PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Siriji
12.3.2018 - (2018/2626(RSP))
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
Fabio Massimo Castaldo, Isabella Adinolfi u ime Kluba zastupnika EFDD-a
Europski parlament,
– uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini i povjerenika Stylianidesa o stanju u istočnoj Guti i u drugdje u Siriji,
– uzimajući u obzir izjavu Visoke predstavnice Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku u ime EU-a o Siriji od 23. veljače 2018.: „Masakr u istočnoj Guti mora odmah prestati”
– uzimajući u obzir najnovije izvješće Nezavisne međunarodne istražne komisije pod mandatom UN-a o Sirijskoj Arapskoj Republici,
– uzimajući u obzir Vijeće za vanjske poslove od 26. veljače 2018.,
– uzimajući u obzir izjavu Visoke predstavnice Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku u ime EU-a o Siriji od 21. prosinca 2017.,
– uzimajući u obzir izjavu Visoke predstavnice Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku u ime EU-a o istrazi o upotrebi kemijskog oružja u Siriji od 24. studenog 2017.,
– uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini na plenarnoj sjednici od 6. veljače 2018. o stanju ljudskih prava u Turskoj i stanju u Afrinu u Siriji,
– uzimajući u obzir strategiju EU-a za Siriju,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Siriji,
– uzimajući u obzir Ženevsku konvenciju iz 1949. i njezine dodatne protokole,
– uzimajući u obzir relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući rezolucije 2401 (2018) i 2254 (2015),
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da se nakon osam godina sukoba situacija u Siriji i dalje pogoršava, unatoč formalnom porazu Islamske države; budući da tijekom posljednjih mjeseci nekoliko situacija posebno zabrinjava, posebno stanje u istočnoj Guti, Afrinu i Idlibu;
B. budući da se istočna Guta, predgrađe sirijskog glavnog grada Damaska u kojoj živi gotovo 400 000 ljudi i koju uglavnom kontroliraju pobunjeničke snage, suočila tijekom posljednjih tjedana s opsadom i žestokom ofenzivom vlade predsjednika Bašara al Asada, u kojima je poginulo 800 osoba, dok je tisuće njih ozlijeđeno; budući da se u tim napadima Asadova vlada navodno koristila kemijskim oružjem, s obzirom na to da je određeni broj pacijenata koji su se liječili u bolnici koju podupire Sirijsko-američko liječničko društvo (Syrian American Medical Society Foundation – SAMS) pati od simptoma koji ukazuju na izloženost kemijskim spojevima; budući da je Organizacija za zabranu kemijskog oružja (OPCW) odmah pokrenula istragu o napadima;
C. budući da je 25. veljače 2018. Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno donijelo Rezoluciju 2401 o humanitarnoj situaciji u Siriji u kojoj se zahtijeva hitan prekid sukoba i uspostava humanitarnog primirja u trajanju od najmanje 30 dana, kako bi se na siguran način i bez prepreka mogla isporučiti humanitarna pomoć te izvršiti hitna medicinska evakuacija civila kojima je potrebna hitna medicinska skrb; budući da je ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao na svakodnevnu petosatnu stanku u sukobima u područjima pod opsadom;
D. budući da su se naoružane skupine u istočnoj Guti obvezale Vijeću sigurnosti UN-a da će poštovati Rezoluciju 2401 i prihvatiti primirje, dok se s druge strane Asadova vlada nije obvezala; budući da dosad nije postignut napredak na terenu u provedbi prekida sukoba jer Asadova vlada i dalje nastavlja s ofenzivom kojom se na očit način krši Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 2401;
E. budući da je u ponedjeljak 5. ožujka 2018. prvi put od 14. veljače 2018. humanitarnom konvoju pod okriljem Ujedinjenih naroda (u suradnji s Međunarodnim odborom Crvenog križa i Sirijskim Arapskim Crvenim polumjesecom) odobren ulazak u istočnu Gutu; budući da su, unatoč odobrenju, sirijske vlasti uklonile neke medicinske i zdravstvene proizvode koji su trebali biti isporučeni i da je zbog neprekidnog granatiranja vladinih snaga bilo nemoguće obaviti čitavu dostavu jer iz 15 od 46 kamiona u konvoju nije bilo moguće iskrcati ključnu humanitarnu pomoć; budući da su UN i njegovi partneri stoga bili prisiljeni hitno evakuirati svoje humanitarno osoblje;
F. budući da je Asadovo djelovanje u istočnoj Guti samo posljednji primjer strategije koja je već korištena u drugim područjima Sirije i koja se sastoji od velikih napada na područja koja kontrolira oporba kako bi život civilnog stanovništva postao neizdrživ zbog uništavanja bolnica, škola, džamija i javne infrastrukture te kako bi pobunjenici izgubili volju ili sposobnost za borbu, a civile se potaknulo na suradnju s vladom;
G. budući da je istovremeno došlo je do nove eskalacije nasilja u pokrajini Idlib, pri čemu su Asadova vlada i Rusija pojačale bombardiranje, te sukoba između različitih strana na terenu, što je dovelo do humanitarne katastrofe te još jednog vala unutarnjeg raseljavanja u kojem je navodno više od 250 000 civila pobjeglo od sukoba;
H. budući da je Turska najavila da će otvoriti izbjegličke kampove za 170 000 sirijskih izbjeglica u devet mjesta u blizini Idliba i Afrina u Siriji te u istočnijem području u sjevernoj Siriji koje Turska kontrolira;
I. budući da je Turska 20. siječnja 2018. u okrugu Afrin pokrenula operaciju „Maslinova grana” usmjerenu protiv Kurda i Sirijskih demokratskih snaga pod vodstvom Jedinice narodne zaštite (YPG); budući da je prema Promatračkom centru za ljudska prava u Siriji najmanje 149 civila poginulo, a njih stotine ranjeno, u bombardiranju i granatiranju koje provode turske snage;
J. budući da su zbog turskih operacija u Siriji raseljeni deseci tisuća stanovnika u enklavi Afrin koja je pod kurdskom kontrolom te da su one dovele do pojave uznemirujućih izvješća o ubijanju, mučenju i sakaćenju civila u Afrinu; budući da je 4. ožujka 2018. 100 od 306 sela u Afrinu bilo zauzeto i da je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan svojim izjavama pokazao jasnu namjeru Turske da nastavi svoju ofenzivu i uđe u središte Afrina; budući da su, navodno, nakon usvajanja Rezolucije Vijeća sigurnosti 2401 turske oružane snage pojačale napade u Afrinu;
K. budući da su pregovori u Ženevi pod vodstvom UN-a u zastoju, a područja za smirivanje sukoba dogovorena na pregovorima u Astani u rujnu 2017. nisu uspostavljena; budući da vjerodostojan politički dogovor postignut u okviru unutarsirijskih pregovora pod pokroviteljstvom UN-a ostaje jedina mogućnost za mirnu budućnost u Siriji;
L. budući da Vijeće sigurnosti UN-a nije uspjelo u studenom 2017. obnoviti zajednički istražni mehanizam UN-a i Organizacije za zabranu kemijskog oružja nakon veta Rusije koja je u siječnju predložila vlastitu rezoluciju o pokretanju istrage o upotrebi kemijskog oružja koju nije stavila na glasovanje;
M. budući da su danas 257 osoba i 67 subjekata u Siriji meta europskih sankcija; budući da su te mjere na snazi do 1. lipnja 2018.;
N. budući da će se druga ministarska konferencija o potpori budućnosti Sirije i regije (druga briselska konferencija) održati od 24. do 25. travnja 2018. u Bruxellesu; budući da su tijekom briselske konferencije 2017. preuzete povijesne obveze u vrijednosti od 5,6 milijardi eura; budući da dvije trećine tih donacija dolaze iz EU-a i njegovih država članica;
O. budući da su države članice Europske unije vodeći donatori u međunarodnom odgovoru na krizu u Siriji s iznosom većim od 10 milijardi EUR zajednički mobiliziranih od početka sukoba u sklopu humanitarne, razvojne, gospodarske i stabilizacijske pomoći Sirijcima u Siriji i susjednim zemljama;
1. iznimno je zabrinut zbog daljnjeg pogoršanja situacije u Siriji i posebno porasta nasilja u mnogim dijelovima zemlje, kao što je slučaj s događajima u istočnoj Guti, Afrinu i Idlibu, koji su samo najnovije epizode u osmogodišnjem sukobu koji je već doveo do više od 400 000 smrtnih slučajeva, više od šest milijuna interno raseljenih osoba i pet milijuna izbjeglica;
2. pozdravlja jednoglasno donošenje Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2401 kao ključan korak prema prijeko potrebnoj isporuci humanitarne pomoći, no žali što unatoč pozivima na hitan prekid vatre i dalje traju sukobi u istočnoj Guti, kao i u Afrinu i drugim dijelovima Sirije; čvrsto osuđuje trenutačnu ofenzivu Asadove vlade u istočnoj Guti koja u potpunosti krši Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2401 te nezakonitu intervenciju Turske u sjevernoj Siriji;
3. apelira na sve strane da u potpunosti i bez odgode provedu Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2401 i da osiguraju siguran i nesmetan pristup humanitarnim konvojima, posebno u područjima pod opsadom, kako bi u skladu s načelom neutralnosti humanitarne pomoći isporučili ključne zalihe, uključujući zdravstvene potrepštine, svima onima kojima su potrebne;
4. podsjeća sve strane u sukobu na njihove obveze u okviru međunarodnog humanitarnog prava i prava o ljudskim pravima da u svakom trenutku zaštite civile i civilnu infrastrukturu i osnovnu odgovornost za osiguranje potrebne zaštite svih humanitarnih organizacija, osoblja, objekata i druge oblika pomoći; oštro osuđuje bilo kakvu upotrebu taktike opsade kojom se izgladnjuje sirijske civile i sprečava pristup humanitarne pomoći, kao i ciljane napade na bolnice i drugu civilnu infrastrukturu; poziva Asadovu vladu da u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2401 odmah prekine svoju ofenzivu u istočnoj Guti kao i da omogući potpuni pristup humanitarnim konvojima bez blokiranja, ograničavanja ili odgađanja, kao što je bio slučaj s konvojem UN-a od 5. ožujka 2018.;
5. pozdravlja istragu Organizacije za zabranu kemijskog oružja o navodnoj upotrebi kemijskog oružja u istočnoj Guti; žali zbog neproduljenja zajedničkog istražnog mehanizma u studenom 2017. i poziva sve strane u Vijeću sigurnosti UN-a na postizanje dogovora o uspostavi novog neovisnog istražnog mehanizma koji bi mogao djelovati na nepristran, nezavisan i stručan način; prima na znanje inicijativu Francuske o međunarodnom partnerstvu za borbu protiv nekažnjavanja za upotrebu kemijskog oružja; oštro osuđuje svaku upotrebu kemijskog oružja;
6. ponovno potvrđuje da je jedino rješenje sukoba političko rješenje u okviru ženevskog procesa pod vodstvom UN-a te u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2254; poziva posebnog izaslanika UN-a za Siriju Staffana de Misturu da udvostruči svoje napore za ponovno pokretanje pregovora koji su trenutno u zastoju; smatra da pregovori u Astani mogu olakšati napredak održivih unutarsirijskih pregovora u Ženevi, ali napominje da područjâ za smirivanje sukoba koja su dogovorena u Astani u rujnu 2017. nikada nisu uspostavljena;
7. poziva tri države koje su jamci pregovora u Astani da poduzmu sve potrebne korake kako bi učinkovito poduzeli daljnje mjere u pogledu stvaranja područja za smirivanje sukoba kako je navedeno u pregovorima u Astani i kako bi se olakšala provedba prekida vatre na način predviđen u Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a br. 2401; nadalje, poziva međunarodne i regionalne aktere da djeluju u dobroj volji i učine sve što je u njihovoj moći kako bi se olakšalo političko rješenje sukoba bez poduzimanja inicijativa koje bi mogle naštetiti toj mogućnosti;
8. poziva Tursku da poštuje Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2401 i bez odgode započne 30-dnevni prekid vatre koji je u njoj predviđen kako bi se trajno obustavila njezina nezakonita ofenziva na Afrin i druga područja Sirije; poziva međunarodnu zajednicu da u tom pogledu izvrši pritisak na predsjednika Erdogana jer operacija „Maslinova grana” nema valjanu pravnu osnovu zbog toga njezin geostrateški cilj nije borba protiv terorizma ili zaštita turskih granica, nego sprečavanje uspostave de facto neovisne kurdske države u sjevernoj Siriji;
9. šokiran je izvješćem istražne komisije UN-a o Siriji koje navodi nagli porast nasilja između srpnja 2017. i siječnja 2018. godine; najstrože osuđuje sustavno nasilje koje su u Siriji počinili Asadova vlada i drugi akteri, te dijeli zabrinutost iz tog izvješća zbog nedostatka odgovornosti i potpune nekažnjivosti počinitelja zločina i nasilja za koje su odgovorne sve strane u sukobu, uključujući navodnu upotrebu kemijskog oružja; poziva Europsko vijeće i države članice da ulože najveći mogući napor i upotrijebe sva sredstva koja su im na raspolaganju kako bi se osiguralo da nema mjesta nekažnjivosti i da oni koji su odgovorni za ratne zločine, kršenja ljudskih prava i povrede međunarodnog humanitarnog prava snose odgovornost i budu odgovarajuće kažnjeni;
10. podsjeća Asadovu vladu i druge strane da čak i u okviru borbe protiv terorizma ne postoji opravdanje za kolektivno kažnjavanje civilnog stanovništva opsadama, izgladnjivanjem, neselektivnim bombardiranjem i granatiranjem te uskraćivanjem zdravstvene i humanitarne pomoći, i da se ta nedjela mogu smatrati ratnim zločinima; u potpunosti podupire napore UN-a u pokretanju neovisne istrage o nasilju počinjenom u istočnoj Guti, Idlibu i Afrinu te poziva međunarodnu zajednicu da pruži svoju potporu;
11. pozdravlja drugu briselsku konferenciju koju organizira EU i koja će se održati 24. i 25. travnja, što je važan korak prema cilju da sirijski sukob ostane glavni međunarodni prioritet; naglašava da je cilj konferencije izraziti političku podršku ženevskom procesu i mogućnosti pomirenja u Siriji te gospodarsku potpora Sirijcima kojima je potrebna pomoć, kao i onim zemljama koje primaju izbjeglice iz Sirije;
12. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, Ujedinjenim narodima i svim stranama uključenima u sukob, te da osigura prijevod ovog teksta na arapski jezik.