Postupak : 2018/2626(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0144/2018

Podneseni tekstovi :

B8-0144/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 15/03/2018 - 10.12
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0090

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 291kWORD 56k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0139/2018
12.3.2018
PE616.090v01-00
 
B8-0144/2018

podnesen nakon izjave potpredsjednika Unije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o stanju u Siriji (2018/2626(RSP))


Marietje Schaake, Beatriz Becerra Basterrechea, Izaskun Bilbao Barandica, Gérard Deprez, Marian Harkin, Ivan Jakovčić, Ilhan Kyuchyuk, Louis Michel, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Jozo Radoš, Frédérique Ries, Pavel Telička, Ivo Vajgl, Hilde Vautmans, Cecilia Wikström u ime Kluba zastupnika ALDE-a

Rezolucija Europskog parlamenta  o stanju u Siriji (2018/2626(RSP))  
B8-0144/2018

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Siriji, posebno Rezoluciju od 18. svibnja 2017. o strategiji EU-a o Siriji,(1)

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

–  uzimajući u Ženevsku konvenciju iz 1949.,

  uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te posebno izjavu od 23.veljače 2018. o masakru u istočnoj Guti te njena opažanja prilikom dolaska na sastanak Vijeća za vanjske poslove 26. veljače 2018.,

–  Uzimajući u obzir zajedničke izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Mogherini i povjerenika Stylianidesa od 20. veljače 2018. o humanitarnoj situaciji u istočnoj Guti i Idlibu, i onu od 6. ožujka 2018. o stanju u istočnoj Guti i drugdje u Siriji,

–  Uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2011/273/ZVSP od 9. svibnja 2011. o restriktivnim mjerama protiv Sirije(2), kao i zaključke Vijeća od 26. veljače 2018. o dodavanju dvaju novih ministara na popis sankcija,

  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Europskom parlamentu i Vijeću od 14. ožujka 2017. naslovljenu „Elementi za strategiju EU-a za Siriju”(JOIN(2017)0011) i zaključke Vijeća o Siriji od 3. travnja 2017., koji zajedno čine novu strategiju EU-a za Siriju,

–  uzimajući u obzir izjavu supredsjedateljâ na konferenciji pod nazivom „Potpora budućnosti Sirije i regije” od 5. travnja 2017.,

–  uzimajući u obzir izjave visokog povjerenika UN-a za ljudska prava Zeida Ra’ada Al Husseina u Vijeću za ljudska prava u Ženevi o stanju u Siriji, a posebno one od 26. veljače 2018. i 2. ožujka 2018., te njegovo usmeno izvješće od 7. ožujka 2018.o aktivnostima njegova ureda i nedavnim događajima u vezi s ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, a posebno Rezoluciju 2401 (2018) o tridesetodnevnom prekidu neprijateljstava u Siriji kako bi se omogućila dostava humanitarne pomoći,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava od 5. ožujka 2018. o pogoršanju stanja ljudskih prava u istočnoj Guti,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a A-71/248 od 21. prosinca 2016. o Međunarodnom, nepristranom i neovisnom mehanizmu za pomoć u istrazi i kaznenom progonu osoba odgovornih za najteže zločine prema međunarodnom pravu počinjene u Sirijskoj Arapskoj Republici nakon ožujka 2011.,

–  uzimajući u obzir Rimski statut i osnivačke dokumente Međunarodnoga suda te ad hoc sudova, uključujući Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, Međunarodni kazneni sud za Ruandu i Posebni sud za Libanon,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da stanje u Siriji predstavlja izvanrednu humanitarnu katastrofu te se i dalje pogoršava jer se nasilje i napadi nastavljaju; budući da 13 milijuna osoba treba neki oblik humanitarne pomoći, od kojih 6 milijuna čine djeca; budući da je 6,1 milijun osoba interno raseljeno, a preko pet milijuna ljudi evidentirano je kao sirijske izbjeglice u susjednim regijama; budući da je tijekom sukoba poginulo 400 000 Sirijaca;

B.  budući da 3 milijuna civila živi u opkoljenim područjima (zaključno s 2017. u Rakki i Deir-ez-Zoru zabilježen je najveći broj civilnih žrtava); budući da su u sjeveroistočnoj Siriji meta napada civilna i zdravstvena infrastruktura, zbog čega je 300 000 civila bilo prisiljeno potražiti sklonište u Idlibu;

C.  budući da je od izbijanja rata EU zajedno s državama članicama uložio više od 10,4 milijardi EUR kako bi se podmirile potrebe nastale kao posljedica sirijske krize, i unutar zemlje i u široj regiji, što ga čini najznačajnijim donatorom; budući da je EU također u znatnoj mjeri podupro i pohvalio susjedne zemlje koje su prihvatile izbjeglice;

D.  budući da se sukob u Siriji nastavlja, sirijski režim u istočnoj Guti i Idlibu nastavlja vojnu ofenzivu i bombardiranja vlastitog naroda uz potporu Rusije i Irana, što ima za posljedicu desetke civilnih žrtava; budući da je u više navrata izražena krajnja zabrinutost u pogledu humanitarne situacije u Siriji, posebno u istočnoj Guti jer se tijekom proteklih tjedana stanje znatno pogoršalo, konvoji pomoći su namjerno ciljani i sprečavani da stignu do onih kojima je pomoć potrebna; budući da je prisutnost terorističkih skupina poput Jabhat Al Nusre (povezane s Al-Qaidom) i drugih terorističkih organizacija u istočnoj Guti općepoznata i dokumentirana; budući da ti napadi te izgladnjivanje civila opsadom naseljenih područja kao ratna taktika predstavljaju jasno kršenje međunarodnog humanitarnog prava;

E.  budući da su opkoljena mnoga područja koja su ranije proglašena sigurnim zonama za ljude koji su prisilno raseljeni i koji su pobjegli iz drugih područja Sirije;

F.  budući da se u kršenja prava koja su Asadov režim i njegovi saveznici i terorističke skupine počinili tijekom sukoba u Siriji ubrajaju ciljani, neselektivni napadi na civile i napadi kemijskim oružjem, izvansudska smaknuća, mučenja i zlostavljanja, prisilni nestanci, masovna i proizvoljna uhićenja, kolektivna kažnjavanja, napadi na medicinsko osoblje i uskraćivanje hrane, vode i zdravstvene pomoći;

G.  budući da su, otkako je 20. siječnja 2018. Turska pokrenula operaciju „Grana masline” protiv kurdskih snaga YPG-a i YPJ-a u kurdskom okrug Afrin u sjeverozapadnoj pokrajini Alep, deseci tisuća ljudi raseljeni, a humanitarna situacija ubrzano se pogoršala; budući da su organizacije za zaštitu ljudskih prava dokumentirale ratne zločine počinjene od strane turske vojske i njezinih zračnih snaga i teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i Ženevske konvencije; budući da su tisuće civila meta neselektivnog bombardiranja, a izvješća ukazuju na to da turske postrojbe i savezničke sirijske naoružane islamističke skupine koriste nekonvencionalno oružje;

H.  budući da su ISIL/Daiš i ostali džihadistički pokreti počinili zločine i teška kršenja međunarodnog prava, uključujući brutalna smaknuća i spolno nasilje, otmice, mučenja, prisilna vjerska preobraćenja i ropstvo žena i djevojčica; budući da se djeca novače i koriste za terorističke napade; budući da postoji ozbiljna zabrinutost zbog korištenja civila kao živih štitova u područjima pod kontrolom ekstremista; budući da se ti zločini mogu smatrati ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidom;

I.  budući da je Vijeće sigurnosti UN-a konačno uspjelo donijeti Rezoluciju 2401 o stanju u Siriji, kojom se poziva na jednomjesečno zaustavljanje neprijateljstava „bez odgode”, kako bi se omogućio hitan pristup humanitarnoj pomoći kao i medicinske evakuacije; budući da je u posljednjih nekoliko godina Rusija uložila veto na jedanaest rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i da je imala aktivnu ulogu u ograničavanju sadržaja rezolucija;

J.  budući da se sirijski režim te ruske i iranske snage nisu pridržavali prekida vatre u istočnoj Guti proglašenog u Rezoluciji 2401 Vijeća sigurnosti UN-a, unatoč opetovanim pozivima predsjednika Vijeća sigurnosti, drugih članova Vijeća sigurnosti UN-a, glavnog tajnika UN-a i drugih međunarodnih sudionika, uključujući EU; budući da vojska napreduje na više fronti, da je preuzela kontrolu u selima i na poljoprivrednim gospodarstvima, a istovremeno napada istočnu stranu enklave; budući da vojska koristi „oslobađanje” regije kao izgovor za napad na civile;

K.  budući da je Istočna Guta već pet godina pod opsadom sirijskog režima i njegovih saveznika – civili su izloženi zračnim napadima, granatiranjima i napadima kemijskim oružjem, a postoje izvješća da je upotreba otrovnog plina uzrokovala stotine smrtnih slučajeva na tom području; budući da je stanovništvo istočne Gute zbog blokade odsječeno od bilo kakvog oblika pomoći od 14. veljače 2018., kada je jedan konvoj stigao do samo 7 200 ljudi od njih 400 000 koliko ih živi na tom području; budući da je podrška za humanitarnu pomoć sada više nego ikad prije od primarne važnosti, što je dovelo do jednog manjeg pozitivnog pomaka budući da je humanitarni konvoj UN-a 5. ožujka napokon uspio ući u Doumu i dostaviti pomoć za 27 500 ljudi kojima su bili potrebni hrana i medicinske potrepštine;

L.  budući da ta pomoć ni približno nije pokrila sve potrebe u Guti, s obzirom na to da je većina stanovništva u skloništima ispod zemlje uz ograničen ili nikakav pristup osnovnim potrepštinama, vodi i sanitarnoj infrastrukturi; budući da Asadov režim i njegovi saveznici i dalje aktivno blokiraju UN, EU, nevladine organizacije i lokalne aktere u cijeloj Siriji pri dostavi i distribuciji nužno potrebnih lijekova, hrane i humanitarne pomoći;

M.  budući da izvješća o stanju u istočnoj Guti i dalje upućuju na to da se posljednjih tjedana zračnim napadima namjerno ciljaju bolnice, škole i tržnice, drugim riječima mjesta koja posjećuju prvenstveno nedužni civili; budući da su članovi tima posebnog izaslanika izjavili da su od 18. do 22. veljače 2018. izvršeni napadi na ukupno 14 bolnica, tri zdravstvene ustanove te dva vozila hitne pomoći; budući da, samo nekoliko dana kasnije, 25. veljače, u izvješćima o Shifouniyi navodi se da više civila, među kojima su i djeca, imaju dišne probleme zato što su bili izloženi otrovnim tvarima; budući da je u Vijeću sigurnosti UN-a za 20. ožujka zakazan interaktivni dijalog između glavnog direktora Organizacije za zabranu kemijskog oružja i zamjenice glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Izumi Nakamitsu;

N.  budući da Asadov režim koristi taktiku prisilnog raseljavanja u svrhu promjene sektaške strukture gradova i regija te uzrokovanja demografskih promjena; budući da su takve taktike korištene u gradovima kao što su Darayya, Muadamiyat al-Šam u blizini Damaska te u kvartu Al-Waer u gradu Homsu;

O.  budući da je 26. veljače 2018. EU na popis sankcija dodao još dva ministra – ministra za informiranje i ministra industrije – zbog sve većeg broja slučajeva kršenja ljudskih prava u Siriji; budući da se voditelj Sirijskog ureda za nacionalnu sigurnost Ali Mamlouk, koji se nalazi na popisu sankcija EU-a, navodno sastao s talijanskim ministrom vanjskih poslova i direktorom Agencije za informiranje i vanjsku sigurnost u Rimu, što bi predstavljalo ozbiljno kršenje Odluke Vijeća 2011/273/ZVSP;

P.  budući da je u travnju 2017. Ujedinjena Kraljevina predložila, u kontekstu skupine G7, da se zbog smrtonosnog napada kemijskim oružjem u mjestu Khan Sheikhoun Rusiji nametnu dodatne sankcije; budući da je Italija na taj prijedlog uložila veto;

Q.  budući da su međunarodna zajednica i pojedinačne države obvezne privesti pravdi osobe odgovorne za kršenja međunarodnih ljudskih prava i humanitarnog prava tijekom sukoba u Siriji, među ostalim i primjenom načela univerzalne jurisdikcije, kao i nacionalnog prava; budući da se to može učiniti ili na temelju postojećih nacionalnih i međunarodnih pravnih sredstava, uključujući nacionalne i međunarodne sudove, ili u okviru međunarodnih kaznenih ad hoc sudova koji će se tek uspostaviti; budući da se, osim takve osobne kaznene odgovornosti, pod određenim uvjetima države također mogu kazneno goniti zbog kršenja obveza iz međunarodnih ugovora i konvencija pod nadležnošću Međunarodnog suda, uključujući Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja iz 1984. i Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948.;

R.  budući da međunarodna zajednica nije pružila dovoljnu potporu demokratskoj i sekularnoj oporbi; budući da je u sadašnjoj situaciji demokratska i sekularna oporba oslabljena, a civili zarobljeni između, s jedne strane, džihadističkih terorista i islamskih fundamentalista te pristaša Asadova režima s druge strane;

S.  budući da je EU u više navrata izjavio da se sirijski sukob ne može riješiti vojnim putem te da se neprihvatljiva patnja sirijskog naroda može okončati samo uključivom tranzicijom pod vodstvom Sirije i pod okriljem UN-a; budući da je rat u Siriji u praksi određen vojnim operacijama, zbog čega uvjete na terenu određuju vanjski akteri, uključujući Rusiju, Iran i Tursku; budući da ženevski pregovori ni nakon 9. kruga održanog u Beču 25. i 26. siječnja 2018. nisu rezultirali konkretnim pomacima prema pronalasku mirnog rješenja sirijske krize; budući da su Rusija, Iran i Turska 4. svibnja 2017. u Kazahstanu postigli dogovor o osnivanju četiriju područja smirivanja sukoba, koji zatim nisu poštovali niti štitili; budući da je u sklopu Sirijskog kongresa za nacionalni dijalog, koji je održan 30. siječnja 2018. u Sočiju, najavljena uspostava ustavnog odbora, koju nisu prihvatile sve strane;

T.  budući da će se druga ministarska konferencija pod nazivom „Potpora budućnosti Sirije i regije” održati 24. i 25. travnja 2018. u Bruxellesu pod supredsjedanjem Visoke predstavnice / potpredsjednice Komisije i UN-a; budući da će cilj Konferencije, kao i prošle godine, biti zadržati pozornost međunarodne zajednice na Siriji, i to hvatanjem u koštac s ključnim pitanjima (humanitarnim, financijskim i političkim) povezanima s krizom u toj zemlji i široj regiji (Libanonu, Jordanu i Turskoj); budući da su podrška i predanost međunarodne zajednice i dalje od ključne važnosti za postizanje mirne budućnosti u Siriji i regiji;

U.  budući da su napori koje EU ulaže u pružanje humanitarne pomoći i planiranje budućnosti Sirije vrijedni hvale; budući da EU nikako ne bi smio pružati bezuvjetnu pomoć za obnovu Sirije koja bi bila pod vodstvom i kontrolom Asada i njegovih saveznika Rusije i Irana; budući da Asad, Putinova Rusija i Iran moraju odgovarati za ekonomske posljedice svojih vojnih intervencija; budući da preuzimanje obveza u području obnove mora biti usmjereno na postizanje mira i preuzimanje odgovornosti;

V.  budući da bi se obnova Sirije trebala temeljiti na pristupu „odozdo prema gore” te uspješnom osnaživanju lokalnih dionika, kako bi se isključile poznate terorističke skupine;

1.  izražava duboko žaljenje zbog drastičnog pogoršanja situacije u Siriji koje je izravna posljedica aktualne ofanzive i djelovanja sirijskog režima i njegovih saveznika Rusije i Irana, a koje je već dovelo do više 400 000 smrtnih slučajeva, 6,1 milijuna interno raseljenih osoba u Siriji i pet milijuna izbjeglica; izražava krajnju zabrinutost zbog eskalacije nasilja u mnogim dijelovima zemlje, primjerice u istočnoj Guti, Afrinu i Idlibu;

2.  najoštrije osuđuje aktualno nasilje u istočnoj Guti, unatoč tome što je Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 2401 jednoglasno usvojena, i hitno upućuje poziv svim stranama, a posebno Asadovom režimu, Rusiji i Iranu, da tu rezoluciju hitno i u potpunosti provedu te da je poštuju; podsjeća režime u Siriji, Rusiju i Iranu da su na temelju međunarodnog prava odgovorni za gnusne zločine koje i dalje čine u Siriji i da će počinitelji tih zločina, bez obzira na to radilo se o državama ili pojedincima, za njih odgovarati; žali zbog toga što Rusija ulaže veto na sve rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a u kojima se osuđuju napadi i poziva na istrage;

3.  pozdravlja činjenicu da je humanitarni konvoj UN-a 5. ožujka 2018. uspio ući u Dumu u istočnoj Guti prvi put nakon četiri mjeseca, no naglašava da takav povremeni i ograničen pristup nije dovoljan; poziva sirijski režim i njegove saveznike da odmah zaustave nasilje u istočnoj Guti i drugdje u Siriji te da podignu opsade, zaustave namjerno pretjerana, neproporcionalna i nediskriminirajuća bombardiranja i kemijske napade na civile, uključujući djecu, konvoje koji prevoze evakuirane osobe, humanitarno i zdravstveno osoblje te civilnu infrastrukturu poput škola i bolnica;

4.  u potpunosti podržava poziv upućen u Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a br. 2401 da sve sukobljene strane bez odgode prekinu sukob u razdoblju od najmanje 30 uzastopnih dana; ponovno upućuje poziv svim stranama, a posebno sirijskim vlastima, da se pridržavaju svoje odgovornosti za zaštitu stanovništva Sirije i da odmah prekinu sve napade na civile u Siriji; poziva države jamce prekida vatre da u tzv. područjima smirivanja sukoba djeluju u skladu s preuzetom odgovornošću kako bi se stalo na kraj nasilju i počinjenim zločinima te omogućio i zajamčio neometan pristup tim područjima;

5.  ponovno najoštrije osuđuje zlodjela i raširena kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava počinjena u ovom sukobu, a posebne ona koja su počinile snage Asadova režima, uključujući uz pomoć saveznika Rusije i Irana, te nedržavne oružane skupine, posebice ISIL/Daiš i Džabat Fatah al-Šam; naglašava da smatra da oni koji su odgovorni za kršenja međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava za to moraju odgovarati; ponovno ističe da u skladu s načelom opće nadležnosti nacionalni sud može pokrenuti kazneni progon protiv pojedinačnih počinitelja zbog bilo kojeg teškog kaznenog djela koje predstavlja kršenje međunarodnog prava; pozdravlja korake koje je više država članica poduzelo u skladu s tim načelom i potiče sve druge države da učine isto; pozdravlja također inicijative država članica da se pojedinačne počinitelje smatra odgovornima na temelju nacionalnih zakonodavstava; poziva sve države članice da teška kršenja međunarodnog prava proglase kaznenim djelima u okviru svojeg nacionalnog zakonodavstva; poziva države članice da pred Međunarodnim sudom podignu tužbu protiv Sirije zbog kršenje Konvencije protiv mučenja, čija je Sirija stranka, kako bi se utvrdila odgovornost države kao neizravno sredstvo za sudsko utvrđivanje osobne kaznene odgovornosti u kasnijoj fazi; žali zbog činjenice da se pokušaji da se situacija u Siriji uputi na Međunarodni kazneni sud stalno blokiraju; ponavlja svoj poziv EU-u i njegovim državama članicama da u tijesnoj suradnji sa zemljama koje dijele slične stavove razmotre uspostavu Suda za ratne zločine počinjene u Siriji;

6.  i dalje je uvjeren da stvarnog rješenja sukoba i održivog mira u Siriji ne može biti ako počinitelji ne budu odgovarali za počinjena zlodjela; podržava rad Nezavisne međunarodne istražne komisije koju je Vijeće za ljudska prava UN-a osnovalo radi sveobuhvatne neovisne istrage kršenja prava počinjenih u Siriji, što se odnosi i na korištenje kemijskog oružja; pozdravlja uspostavu međunarodnog, nepristranog i neovisnog mehanizma za pomoć u istrazi i kaznenom progonu osoba odgovornih za najteže zločine prema međunarodnom pravu počinjene u Sirijskoj Arapskoj Republici nakon ožujka 2011.; žali zbog toga što se taj mehanizam još uvijek ne financira u potpunosti; poziva države članice da u tom pogledu ispune preuzete obveze; smatra da bi EU također trebao dati viši izravan financijski doprinos tome mehanizmu;

7.  ističe ključnu važnost koju nevladine organizacije i lokalne i međunarodne organizacije civilnog društva imaju u dokumentiranju – među ostalim i digitalnim putem – dokaza o ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i drugih kršenja, uključujući uništavanje kulturne baštine; poziva EU da aktivno traži i odgovarajuće financira takve organizacije;

8.  pohvaljuje napore humanitarnih radnika koji osobama zatočenima u područjima sukoba nastoje osigurati prijeko potrebnu pomoć, hranu, vodu i lijekove te ponovno apelira na sve strane uključene u sukob da zajamče siguran i neograničen pristup humanitarnih agencija civilnom stanovništvu koje je pogođeno ratnim djelovanjima; žali zbog slučajeva seksualnog zlostavljanja i povreda dužnosti koji su se dogodili unutar međunarodnih organizacija za pružanje pomoći, uključujući seksualno iskorištavanje sirijskih izbjeglica od strane osoba koje su dostavljale pomoć u ime UN-a i drugih poznatih međunarodnih organizacija;

9.  ponovno potvrđuje prvenstvo ženevskog procesa pod vodstvom UN-a te podupire napore posebnog izaslanika UN-a za Siriju Staffana de Misture u cilju ostvarivanja stvarne i uključive političke tranzicije u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 2254, koju su dogovorile sve strane u Siriji uz potporu ključnih međunarodnih i regionalnih aktera; naglašava važnost nalaženja političkog rješenja sukoba;

10.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da uloži sve napore za ponovno jačanje mirovnih pregovora uz posredovanje UN-a i da na temelju financijskog kapaciteta i spremnosti EU-a na ulaganje znatnih sredstava za obnovu Sirije zatraži aktivniju ulogu u tim pregovorima; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da u svoja nastojanja usmjerena na budućnost sirijskog naroda snažnije uključi i aktivno podrži sirijsko civilno društvo i one koji žele demokratsku, pluralističku i uključivu Siriju, počevši od druge Briselske konferencije koja će se održati 24. i 25. travnja 2018.; potiče potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da surađuje sa sirijskim narodom na razvoju lokaliziranih strategija za obnovu u različitim regijama Sirije; naglašava da bi EU trebao razmotriti sve dostupne mogućnosti za rad s međunarodnim partnerima, uključujući dostavljanje humanitarne pomoći iz zraka i uspostavljanje zone zabrane letenja;

11.  pozdravlja održavanje druge Briselske konferencije kojoj je EU domaćin i koja za cilj ima izraziti i u praksi primijeniti punu političku i gospodarsku potporu međunarodne zajednice ženevskom procesu za potrebite u Siriji i za zemlje koje su pružile gostoprimstvo sirijskim izbjeglicama; upozorava da obnova ne može započeti prije nego što se u okviru UN-a postigne politički sporazum koji uključuje sve strane; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da u većoj mjeri uključi organizacije civilnog društva u rad te konferencije;

12.  ističe da su zaštita djece i davanje prioriteta njihovom pristupu obrazovanju, što se odnosi i na izbjeglu djecu u susjednim zemljama, te pružanje potpore psihološkoj rehabilitaciji te traumatizirane djece od ključne važnosti; poziva međunarodnu zajednicu da ispuni svoje nepodmirene obveze u pogledu humanitarne pomoći za Siriju i susjedne zemlje;

13.  poziva države članice EU-a da se čvršće obvežu u pogledu podjele odgovornosti, čime bi se izbjeglicama koje bježe iz ratnih zona u Siriji omogućilo da na temelju programa preseljenja i humanitarnog prihvata pronađu zaštitu izvan granica neposrednog susjedstva i da te programe provedu u praksi; zabrinut je zbog sve izraženijeg protuizbjegličkog raspoloženja u zemljama u susjedstvu Sirije; ponavlja da nitko ne bi smio biti vraćen u Siriju protiv svoje volje ili na temelju ad hoc dogovora sa zaraćenim stranama;

14.  pozdravlja posljednji u nizu postupaka preispitivanja mjera ograničavanja EU-a protiv Sirije i dodavanje dvoje pojedinaca koji su odgovorni za represiju nad civilnim stanovništvom u toj zemlji na popis ciljanih osoba; izražava zabrinutost zbog navoda da je čelnik Sirijskog ureda za nacionalnu sigurnost nedavno posjetio Rim radi tzv. razgovora o sigurnosnim pitanjima s talijanskim ministrom vanjskih poslova i direktorom Agencije za informiranje i vanjsku sigurnost u Rimu, što predstavlja teško kršenje popisa sankcija EU-a; poziva talijanske vlasti i potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da taj posjet najoštrije moguće osude; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da bez odgode pokrene istragu o okolnostima pod kojima je moglo doći do te situacije; poziva sve države članice da poštuju Odluku Vijeća 2011/273/ZVSP; poziva na nametanje dodatnih sankcija protiv Rusije i Irana nakon njihovih ciljanih i namjernih djelovanja u istočnoj Guti i drugim dijelovima Sirije;

15.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica Europske unije, Ujedinjenim narodima, članovima Međunarodne skupine za potporu Siriji te svim stranama uključenima u sukob i da osigura prijevod ovog teksta na arapski jezik.

 

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0227.

(2)

SL L 121 I, 10.5.2011, str. 11.

Posljednje ažuriranje: 14. ožujka 2018.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti