PRIJEDLOG REZOLUCIJE o aktualnom stanju u pogledu ljudskih prava u Turskoj
5.2.2018 - (2018/2527(RSP))
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
Cristian Dan Preda, Renate Sommer, David McAllister, Julia Pitera, Laima Liucija Andrikienė, Esther de Lange, Lorenzo Cesa, Bogdan Andrzej Zdrojewski u ime Kluba zastupnika PPE-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0082/2018
B8-0103/2018
Rezolucija Europskog parlamenta o aktualnom stanju u pogledu ljudskih prava u Turskoj
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Turskoj,
– uzimajući u obzir godišnje izvješće o Turskoj za 2016. koje je Komisija objavila 9. studenog 2016. (SWD(2016)0366),
– uzimajući u obzir Rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe br. 2156 (2017) o funkcioniranju demokratskih institucija u Turskoj,
– uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice EU-a Federice Mogherini i povjerenika Johannesa Hahna od 14. srpnja 2017., godinu dana nakon pokušaja državnog udara u Turskoj,
– uzimajući u obzir politički dijalog na visokoj razini između EU-a i Turske od 25. srpnja 2017.,
– uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Europske službe za vanjsko djelovanje od 26. listopada 2017. o aktualnim slučajevima kršenja ljudskih prava u Turskoj,
– uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Federice Mogherini i povjerenika Johannesa Hahna od 2. veljače 2018. o najnovijim događanjima u Turskoj,
– uzimajući u obzir pravo na slobodu izražavanja zajamčeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, kojih je Turska država stranka,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je Turska važan partner EU-a i da se od nje, kao od države kandidatkinje, očekuje da poštuje najviše standarde demokracije, što uključuje poštovanje ljudskih prava, vladavine prava, temeljnih sloboda i univerzalnog prava na pravično suđenje;
B. budući da se u Turskoj primjećuje zabrinjavajući obrazac zatvaranja brojnih članova demokratske oporbe, novinara, boraca za ljudska prava, odvjetnika, predstavnika civilnog društva i članova akademske zajednice;
C. budući da su među borcima za ljudska prava koje se kazneno goni predsjednik organizacije Amnesty International u Turskoj Taner Kılıç i takozvana istanbulska desetorka: Idil Eser, Özlem Dalkıran, Günal Kurşun, Veli Acu, Ali Gharavi, Peter Steudtner, İlknur Üstün, Şeyhmus Özbekli, Nejat Taştan i Nalan Erkem;
D. budući da je nedavno pritvaranje mirovnog aktivista Osmana Kavale, zagovornika dobrih odnosa između EU-a i Turske, najnoviji zabrinjavajući slučaj;
E. budući da je Lejla Zana, zastupnica u turskom parlamentu i dobitnica Nagrade Saharov za 1995., glasovanjem u turskom parlamentu nažalost lišena statusa parlamentarne zastupnice na temelju toga što nije prisegla u parlamentu u skladu s člankom 81. Ustava i otkad je izabrana u studenom 2015. nije bila prisutna na 212 sjednica;
F. budući da supredsjedniku Narodne demokratske stranke (HDP) Selahattinu Demirtaşu, koji je u pritvoru zajedno sa supredsjednicom HDP-a Figen Yüksekdağ, iz sigurnosnih razloga nije dopušteno pojavljivanje na sudu;
G. budući da je novinar Deniz Yücel (Die Welt) u zatvoru od 27. veljače 2017. bez optužnice;
H. budući da je 18. siječnja 2018. turski parlament produljio izvanredno stanje u Turskoj za još tri mjeseca; budući da su represivne mjere koje je turska vlada poduzela tijekom izvanrednog stanja nerazmjerne i da se njima krše osnovna prava i slobode koji su zaštićeni turskim Ustavom, demokratske vrijednosti na kojima se temelji Europska unija te Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima;
I. budući da su s obzirom na stanje u Turskoj u pogledu demokracije, vladavine prava, ljudskih prava i slobode tiska sredstva iz pretpristupnih fondova za Tursku smanjena za 105 milijuna EUR u usporedbi s prvotnim prijedlogom Komisije za proračun za 2018., uz dodatnih 70 milijuna eura koji su u rezervi sve dok zemlja ne ostvari „mjerljiva dostatna poboljšanja” u tim područjima;
J. budući da su Europska unija i Europski parlament oštro osudili neuspjeli vojni udar u Turskoj i priznali legitimnu odgovornost turskih vlasti da kazneno gone osobe koje su odgovorne za taj pokušaj i koje su sudjelovale u njemu;
K. budući da je Turska 19. siječnja pokrenula novu zračno-kopnenu operaciju pod nazivom „Maslinova grančica” kako bi istjerala kurdske Jedinice narodne zaštite (YPG); budući da je potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku izjavila da je zabrinuta zbog dva glavna razloga: „jedan je razlog humanitarne prirode – moramo se pobrinuti za to da se zajamči humanitarni pristup i da civilno stanovništvo i građani ne trpe posljedice zbog vojnih aktivnosti na terenu” i da ta operacija „može ozbiljno ugroziti nastavak pregovora u Ženevi, za koje smatramo da bi doista mogli uspostaviti održivi mir i sigurnost u Siriji”;
1. izražava duboku zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u Turskoj; ističe da su sloboda izražavanja i sloboda okupljanja i udruživanja temeljni stupovi demokratskog društva i da se temeljne slobode moraju u potpunosti poštovati;
2. osuđuje primjenu proizvoljnog pritvaranja te sudskog i upravnog uznemiravanja; poziva tursku vladu da zaustavi trend stalnih otpuštanja, suspenzija i uhićenja, među ostalim i boraca za ljudska prava, novinara, izabranih predstavnika, odvjetnika, predstavnika civilnog društva i članova akademske zajednice; ističe da bi te osobe trebale moći provoditi svoje legitimne aktivnosti;
3. duboko je zabrinut zbog navoda o zlostavljanju i mučenju zatvorenika;
4. apelira na tursku vladu da odmah ukine izvanredno stanje;
5. poziva turske vlasti da poštuju Europsku konvenciju o ljudskim pravima i sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava, uključujući načelo pretpostavke nedužnosti;
6. ozbiljno je zabrinut zbog odluke da se zanemari odluka turskog Ustavnog suda o oslobađanju novinara Mehmeta Altana i Sahina Alpaya; napominje da to predstavlja dodatno pogoršanje vladavine prava;
7. snažno osuđuje pokušaj državnog udara u Turskoj 15. srpnja 2016.; priznaje pravo i dužnost turske vlade da odgovori na pokušaj državnog udara;
8. naglašava, međutim, da turska vlada neuspjeli pokušaj vojnog preuzimanja vlasti ne smije koristiti kao izgovor da nerazmjernim i nezakonitim djelovanjem i mjerama guši legitimnu i mirnu oporbu te sprečava novinare i medije u njihovu mirnom korištenju pravom na slobodu izražavanja;
9. poziva turske vlasti da smjesta oslobode i prekinu progon boraca za ljudska prava, uključujući Tanera Kiliça, novinara, uključujući Deniza Yücela, izabranih predstavnika, odvjetnika i predstavnika civilnog društva, uključujući Osmana Kavalu, i članova akademske zajednice, koji su zadržani bez uvjerljivih dokaza o kriminalnoj aktivnosti; poziva turske vlasti da borce za ljudska prava Idil Eser, Özlem Dalkıran, Günala Kurşuna, Velija Acua, Alija Gharavija, Petera Steudtnera, İlknur Üstün, Şeyhmusa Özbeklija, Nejata Taştana i Nalan Erkem oslobode optužbi;
10. ozbiljno je zabrinut zbog nepoštovanja slobode vjeroispovijesti i zbog sve češće diskriminacije kršćana; izražava žaljenje zbog namjere turske vlade da na gornjem toku Tigrisa izgradi takozvani „Ilısudam”, zbog čega bi izvorno kršćanski aramejski grad Hasankeyf bio pod vodom; osuđuje oduzimanje 50 aramejskih crkava, samostana i groblja u Mardinu; poziva Komisiju da hitno otvori to pitanje s turskim vlastima;
11. sa zabrinutošću primjećuje da je od srpnja 2016. smijenjena četvrtina sudaca i tužitelja, otpušteno 10 % policijskih snaga, 110 000 službenika i gotovo 5 000 članova akademske zajednice, što otežava rad uprave, državnih službi i sveučilišta;
12. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Turske.