Postupak : 2018/2718(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0242/2018

Podneseni tekstovi :

B8-0242/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 31/05/2018 - 7.7
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0237

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 186kWORD 54k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0242/2018
28.5.2018
PE621.626v01.00
 
B8-0242/2018

podnesen nakon izjave Komisije

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o Instrumentu za povezivanje Europe nakon 2020. (2018/2718(RSP))


Marian-Jean Marinescu, Wim van de Camp, Francisco José Millán Mon, Ivo Belet u ime Kluba zastupnika PPE-a

Rezolucija Europskog parlamenta  o Instrumentu za povezivanje Europe nakon 2020. (2018/2718(RSP))  
B8-0242/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 311., 312. i 323. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(1) i njezinu naknadnu izmjenu Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 2017/1123 od 20. lipnja 2017.(2),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o pripremi poslijeizborne revizije VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije(3),

–  uzimajući u obzir Dokument za razmatranje Komisije o budućnosti financija EU-a od 28. lipnja 2017. (COM(2017)0358),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. listopada 2017. o Dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a(4),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Vijeća od 14. rujna 2016. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. ‒ 2020. koji je podnijela Komisija (COM(2016)0604) i popratni radni dokument službi Komisije (SWD(2016)0299),

–  uzimajući u obzir Prijedlog izmjene Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju koji je 14. rujna 2016. podnijela Komisija (COM(2016)0606),

–  uzimajući u obzir da je Parlament ratificirao Pariški sporazum 4. listopada 2016., a Vijeće 5. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2016. o reviziji VFO-a u sredini razdoblja 2014. – 2020.(5),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 15. lipnja 2016. o reviziji višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) sredinom provedbenog razdoblja(6),

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da su sektor prometa i s njime povezana infrastruktura odlučujući i temeljni čimbenik za razvoj svake zemlje, kao i za dobrobit stanovnika država članica, zbog čega je prometni sektor i dalje ključno područje ulaganja koje doprinosi rastu, konkurentnosti i razvoju poticanjem gospodarskog potencijala svih regija EU-a, čime se jačaju ekonomska, teritorijalna i socijalna kohezija i podupire unutarnje tržište i stoga se omogućuju kohezija, integracija i socijalno-gospodarska uključenost, rješava se problem neravnoteže među regijama, omogućuje se pristup uslugama i osposobljavanju u najudaljenijim regijama koje su trenutačno u opasnosti od depopulacije te se jačaju mreže za pokretanje i razvoj poslovanja;

B.  budući da je Instrument za povezivanje Europe (CEF) zamišljen kao zajednički program sa središnjim upravljanjem za financiranje prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture u okviru strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast i ciljeva EU-a "20-20-20" u području energetike i klimatske politike;

C.  budući da Instrument za povezivanje Europe pruža znatan udio sredstava EU-a za prometne i energetske projekte i uvelike doprinosi dekarbonizaciji europskog gospodarstva, čime doprinosi ostvarivanju ciljeva EU-a u pogledu smanjenja emisija u skladu s Pariškim sporazumom;

D.  budući da bi se na temelju odgovarajućih sektorskih smjernica Instrumentom za povezivanje Europe trebao podržati razvoj transeuropske mreže (TEN) s ciljem poboljšanja kohezije na unutarnjem tržištu i konkurentnosti EU-a na globalnom tržištu, uz istodobno rješavanje tržišnih nedostataka, usmjerenost na projekte s visokom europskom dodanom vrijednošću i povećanje dodatnih ulaganja iz privatnog sektora;

E.  budući da vrste projekata koji se sufinanciraju Instrumentom za povezivanje Europe idu u korak s ambicijama EU-a da se poveća povezivost na europskoj razini za tri velika sektora i da se podrška usmjeri na javna dobra s europskom dimenzijom; budući da Instrument za povezivanje Europe pridonosi prioritetima Komisije u pogledu otvaranja radnih mjesta, rasta i ulaganja, unutarnjeg tržišta, energetske unije, klime i jedinstvenog digitalnog tržišta, čime se jača globalna konkurentnost EU-a;

F.  budući da su do kraja 2017. u okviru Instrumenta za povezivanje Europe za promet već dodijeljene 21,3 milijarde EUR bespovratnih sredstava za projekte transeuropske prometne mreže (TEN-T), čime je potaknuto ukupno ulaganje u iznosu od 41,6 milijardi EUR; budući da će tijekom 2018. biti potpisani dodatni sporazumi o bespovratnim sredstvima za poziv na mješovito financiranje kojim se kombiniraju bespovratna sredstva Instrumenta za povezivanje Europe s privatnim financiranjem, među ostalim i iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU); budući da je početni proračun od 1 milijarde EUR za taj poziv u studenom 2017. povećan za iznos od 350 milijuna EUR namijenjen za potporu prioritetu „Inovacije i nove tehnologije” u skladu s ciljevima akcijskog plana o alternativnim gorivima;

G.  budući da se očekuje da će Komisija u svibnju i lipnju 2018. objaviti zakonodavne prijedloge o europskim strateškim ulaganjima, uključujući ažurirani Instrument za povezivanje Europe;

1.  naglašava da ulaganje u prometnu infrastrukturu znači ulaganje u dugoročan rast, koheziju, konkurentnost i radna mjesta, pri čemu EU pruža opipljivu dodanu vrijednost za građane;

2.  smatra da bi se u prometnom sektoru prednost trebala dati projektima kojima se stvara ili poboljšava prekogranična povezanost, dovršavaju veze koje nedostaju i uklanjaju uska grla; stoga smatra da bi Instrument za povezivanje Europe u takvom scenariju dao konkretan doprinos ambiciji postizanja jedinstvenog europskog prometnog prostora;

3.  osim toga ustraje u tome da se Instrument za povezivanje Europe treba usredotočiti na pružanje dodane vrijednosti EU-a razvoju povezivosti u prometnom sektoru, prije svega usmjeravanjem na projekte na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini koji se ne bi ostvarili bez potpore EU-a;

4.  podržava ideju da se Instrumentom za povezivanje Europe treba nastaviti usmjeravati javno i privatno financiranje prema ciljevima politike EU-a, omogućiti ključna ulaganja kad se troškovi snose na nacionalnoj ili lokalnoj razini, a korist je osjetna na europskoj razini, te doprinijeti ubrzanju prelaska na ekonomiju s niskom razinom emisije i digitalno društvo;

5.  potiče Komisiju da i dalje dodjeljuje sredstva Instrumenta za povezivanje Europe u obliku bespovratnih sredstava s obzirom na to da se velika većina financiranja u okviru Instrumenta za povezivanje Europe odnosi na projekte koji omogućuju širu regionalnu korist i korist na razini EU-a, ali za njih nisu dostupna dostatna nacionalna sredstva odnosno tržišno utemeljeno financiranje;

6.  poziva Komisiju da razmotri dodatne načine promicanja Instrumenta za povezivanje Europe kao instrumenta koji se temelji na politikama i ima posebne sektorske ciljeve te je usmjeren na složene projekte s prekograničnom dimenzijom ili dimenzijom interoperabilnosti na razini EU-a;

7.  ističe važnost izravnog upravljanja, kojim se potiče brza raspodjela sredstava i vrlo dobro izvršenje proračuna; ističe da se izravno upravljanje bespovratnim sredstvima Instrumenta za povezivanje Europe pokazalo vrlo učinkovitim, sa snažnim portfeljem projekata i konkurentnim postupkom odabira, uz usredotočenost na ciljeve politika EU-a, koordiniranu provedbu i potpuno sudjelovanje država članica; naglašava da Izvršna agencija za inovacije i mreže bilježi vrlo dobre rezultate u pogledu financijskog upravljanja Instrumentom za povezivanje Europe i optimizacije proračuna, osobito zahvaljujući svojoj fleksibilnosti za brzo preusmjeravanje sredstava koja nisu potrošena na određene aktivnosti na financiranje novih programa te stoga insistira na jačanju te agencije kako bi se zajamčila odgovarajuća upotreba sredstava EU-a;

8.  ponavlja da se pozivom za mješovito financiranje iz 2017., kojim se kombiniraju bespovratna sredstava Instrumenta za povezivanje Europe s tržišno utemeljenim financijskim instrumentima, osobito financijskim instrumentima dostupnim u okviru EFSU-a, želi ojačati komplementarnost između dvaju programa potpore, uz istovremeno promicanje drugih izvora financiranja, osobito EFSU-a, privatnih ulagača i nacionalnih razvojnih banaka;

9.  ističe prednosti komplementarnosti Instrumenta za povezivanje Europe, Obzora 2020., europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU); ističe da Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijski fond imaju snažnu regionalnu dimenziju koja odgovara lokalnoj potražnji i usmjerava financijske potpore na slabije razvijene regije i 15 država članica koje ispunjavaju uvjete za potporu iz Kohezijskog fonda, dok je cilj Instrumenta za povezivanje Europe na središnjoj razini riješiti europski prioritet osnovne mreže TEN-T stavljanjem naglaska na integraciju EU-a s pomoću prekograničnih veza i međusobne povezanosti, uklanjanja uskih grla i projekata interoperabilnosti;

10.  pozdravlja inicijative u okviru kojih je dio kohezijskog proračuna (11,3 milijarde EUR – promet) izvršen pod izravnim upravljanjem u okviru Instrumenta za povezivanje Europe; napominje da bi ulaganje u prometnu infrastrukturu EU-a trebalo ostati dobro uravnotežena kombinacija izvora kojima se upravlja na središnjoj razini i onih za koje je upravljanje podijeljeno;

11.  napominje da je Instrument za povezivanje Europe djelovao kao katalizator na EFSU jer je nekoliko projekata koji su pokrenuti u okviru izravnog ulaganja Instrumenta za povezivanje Europe uključeno u portfelj projekata EFSU-a; nadalje, ističe da su projekti koji su pripremljeni uz potporu Instrumenta za povezivanje Europe ili djelomično financirani njegovim bespovratnim sredstvima za radove u međuvremenu dobili potporu od EFSU-a; naglašava, međutim, da je EFSU imao učinak zamjene na financijske instrumente Instrumenta za povezivanje Europe;

12.  poziva Komisiju i države članice da ustraju u glavnim ciljevima politike Instrumenta za povezivanje Europe u pogledu prometa, a to su: završetak osnovne mreže TEN-T do 2030., uključujući uvođenje SESAR-a i ERTMS-a te prijelaz na čistu, konkurentnu i povezanu mobilnost, uključujući osnovnu infrastrukturu za punjenje za alternativna goriva diljem EU-a do 2025.; napredak u pogledu završetka sveobuhvatne mreže TEN-T do 2050.; u pogledu energije – završetak prioritetnih koridora TEN-E i tematskih područja usklađenih s paketom „Čista energija za sve Europljane” i dugoročnim ciljevima dekarbonizacije, to jest uvođenjem pametne i digitalizirane mreže, postizanje ciljeva međupovezanosti do 2030. (uključujući za periferne države članice), razvoj zamkaste pučinske mreže i jamčenje sigurnosti opskrbe, među ostalim i putem sinkronizacije; u pogledu digitalizacije – maksimalno iskorištavanje prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta za sve građane i poduzeća do 2030. uz postizanje potpuno kibersigurnog gigabitnog društva do 2025., priprema za terabitnu povezivost do 2030. i primjena podataka iz cijelog EU-a i infrastrukture digitalnih usluga kojom se podupire digitalna transformacija ključnih područja od javnog interesa, od zdravstvene skrbi i mobilnosti do javne uprave;

13.  poziva Komisiju da utvrdi ciljanu inicijativu u okviru budućeg fonda InvestEU kojim se podupiru privatna ulaganja, djelomično povezivanjem bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata, kako bi se postigla potpuna provedba Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS);

14.  smatra da je potreban ažurirani Instrument za povezivanje Europe, koji obuhvaća sve načine prijevoza, uključujući cestovnu infrastrukturu i unutarnje plovne putove, koji je usredotočen na međupovezanost i završetak mreža u perifernim područjima i koji obuhvaća sve potrebe prijevoza, uključujući digitalna rješenja, promjenu načina prijevoza i održiviji promet; smatra da bi se tim ažuriranim Instrumentom za povezivanje Europe trebao dati prioritet izravnijim poveznicama između osnovnih i sveobuhvatnih mreža, uključujući, primjerice, horizontalne prioritete kao što su morske autoceste; smatra da bi se to trebalo odražavati u popisima prethodno utvrđenih projekata uvrštenih u sljedeću uredbu o Instrumentu za povezivanje Europe;

15.  podsjeća na to da će ažurirani Instrument za povezivanje Europe biti ključan za to da EU do 2030. završi osnovnu prometnu mrežu; smatra da uravnotežena geografska raspoređenost željezničkih koridora olakšava provedbu osnovne mreže, poboljšanje modalne integracije i promicanje komodalnih operacija; poziva Komisiju da proširi željezničke koridore osnovne mreže kako bi se poboljšala povezivost atlantskih rubnih regija i njihovih luka;

16.  podsjeća na to da je u sektoru telekomunikacija dvostruka usmjerenost Instrumenta za povezivanje Europe na digitalne prekogranične usluge od javnog interesa te na komunikacijsku i računalnu infrastrukturu pokazala da taj program ima važan utjecaj na postizanje ciljeva jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a, uz doprinos razvoju i provedbi zajedničkih politika za rješavanje društvenih izazova, uključujući digitalnu transformaciju zdravstvene skrbi, kibersigurnost, pokrivenost koridora TEN-T mrežom 5G i digitalizaciju vlada;

17.  podsjeća na to da je prijedlogom višegodišnjeg financijskog okvira koji je Komisija iznijela 2011. uveden financijski instrument s ukupnim proračunom od 50 milijardi EUR, podijeljenim na 9,1 milijardu EUR za energetske projekte, 9,2 milijarde EUR za telekomunikacije/digitalne projekte i 21,7 milijardi EUR za projekte u području prometa; podsjeća, osim toga, da je 10 milijardi EUR trebalo biti namijenjeno za projekte u području prometa u okviru Kohezijskog fonda te je ukupni iznos za prometni sektor trebao iznositi 31,7 milijardi EUR, ali da je višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2014. – 2020. te pregovorima o EFSU-u taj iznos znatno smanjen;

18.  ističe europsku dodanu vrijednost koju Instrument za povezivanje Europe donosi za sve države članice podupiranjem projekata povezivosti s prekograničnom dimenzijom i financiranjem projekata kojima se uspostavljaju veze koje nedostaju i uklanjanju uska grla u cilju osiguravanja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta EU-a i teritorijalne kohezije među državama članicama;

19.  pozdravlja uvođenje međusektorskih sinergija u okviru Instrumenta za povezivanje Europe; očekuje da će buduće smjernice sektorske politike i Instrument za povezivanje Europe biti fleksibilniji kako bi se olakšale sinergije i bolje reagiralo na nov tehnološki razvoj i prioritete kao što je digitalizacija te istodobno ubrzala dekarbonizacija i suočavanje sa zajedničkim društvenim izazovima, kao što je kibersigurnost;

20.  naglašava da je Instrument za povezivanje Europe bio, jest i mora ostati učinkovit ciljani instrument za ulaganje u transeuropsku infrastrukturu (TEN) u prometnom, energetskom i digitalnom sektoru kako bi pridonio prioritetima EU-a u pogledu radnih mjesta, rasta i ulaganja, unutarnjeg tržišta, energetske unije i klime te jedinstvenog digitalnog tržišta;

21.  poziva Komisiju da ima na umu da su za dovršenje transeuropskih mreža, kako je utvrđeno prioritetima politike EU-a, potrebna velika ulaganja, koja djelomično ovise o nastavku potpore EU-a;

22.  poziva Komisiju da iskoristi okvir Instrumenta za povezivanje Europe za postizanje ciljeva navedenih u dokumentu „Akcijski plan o vojnoj mobilnosti: EU na putu prema obrambenoj uniji”;

23.  prima na znanje komunikaciju Komisije naslovljenu „Proračun EU-a za budućnost”; smatra da je razina predloženih sredstava za Instrument za povezivanje Europe nezadovoljavajuća, a to se posebno odnosi na nisku razinu sredstava za prijevoz; napominje da su je iznos tih sredstava niži nego što je ranije predviđeno u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.; poziva Komisiju da u prijedlog uredbe o Instrumentu za povezivanje Europe uključi viši iznos u skladu s potrebama i prednostima prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture;

24.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i državama članicama.

(1)

SL L 347, 20.12.2013., str. 884.

(2)

SL L 163, 24.6.2017., str. 1.

(3)

SL C 101, 16.3.2018., str. 64.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0401.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0412.

(6)

SL C 17, 18.1.2017., str. 20.

Posljednje ažuriranje: 18. rujna 2018.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti