čelnike; također osuđuje svaki oblik privremenog pritvora koji se temelji ili na političkim kriterijima ili na neosnovanoj sumnji na „veličanje terorističke organizacije”; poziva na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu supredsjednika HDP-a Selahattina Demirtaşa and Figen Yüksekdağ, svih pritvorenih političara, novinara, članova akademske zajednice i boraca za ljudska prava, a posebno Tanera Kiliça, predsjednika organizacije Amnesty International Turska i svih osoba kojima je sloboda oduzeta bez dokaza o osobnoj umiješanosti u počinjenje zločina ili protiv kojih nije podignuta optužnica;

5.  izražava snažnu zabrinutost zbog situacije u pogledu vladavine prava, demokracije i ljudskih prava u Turskoj; apelira na Tursku da primiri užarenu političku situaciju nakon pokušaja državnog udara, koja stvara okruženje u kojemu se ograničavaju ljudska prava i temeljne slobode, posebno sloboda govora u medijima i na internetu;

6.  poziva tursku vladu da revidira – u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava, pravnom stečevinom EU-a i praksom država članica EU-a – turski pravni okvir za organizirani kriminal i terorizam, kao i način na koji ga tumače sudovi, snage sigurnosti i kaznenopravna tijela, kako bi se zajamčilo pravo na slobodu i sigurnost, pravo na pravično suđenje i u praksi pravo na slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja;

7.  žali zbog činjenice da se Turska koristi problemom migranata i izbjeglica kao oruđem u pregovorima s EU-om i poziva sve strane da zajamče poštovanje svih ljudskih prava i međunarodnog prava u pogledu migranata i izbjeglica; poziva EU i šefove država članica i njihovih vlada da opozovu Izjavu EU-a i Turske i odbace taj sporazum bez utjecaja na proces liberalizacije viza;

8.  poziva tursku vladu da zaštiti ljudska prava svih osoba, uključujući one koje žive i rade u Turskoj i kojima je potrebna međunarodna zaštita;

9.  oštro osuđuje povećanje broja slučajeva mučenja zatvorenika;

10.  osuđuje autoritarni pristup predsjednika Erdoğana, ne samo unutar Turske već i u inozemstvu, i pokušaje da se tursko-ciparskim građanima i novinarima nametnu restriktivne i ugnjetavačke mjere, za što su najnoviji primjer novine Afrika na Cipru;

11.  najoštrije osuđuje sve terorističke napade izvedene u Turskoj i čvrsto stoji uz turski narod;

12.  osuđuje svaki oblik nasilja i ističe činjenicu da je mirno rješenje kurdskog pitanja također nužno za demokratsku budućnost Turske, a postići će se samo uz sudjelovanje svih uključenih strana i demokratskih sila; poziva na ponovno pokretanje pregovora u cilju postizanja sveobuhvatnog i održivog rješenja kurdskog pitanja; podsjeća na svoje stajalište prema kojem PKK treba ukloniti s Unijina popisa terorističkih organizacija;

13.  osuđuje svako nazadovanje u pogledu prava žena u Turskoj i posebno žali zbog zakona koji je predložen u turskom parlamentu, koji bi muškarcima optuženima za silovanje maloljetnih djevojčica omogućio da budu oslobođeni optužbi ako se vjenčaju s njima; osuđuje izjavu predsjednika Erdoğana da će pustiti na slobodu zatvorenike optužene za silovanje kako bi se oslobodila mjesta u zatvorima;

14.  zabrinut je zbog najnovije izjave predsjednika Erdoğana o tome da u Turskoj nema LGBTI osoba; osuđuje izjavu iz ureda guvernera Ankare od 19. studenog 2017. u vezi s odlukom da se na neodređeno vrijeme zabrani bilo kakav događaj u organizaciji udruga LGBTI osoba; zabrinut je jer to dolazi nakon tri uzastopne zabrane održavanja povorke ponosa u Istanbulu i u drugim dijelovima regije; izražava žaljenje zbog činjenice da su nakon te izjave i druge regije zabranile LGBTI manifestacije; ističe da to predstavlja teško kršenje prava na slobodu izražavanja i slobodu okupljanja, utvrđeno u člancima 26., 33. i 34. turskog Ustava, kao i u člancima 19. i 21. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima; poziva turske vlasti da smjesta ukinu zabranu i vrate pravo na slobodu izražavanja i slobodu okupljanja;

15.  poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i države članice da poduzmu trenutačne mjere kako bi se zaustavila invazija na sjeverozapadnu Siriju i da predlože inicijative koje bi dovele do dugotrajnog mira u Siriji; poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da reagira na tu situaciju kako bi se zajamčilo poštovanje demokracije i ljudskih prava u Turskoj;

16.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Turske.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0014.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0423.

Posljednje ažuriranje: 7. veljače 2018.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti