PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Nikaragvi
28.5.2018 - (2018/2711(RSP))
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
Dita Charanzová, Ali Nedzhmi, Petras Auštrevičius, Beatriz Becerra Basterrechea, Izaskun Bilbao Barandica, Gérard Deprez, Ivan Jakovčić, Petr Ježek, Ilhan Kyuchyuk, Patricia Lalonde, Louis Michel, Javier Nart, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Jozo Radoš, Frédérique Ries, Marietje Schaake, Pavel Telička, Ivo Vajgl, Johannes Cornelis van Baalen, Hilde Vautmans u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0244/2018
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Nikaragvi, a posebno onu od 16. veljače 2017. o stanju ljudskih prava i demokracije u Nikaragvi – slučaj Francisce Ramírez[1],
– uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije od 19. studenog 2016. o završnim rezultatima izbora u Nikaragvi,
– uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije od 22. travnja 2018. o stanju u Nikaragvi i izjavu od 15. svibnja 2018. o uspostavi nacionalnog dijaloga u Nikaragvi,
– uzimajući u obzir izvješće za medije Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava od 27. travnja 2018. u kojemu se navode mišljenja stručnjaka o stanju ljudskih prava u Nikaragvi,
– uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Ureda UN-a za ljudska prava Liz Throssell od 20. travnja 2018. o nasilju tijekom prosvjeda u Nikaragvi,
– uzimajući u obzir posjet Međuameričke komisije za ljudska prava od 17. do 21. svibnja 2018. u cilju ispitivanja stanja u Nikaragvi i preliminarnu izjavu te komisije od 21. svibnja 2018.,
– uzimajući u obzir izvješće o Nikaragvi glavnog tajništva Organizacije američkih država od 20. siječnja 2017.,
– uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i zemalja Srednje Amerike od 29. lipnja 2012., koji je stupio na snagu u kolovozu 2013., uključujući njegove odredbe o ljudskim pravima,
– uzimajući u obzir Smjernice EU-a o borcima za ljudska prava iz lipnja 2004., ažurirane 2008.,
– uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a o borcima za ljudska prava iz prosinca 1998.,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966., čija je stranka i Nikaragva,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da u proteklom desetljeću država Nikaragva svjedoči padu demokracije i vladavine prava; budući da nedostatak prava na slobodu izražavanja i mirno prosvjedovanje, prihvaćenog kao kamen temeljac demokratskog društva, onemogućava mirno i trajno okončanje sukoba u zemlji;
B. budući da je prema preliminarnom izvješću Međuameričke komisije za ljudska prava tijekom prosvjeda protiv reformi sustava socijalne sigurnosti koje je predsjednik Daniel Ortega najavio 18. travnja 2018. najmanje 76 civila ubijeno, 868 ih je ozlijeđeno i 438 proizvoljno pritvoreno, a među njima su i studenti, pripadnici civilnog društva, aktivisti i novinari; budući da je većina žrtava imala prostrijelne rane na glavi, vratu, prsnom košu ili abdomenu, što snažno ukazuje na to da je sigurnosnim snagama naređeno da ubijaju, zbog čega je Međuamerička komisija za ljudska prava u preliminarnom izvješću istaknula mogućnost izvansudskih smaknuća; budući da su zabilježeni i slučajevi mučenja, okrutnog, neljudskog i ponižavajućeg postupanja, inkriminacije, prijetnji, uznemiravanja i drugih oblika zastrašivanja;
C. budući da je 23. travnja 2018. predsjednik Ortega najavio ukidanje reforme sustava socijalne sigurnosti, no da su se prosvjedi proširili i prerasli u nemire usmjerene protiv njegove vlade uz pozive na formiranje privremene vlade; budući da vlasti Nikaragve otvoreno ocrnjuju prosvjednike nazivajući ih vandalima i optužujući ih za političko manipuliranje;
D. budući da je velik broj žrtava jasan znak da su državne vlasti upotrijebile prekomjernu silu i prekršile načela nužnosti i proporcionalnosti u skladu s međunarodnim pravom i standardima kojima se ograničava upotreba sile; budući da su skupine civila povezane sa Sandinističkom mladeži (Juventud Sandinista) postupale uz potpuno nekažnjavanje te uz znanje i suglasnost policije; budući da je ravnateljica nacionalne policije Nikaragve Aminta Granera dala ostavku zbog prekomjerne uporabe sile;
E. budući da je 16. svibnja 2018. pod okriljem Katoličke crkve započeo nacionalni dijalog, ali je, prema crkvenim dužnosnicima, 23. svibnja obustavljen bez postignutog konsenzusa među strankama;
F. budući da je 23. svibnja čelnik Organizacije američkih država Luis Almagro pozvao na slobodan, pošten i transparentan izborni proces kao jedino rješenje za stanje u Nikaragvi; budući da su vlasti Nikaragve izjavile da bi novi izbori doveli narušili ustavni poredak i demokratski izabranu vladu; budući da je 19. studenog 2016. EU izrazio žaljenje zbog toga što se u okviru izbornog procesa nisu osigurali uvjeti za neometano sudjelovanje svih političkih snaga u zemlji te zbog odsutnosti međunarodnih i akreditiranih neovisnih lokalnih promatrača;
G. budući da je vlada proizvoljno zatvarala medijske kuće koje su izvještavale o prosvjedima i da su novinari koji su se tome na bilo koji način usprotivili uznemiravani, zastrašivani i pritvoreni;
H. budući da je Daniel Ortega od 2007. tri puta izabran za predsjednika, usprkos činjenici da je Ustavom Nikaragve zabranjen uzastopni reizbor, što svjedoči o korupciji i autoritarnosti kojoj država pribjegava kako bi predsjedniku i vladajućoj stranci omogućila kontrolu nad državnim ovlastima i resursima kao i nad pravosuđem;
I. budući da su udar vlasti Nikaragve na slobodu govora i uznemiravanje oporbenih čelnika osuđeni kao napad na građanske slobode; budući da su skupine boraca za ljudska prava osudile postupno koncentriranje moći u okviru jednostranačke vladavine kao i slabljenje institucija;
J. budući da je korupcija u javnom sektoru, uključujući slučajeve u kojima sudjeluju i članovi obitelji predsjednika, i dalje jedan od najvećih izazova; budući da su podmićivanje javnih službenika te nezakonita pljenidba i arbitrarne procjene koje provode carinske i porezne vlasti uobičajena pojava; budući da je izražena opravdana zabrinutost zbog nepotizma unutar vlade Nikaragve;
1. čvrsto osuđuje brutalno suzbijanje prosvjeda održanih u Nikaragvi protiv reformi sustava socijalne sigurnosti te izražava duboku zabrinutost zbog izvještaja o korištenju ubojitog streljiva kako bi se rastjerali prosvjednici, što je rezultiralo smrću najmanje 76 osoba i gotovo 900 ranjenih; poziva vlasti Nikaragve da smjesta stanu na kraj svim nasilnim činovima od strane oružanih snaga, policije i paravojnih skupina povezanih s vladom koji su usmjereni protiv stanovnika Nikaragve koji ostvaruju svoja prava na slobodu izražavanja i okupljanja te poziva vlasti Nikaragve da zajamče te slobode u skladu s međunarodnim sporazumima kojih je država stranka; izražava sućut i suosjećanje svim obiteljima žrtava poginulih ili ozlijeđenih tijekom prosvjeda;
2. poziva vlasti Nikaragve da puste na slobodu sve proizvoljno pritvorene osobe i da zajamče da ih neće kazneno progoniti;
3. poziva vlasti Nikaragve da se ponovno uključe u ozbiljan, konstruktivan i uključiv postupak nacionalnog dijaloga te ističe važnost sprečavanja bilo kakve daljnje eskalacije stanja, kao i okončanja kontinuirane autoritarnosti, represije i nasilja u Nikaragvi te dodaje da bi takve mjere za okončavanje krize uključivale organizaciju slobodnih, poštenih i transparentnih izbora s neovisnim međunarodnim promatračima koji bi se pobrinuli da ne dođe do izborne prijevare;
4. prima na znanje poteškoće u dugoročnom rješavanju te krize zbog nepostojanja diobe vlasti i neovisnih institucija u zemlji; smatra, u tom kontekstu, da osnivanje povjerenstva za istinu, uz sudjelovanje neovisnih nacionalnih i međunarodnih aktera, može pridonijeti pomirbi na nacionalnoj razini; poziva na to da se Europska unija aktivno uključi u postizanje demokratskog rješenja krize;
5. pozdravlja posjet Međuameričke komisije za ljudska prava Nikaragvi te izražava zabrinutost zbog zaključaka preliminarnog izvješća; poziva vlasti Nikaragve da bez odgode omoguće provedbu neovisne i transparentne međunarodne istrage kako bi se utvrdile okolnosti represije i smrtnih slučajeva tijekom prosvjeda te da kazneno progone osobe odgovorne kako za mučenje pritvorenih osoba tako i za nedolično ponašanje prema njima;
6. osuđuje kampanju ocrnjivanja koju je provela država, kao i prijetnje, zastrašivanja i napade na borce za ljudska prava zbog njihova zalaganja i nadzorne uloge tijekom prosvjeda; izražava duboku zabrinutost zbog sigurnosti novinara koji su izvještavali o prosvjedima, s obzirom na izvještaje o kontinuiranim napadima na novinare i medije kojima se smjesta mora stati na kraj;
7. potvrđuje da su sloboda tiska i medija ključni elementi demokracije i otvorenog društva te poziva vlasti Nikaragve da ponovno uspostave pluralnost medija; poziva vlasti da poštuju rad boraca za ljudska prava, novinara i medija te da zajamče njihovu adekvatnu zaštitu; podsjeća sve pripadnike snaga sigurnosti Nikaragve da su povrh svega dužni štititi građane;
8. poziva vlasti Nikaragve da svim akterima u društvu, uključujući oporbene snage i civilno društvo, pruže dovoljan prostor za slobodno djelovanje u okviru međunarodnog prava kako bi se pripremio teren za raspravu svih suprotstavljenih strana o stanju u Nikaragvi i poštovanju ljudskih prava u toj zemlji; podsjeća da su depolarizacija pravosuđa i okončanje nekažnjavanja ključni faktori uspješnosti svake demokracije;
9. osuđuje nezakonite poteze koji su u suprotnosti s pravosudnim sustavom i koji su rezultirali ustavnim promjenama u cilju ukidanja ograničenja broja predsjedničkih mandata, čime je omogućen nastavak predsjedništva Daniela Ortege te je prekršeno pravo na slobodne i poštene izbore; ističe potrebu za snažnim demokratskim institucijama, slobodom okupljanja i političkim pluralizmom;
10. izražava zabrinutost zbog tajnog dogovaranja i sukoba interesa između članova Visokog vijeća privatnih poduzeća i vlade; poziva spomenute članove da odstupe iz izvršnih odbora državnih tijela te da više ne sudjeluju u njihovu radu, osobito članove Visokog vijeća privatnih poduzeća u Institutu za socijalnu sigurnost Nikaragve;
11. ističe da Nikaragvu, u svjetlu Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i zemalja Srednje Amerike, treba podsjetiti da je potrebno poštovati načela vladavine prave, demokracije i ljudskih prava, kako ih zagovara i promiče Europska unija;
12. izražava zabrinutost zbog poveznica između predsjednika Ortege i drugih sukoba u regiji, primjerice njegove uloge u venezuelanskom režimu, zaštite prihoda od droge Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC) te političke ovisnosti Nikaragve o Kubi;
13. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Organizacije američkih država, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, Srednjeameričkom parlamentu te vladi i parlamentu Republike Nikaragve.
- [1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0043.