Prijedlog rezolucije - B8-0220/2018Prijedlog rezolucije
B8-0220/2018
Europski parlament

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja je proizvedena od genetski modificirane šećerne repe H7-1 (KM-ØØØH71-4) na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje

25.4.2018 - (D05563-01 – 2018/2651(RSP))

podnesen u skladu s člankom 106. stavcima 2. i 3. Poslovnika
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

Nadležni zastupnik: Bart Staes Guillaume Balas, Lynn Boylan, Eleonora Evi, Sirpa Pietikäinen, Valentinas Mazuronis

Postupak : 2018/2651(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B8-0220/2018
Podneseni tekstovi :
B8-0220/2018
Rasprave :
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

B8-0220/2018

Rezolucija Europskog parlamenta o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja je proizvedena od genetski modificirane šećerne repe H7-1 (KM-ØØØH71-4) na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje

(D05563-01 – 2018/2651(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja je proizvedena od genetski modificirane šećerne repe H7-1 (KM-ØØØH71-4) na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (D055630-01),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje[1], a posebno njezin članak 11. stavak 3. i članak 23. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 19. ožujka 2018. na kojem nije usvojeno nikakvo mišljenje,

–  uzimajući u obzir članak 11. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije[2],

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane usvojeno 26. listopada 2017. i objavljeno 16. studenog 2017.[3],

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (COM(2017)0085, COD(2017)0035),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama[4],

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,

A.  budući da su poduzeća KWS SAAT AG i Monsanto Europe S.A. 12. studenog 2004. nadležnim tijelima u Ujedinjenoj kraljevini podnijela zahtjev u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 kojim traže odobrenje za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji su proizvedeni od šećerne repe H7-1 („genetski modificirana šećerna repa H7-1”);

B.  budući da je Odlukom Komisije 2007/692/EZ[5] odobreno stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji su proizvedeni od genetski modificirane šećerne repe H7-1; budući da je prije no što je ta odluka Komisije donesena Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) 5. prosinca 2006. usvojila pozitivno mišljenje u skladu s člancima 6. i 18. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je objavljeno 14. prosinca 2006.[6] („EFSA-e 2006.”);

C.  budući da su KWS SAAT SE i Monsanto Europe S.A./N.V. 20. listopada 2016. zajednički podnijeli zahtjev za produljenje odobrenja izdanog u skladu s Odlukom Komisije 2007/692/EZ;

D.  budući da je 26. listopada 2017. EFSA usvojila pozitivno mišljenje u skladu s člancima 6. i 18. uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je objavljeno 16. studenog 2017.[7] („EFSA 2017.”);

E.  budući da se zahtjev za produljenje odobrenja odnosi na hranu i hranu za životinje proizvedenu od GM šećerne repe H7-1 u svrhu uvoza i prerade i na takve sastojke hrane[8]; budući da su ti proizvodi na primjer šećer, sirup, posušena srčika i melasa, koji se dobivaju iz korijena šećerne repe; budući da se srčika i melasa koriste, među ostalim, u hrani za životinje[9];

F.  budući da se u Uredbi (EC) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka uzima u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet razmatranja;

G.  budući da su države članice tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja iznijele brojne kritike na EFSA-ino mišljenje i iz 2006.[10] i iz 2017.[11]; budući da se kritike država članica odnose, među ostalim, na činjenicu da nisu provedena ispitivanja na dijelovima korijena koji se često miješaju s melasom i koriste kao hrana životinje u obliku peleta, da se studija u trajanju od tri tjedna o učinku hrane za životinje na ovce ne može smatrati reprezentativnom jer nije jasno jesu li ocijenjeni toksikološki relevantni parametri, da nisu pruženi znanstveni dokazi koji bi poduprli tvrdnju da će „ljudska izloženost proteinu biti zanemariva”, da u pogledu alergenosti nisu provedena eksperimentalna ispitivanja sa samim genetski modificiranim organizmom, da studije s izoliranim proteinom nisu uvjerljiv dokaz neškodljivosti i da u analizi sastava nedostaju podaci o fosforu i magneziju kako je preporučila Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj;

H.  budući da GM šećerna repa H7-1 eksprimira protein CP4 EPSPS koji uzrokuje toleranciju na glifosat; budući da, slijedom toga, treba očekivati da će GM šećerna repa H7-1 biti izložena većim i ponovljenim dozama glifosata, što ne samo da će dovesti do veće razine ostataka u usjevima, već može utjecati i na sastav biljaka te njihove agronomske karakteristike;

I.  budući da se glifosat, premda se uobičajeno prska po lišću biljke, može širenjem kroz biljku ili apsorpcijom iz zemlje nakupiti u korijenu; budući da se na primjeru nekoliko vrsta usjeva, uključujući repu, pokazalo da se glifosat apsorbira kroz korijen; budući da je taj način izloženosti značajan jer korijenje hvata najveći dio glifosata pri istjecanju na poljima[12];

J.  budući da su informacije o razinama ostataka herbicida i njihovih metabolita, kao i o njihovoj distribuciji u cijeloj biljki, ključne za temeljitu procjenu rizika za genetski modificirane biljke tolerantne na herbicide; budući da prema EFSA-inom Povjerenstvu za GMO razine ostataka glifosata ne pripadaju u njegovu nadležnost; budući da ESFA nije provela procjenu ostataka glifosata u genetski modificiranoj šećernoj repi H7-1 kao ni eventualnih promjena u njezinu sastavu i agronomskim karakteristikama kao rezultata izloženosti glifosatu;

K.  budući da se općenito, prema Povjerenstvu EFSA-e za pesticide, ne mogu izvući zaključci o sigurnosti ostataka prskanja genetski modificiranih usjeva pripravcima na bazi glifosata[13]; budući da aditivi i njihove smjese koji se koriste u komercijalnim pripravcima za raspršivanje glifosata mogu imati veću toksičnost od samog aktivnog sastojka[14]; budući da je Unija već uklonila aditiv naziva POE talovamin s tržišta zbog zabrinutosti u pogledu njegove toksičnosti; budući da, međutim, problematični aditivi i smjese mogu i dalje biti dozvoljeni u zemljama u kojima se uzgaja genetski modificirana šećerna repa H7-1 (SAD, Kanada i Japan);

L.  budući da o karcinogenosti glifosata i dalje postoje otvorena pitanja; budući da je EFSA u studenom 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije karcinogen, a Europska agencija za kemikalije (ECHA) zaključila je u ožujku 2017. da nikakva klasifikacija nije potrebna; budući da je, s druge strane, Međunarodna agencija Svjetske zdravstvene organizacije za istraživanje raka 2015. klasificirala glifosat kao vjerojatno karcinogen za ljude; budući da je Parlament osnovao poseban odbor za postupak Unije za odobravanje pesticida, koji će pomoći utvrditi jesu li se EFSA i ECHA pridržavale relevantnih međunarodnih znanstvenih standarda i je li došlo do neopravdanog utjecaja industrije kada je riječ o zaključcima agencija Unije o karcinogenosti glifosata;

M.  budući da Komisija trenutačno od država članica ne zahtijeva da procjenjuju ostatke glifosata u šećernoj repi kako bi se osigurala sukladnost s maksimalnim razinama ostataka kao dio koordiniranog višegodišnjeg programa kontrole za 2018., 2019. i 2020., u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/660[15]; budući da države članice neće provoditi procjenu ostataka glifosata u šećernoj repi ni kako bi se osigurala sukladnost s maksimalnim razinama ostataka u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/555[16]; budući da stoga nije poznato jesu li ostaci glifosata u uvezenoj genetski modificiranoj šećernoj repi H7-1 u skladu s maksimalnim razinama ostataka na razini Unije;

N.  budući da je EFSA zaključila da sve osim jedne reprezentativne upotrebe glifosata za konvencionalne usjeve (tj. usjeve koji nisu genetski modificirani) predstavljaju „rizik za divlje neciljne kopnene kralježnjake” te je utvrdila i da kod nekih od glavnih upotreba kada je riječ o konvencionalnim usjevima postoji dugoročni rizik za sisavce[17]; budući da je ECHA klasificirala glifosat kao tvar s dugoročno toksičnim utjecajem na vodeni okoliš; budući da su negativni učinci upotrebe glifosata na bioraznolikost i okoliš opsežno dokumentirani; budući da je, primjerice, u okviru američke studije iz 2017. utvrđena negativna korelacija između upotrebe glifosata i brojnosti odraslih leptira monarha, posebno u područjima koncentrirane poljoprivrede[18];

O.  budući da će se produljenjem odobrenja za stavljanje na tržište genetski modificirane šećerne repe H7-1 nastaviti stvarati potražnja za njezinim uzgojem u trećim zemljama; budući da se, kako je ranije navedeno, na genetski modificiranim biljkama tolerantnim na herbicide (u usporedbi s biljkama koje nisu genetski modificirane) koriste veće i ponovljene doze herbicida, s obzirom na to da su one namjerno modificirane u tu svrhu;

P.  budući da je Unija stranka Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti, u skladu s kojom stranke moraju zajamčiti da se aktivnostima u okviru njihove nadležnosti ili nadzora neće uzrokovati šteta u okolišu drugih država ili na područjima izvan granica državne nadležnosti[19]; budući da je odluka o produljenju odobrenja genetski modificirane šećerne repe H7-1 u nadležnosti Unije;

Q.  budući da se razvoj genetski modificiranih usjeva tolerantnih na nekoliko selektivnih herbicida može uglavnom pripisati brzom razvoju otpornosti korova na glifosat u zemljama koje su se uvelike oslanjale na genetski modificirane usjeve; budući da je 2015. u svijetu postojalo barem 29 vrsta korova otpornih na glifosat[20];

R.  budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, održanom 19. ožujka 2018., nije usvojeno mišljenje;

S.  budući da je Komisija u nekoliko navrata izrazila žaljenje zbog činjenice da je od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Komisija donosila odluke o odobrenju bez potpore Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja, i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače iznimka za postupak općenito, postalo uobičajeno pri odlučivanju o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je i predsjednik Juncker izrazio žaljenje zbog te prakse, okarakteriziravši je kao nedemokratsku[21];

T.  budući da je Parlament 28. listopada 2015. u prvom čitanju odbio zakonodavni prijedlog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 te je pozvao Komisiju da ga povuče i da podnese novi prijedlog;

U.  budući da se u uvodnoj izjavi 14. Uredbe (EU) br. 182/2011 navodi da bi Komisija u najvećoj mogućoj mjeri trebala djelovati na takav način da izbjegne suprotstavljanje bilo kojem prevladavajućem stajalištu koje može nastati u okviru žalbenog odbora protiv primjerenosti provedbenog akta, osobito kada je riječ o osjetljivim pitanjima kao što su zdravlje potrošača, sigurnost hrane i zaštita okoliša;

 

1.  smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;

2.  smatra da provedbena odluka Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiva s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća[22], predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

3.  traži od Komisije da povuče svoj Nacrt provedbene odluke;

4.  poziva Komisiju da suspendira sve provedbene odluke o zahtjevima za odobrenje genetski modificiranih organizama dok se postupak za odobrenje ne revidira na način da se riješe nedostaci trenutačnog postupka, koji se pokazao neadekvatnim;

5.  posebno poziva Komisiju da poštuje svoje obveze koje je preuzela na temelju Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti i da obustavi sav uvoz genetski modificiranih biljaka koje su tolerantne na glifosat;

6.  poziva Komisiju da ne odobri nikakve genetski modificirane biljke tolerantne na herbicide bez potpune procjene ostataka pri prskanju komplementarnim herbicidima i njihovim komercijalnim pripravcima koji se primjenjuju u zemljama u kojima se takve biljke uzgajaju;

7.  poziva Komisiju da u potpunosti integrira procjenu rizika primjene komplementarnih herbicida i njihovih ostataka u procjenu rizika genetski modificiranih biljaka tolerantnih na herbicide, bez obzira na to jesu li genetski modificirane biljke namijenjene uzgoju u Uniji ili uvozu za hranu i hranu za životinje;

8.  ponovno ističe svoju predanost nastavku rada na prijedlogu Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 kako bi se zajamčilo, među ostalim, da će Komisija povući prijedlog ako se Stalni odbor za lanac prehrane i zdravlje životinja ne izjasni u pogledu odobrenja GMO-a, bilo za uzgoj ili za hranu i hranu za životinje; poziva Vijeće da hitno nastavi svoj rad na tom prijedlogu Komisije;

9.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

Posljednje ažuriranje: 2. svibnja 2018.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti