Prijedlog rezolucije - B8-0478/2018Prijedlog rezolucije
B8-0478/2018

    PRIJEDLOG REZOLUCIJE o 14. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP14)

    15.10.2018 - (2018/2791(RSP))

    podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B8-0413/2018 i B8-0414/2018
    u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika

    Norbert Lins, Guillaume Balas, Jadwiga Wiśniewska, Gerben-Jan Gerbrandy, Anja Hazekamp, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Piernicola Pedicini u ime Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane


    Postupak : 2018/2791(RSP)
    Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
    Odabrani dokument :  
    B8-0478/2018
    Podneseni tekstovi :
    B8-0478/2018
    Rasprave :
    Doneseni tekstovi :

    B8-0478/2018

    Rezolucija Europskog parlamenta o 14. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP14)

    (2018/2791(RSP))

    Europski parlament,

    –  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2016. o reviziji na sredini razdoblja provedbe strategije EU-a o biološkoj raznolikosti[1],

    –  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2017. o Akcijskom planu za prirodu, ljude i gospodarstvo[2],

    –  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 20. svibnja 2015. naslovljeno „Stanje prirode u Europskoj uniji: izvješće o stanju i kretanjima stanišnih tipova i vrsta obuhvaćenih Direktivom o pticama i Direktivom o staništima za razdoblje od 2007. do 2012. prema zahtjevu iz članka 17. Direktive o staništima i članka 12. Direktive o pticama” (COM(2015)0219),

    –  uzimajući u obzir pitanja upućena Komisiji i Vijeću u pogledu 14. sastanka Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP14) (O-000115/2018 – B8-0413/2018 i O-000116/2018 – B8-0414/2018),

    –  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

    –  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

    A.  budući da je cilj Strateškog plana za biološku raznolikost za razdoblje 2011. – 2020., koji su 2010. usvojile stranke Konvencije o biološkoj raznolikosti, poduzimanje učinkovitih i hitnih koraka za zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti (izvanredne različitosti ekosustava, vrsta i genetskih resursa oko nas) – što je većim dijelim nastalo zbog povećanog intenziteta proizvodnje u poljoprivredi i povezane prekomjerne globalne ovisnosti te djelatnosti o genetički izmijenjenom sjemenu i štetnim pesticidima – kako bi se osiguralo da do 2020. ekosustavi budu otporni te da i dalje pružaju osnovne usluge i na taj način osiguravaju raznolikost života na planetu te doprinose dobrobiti ljudi i iskorjenjivanju siromaštva;

    B.  budući da vizija za 2050., koja je donesena u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti, glasi „Živjeti u skladu s prirodom” te da u njoj stoji da se do 2050. biološka raznolikost mora vrednovati, čuvati, obnavljati i mudro upotrebljavati, da se istodobno moraju održavati usluge ekosustava i zdrav planet te se moraju zajamčiti pogodnosti koje su od ključne važnosti za sve ljude;

    C.  budući da vizija za 2050. obuhvaća pet općih ciljeva: (a) uhvatiti se u koštac s glavnim uzrocima gubitka biološke raznolikosti na način da se o biološkoj raznolikosti vodi računa u različitim aspektima vlade i društva; (b) smanjiti izravne pritiske na biološku raznolikost i promicati održivu uporabu; (c) poboljšati položaj biološke raznolikosti zaštitom ekosustava, vrsta i genetske raznolikosti; (d) povećati koristi od biološke raznolikosti i usluga ekosustava za sve te (e) poboljšati provedbu sudjelovanjem u planiranju, upravljanjem znanjem i izgradnjom kapaciteta;

    D.  budući da je cilj Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti da se podijeli dobit koja proizlazi iz uporabe genetskih resursa na pošten i pravedan način;

    E.  budući da je cilj Strategije EU-a za biološku raznolikost do 2020. zaustaviti gubitak biološke raznolikosti i usluga ekosustava u EU-u i pomoći u zaustavljanju globalnog gubitka biološke raznolikosti do 2020., imajući u vidu stvarnu vrijednost biološke raznolikosti i ključan doprinos usluga ekosustava dobrobiti ljudi i gospodarskom blagostanju;

    F.  budući da su Unija i njezine države članice usvojile Program održivog razvoja do 2030. i njegove globalne ciljeve za održivi razvoj koji pozivaju na promjenu našeg svijeta i zaštitu našeg planeta, uključujući život na kopnu i u vodi, te su se obvezali na njegovu potpunu provedbu;

    G.  budući da narušavanje ekosustava predstavlja goleme društvene i gospodarske gubitke za Europsku uniju;

    Opće primjedbe

    1.  sa zabrinutošću primjećuje da se, uz trenutačni trend gubitka biološke raznolikosti, ciljevi iz Aichija u pogledu biološke raznolikosti za 2020. neće ostvariti te poziva sve stranke i dionike Konvencije o biološkoj raznolikosti da ulože pojačane napore; u tom kontekstu potiče Komisiju i države članice da se obvežu da će poduzeti hitne, znatne i dodatne napore u očuvanju biološke raznolikosti kako bi se ostvarili ciljevi EU-a;

    2.  naglašava da je zaštita biološke raznolikosti jedan od ključnih izazova, a time i jedan od strateških interesa EU-a kojemu bi se trebala posvetiti najveća politička pozornost; traži od Komisije i država članica da putem svojih vanjskih instrumenata aktivno surađuju s trećim zemljama kako bi promicale i ojačale mjere i upravljanje u području očuvanja biološke raznolikosti, posebno u svim multilateralnim sporazumima;

    3.  naglašava da je potreban sveobuhvatan sustav upravljanja koji se odnosi na očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti i usluga ekosustava; poziva EU i države članice da se i dalje snažno zalažu za dodatno jačanje Konvencije o biološkoj raznolikosti te da preuzmu vodeću ulogu u pripremi za okvir za razdoblje nakon 2020., posebno uoči četrnaestog i petnaestog sastanka Konferencije stranaka, te da transparentno izlože svoje vizije i prioritete za globalni okvir za biološku raznolikost nakon 2020.;

    4.  podsjeća da su očuvanje i obnova biološke raznolikosti u temelju postizanja većine ciljeva održivog razvoja i da je ključno za postizanje ciljeva politike EU-a povezanih sa, između ostalog, okolišem, sigurnošću opskrbe hranom, ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom na te promjene, zdravljem, smanjenjem rizika od katastrofa i migracijama;

    5.  podsjeća da su biološka raznolikost i očuvanje ekosustava inherentno sinergijski te da su ključan element održivog razvoja; naglašava da je potrebno da se u svim unutarnjim i vanjskim politikama EU-a vodi računa o biološkoj raznolikosti i da se poveća dosljednost ekološke politike te poziva države članice da olakšaju taj proces također u pogledu svojih obveza za potpunu provedbu UN-ovih ciljeva održivog razvoja do 2030.;

    6.  smatra da je nužno zauzeti dugoročni strateški pristup i uhvatiti se u koštac s glavnim uzročnicima gubitka i slabljenja biološke raznolikosti te izraditi i provesti djelotvorne odluke i mjere za prepoznavanje i očuvanje zaštićenih područja na temelju njihove osjetljivosti, prisutnosti ugroženih vrsta ili utvrđenih nedostataka u znanju i/ili učinkovitom upravljanju, kako bi se ograničili gubitak biološke raznolikosti i negativan utjecaj na područja na kojima žive autohtone i lokalne zajednice kao i na njihove životne uvjete, obnovili ekosustavi i njihove usluge i izvan zaštićenih područja, uključila biološka raznolikost u druge sektore kao što su poljoprivreda, šumarstvo, planiranje uporabe zemljišta, razvojna suradnja, istraživanja i inovacije, prijevoz, rudarenje, zdravstvo, te uklonile neodgovarajuće subvencije; također smatra da je bitno zaustaviti gubitak biološke raznolikosti i njegov negativan učinak na zemlju i na sredstva za uzdržavanje lokalnih i autohtonih zajednica;

    Provedba Konvencije i Strateškog plana za biološku raznolikost za razdoblje 2011. – 2020.

    7.  podsjeća da COP14 u Egiptu predstavlja 25. obljetnicu stupanja na snagu Konvencije; stoga smatra da je od ključne važnosti povećati napore u provedbi trenutačnog Strateškog plana za biološku raznolikost za razdoblje 2011. – -2020., usredotočiti se na ostvarenje ciljeva u pogledu biološke raznolikosti iz Aichija i ključne elemente Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima i poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti te raditi na ambicioznom strateškom planu za razdoblje nakon 2020. kao i na mehanizmu za njegovu provedbu te da se pritom mora imati u vidu scenarij za 2050. u kojemu će se voditi računa o novim izazovima u području biološke raznolikosti u skladu s Programom do 2030. i s njegovim ciljevima održivog razvoja;

    8.  naglašava ulogu ciljeva u pogledu biološke raznolikosti iz Aichija u ostvarenju Programa do 2030. i njegovih ciljeva održivog razvoja, posebice 14. cilja održivog razvoja (Očuvanje i održivo korištenje oceanima, morima i morskim resursima) i 15. cilja održivog razvoja (Zaštita, obnavljanje i promicanje održivog korištenja kopnenih ekosustava, održivo gospodarenje šumama, borba protiv dezertifikacije i zaustavljanje i poništavanje učinaka degradacije tla te zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti);

    9.  sa zabrinutošću primjećuje da u EU-u, u skladu s ocjenama[3] stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova od interesa za očuvanje, samo 7 % morskih vrsta i 9 % morskih stanišnih tipova pokazuju „povoljno stanje očuvanosti” te da 27 % ocjena vrsta i 66 % ocjena stanišnih tipova pokazuju „nepovoljno stanje očuvanosti”;

    Globalni okvir za biološku raznolikost nakon 2020.

    10.  potiče korake kojima će se povećati razina ambicioznosti u pogledu globalnog okvira za biološku raznolikost nakon 2020. i poboljšati njegova djelotvornost; poziva Komisiju i države članice da aktivno sudjeluju u izradi jasnih, kvantitativnih, mjerljivih ciljeva te pokazatelja uspješnosti, boljih instrumenata za praćenje, postupaka preuzimanja obveza i mehanizama za preispitivanje i izvješćivanje sa zajedničkim standardima po uzoru na mehanizme iz Pariškog sporazuma o klimi kako bi se poboljšala transparentnost i odgovornost stranaka te opća učinkovitost narednog globalnog okvira za biološku raznolikost;

    11.  ističe da je potreban snažniji međunarodni okvir za zaštitu biološke raznolikosti na globalnoj razini, za zaustavljanje njezina trenutačnog pada i za njezinu maksimalnu obnovu; smatra da bi se taj okvir trebao temeljiti na ciljevima i dobrovoljnim obvezama koje će obuhvaćati doprinose utvrđene na lokalnoj i regionalnoj razini i druge odgovarajuće instrumente, financijske obveze i poboljšana jamstva za izgradnju kapaciteta, kao i mehanizam za reviziju koja će se provoditi svakih pet godina, pri čemu bi se naglasak trebao staviti na poboljšano upravljanje zaštićenim područjima i učinkovitije mjere očuvanja kao i na povećanje razine ambicioznosti;

    12.  naglašava da je važno maksimalno skratiti vrijeme između donošenja globalnog okvira za biološku raznolikost nakon 2020. i njegova prenošenja u nacionalne ciljeve za biološku raznolikost, kako bi se izbjegla kašnjenja u poduzimanju konkretnih mjera za zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti;

    Ekonomski aspekti i financiranje 

    13.  ističe činjenicu da gospodarski rast može olakšati održivi razvoj samo ako ne rezultira gubitkom biološke raznolikosti i smanjenjem sposobnosti prirode da doprinese dobrobiti čovjeka i naglašava važnost unapređivanja rješenja temeljenih na prirodi koja pomažu društvima u rješavanju složenih izazova iz društvenog i ekonomskog aspekta na potpuno održiv način;

    14.  naglašava nužnost dostatnog financiranja biološke raznolikosti; naglašava činjenicu se da bi analiza sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira u pogledu njegove usklađenosti sa zaštitom biološke raznolikosti i moguća dodjela sredstava u svrhu biološke raznolikosti imala znatan i pozitivan učinak na ostvarenje vizije za 2050.;

    15.  poziva Komisiju i države članice da promiču uspostavu novih međunarodnih financijskih mehanizama za očuvanje biološke raznolikosti na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti te naglašava važnost privatnih financijskih inicijativa u tom pogledu;

    16.  ističe da je važno povećati ulaganja kako bi se ispunile preuzete obveze iz Pariškog sporazuma i smanjili učinci klimatskih promjena na biološku raznolikost te kako bi se zajamčila usklađenost između politika za ublažavanje klimatskih promjena i politika prilagodbe klimatskim promjenama i biološke raznolikosti;

    Šumarstvo i poljoprivreda

    17.  pozdravlja činjenicu da se u preporuci 10.2.g (XXI/1.) za odluku koja će se donijeti tijekom 14. sastanka Konferencije stranaka spominje potencijal šumarstva i poljoprivrede; ističe usku povezanost poljoprivrednih djelatnosti i očuvanja biološke raznolikosti; naglašava činjenicu da se održivom poljoprivredom i šumarstvom u velikoj mjeri doprinosi raznolikosti vrsta, staništa i ekosustava te smanjuje učinak klimatskih promjena;

    18.  međutim, skreće pozornost na negativan učinak intenzivne poljoprivrede na biološku raznolikost, posebice u pogledu krčenja šuma i upotrebe pesticida; podsjeća na alarmantan pad broja oprašivača koji su ključni za dobro funkcioniranje ekosustava; poziva stranke da preuzmu čvrste obveze u pogledu održive poljoprivrede i šumarstva, uključujući podupiranjem zahtjeva za promicanje agroekoloških pristupa i postupno uklanjanje štetnih sredstava za zaštitu bilja i strategija za zaštitu bilja kako bi se osigurala zaštita tla i staništa;

    Inovacije

    19.  pozdravlja činjenicu da se u preporuci 10.2.h (XXI/1.) spominje tehnološki napredak; podsjeća na važnost inovacija, istraživanja i razvoja kada je riječ o postizanju ciljeva vizije za 2050. te poziva stranke da se osobito usredotoče na povezanost očuvanja biološke raznolikosti i pozitivnih učinaka na zdravlje ljudi i njihovo ekonomsko blagostanje te da koordiniraju mjere u području prikupljanja podataka;

    Izgradnja kapaciteta, osviještenost javnosti i uključivanje svih dionika

    20.  naglašava da su izgradnja kapaciteta i podizanje svijesti, između ostalog, o vrijednostima biološke raznolikosti i usluga ekosustava ključni za uspješnu provedbu; stoga pozdravlja činjenicu da je tijekom 13. sastanka Konferencije stranaka (COP13) u odlukama XIII/23 i XXI/1 usvojen kratkoročni akcijski plan (2017. – 2022.) za jačanje i podupiranje izgradnje kapaciteta kao i odgovarajuća komunikacijska strategija te traži da se tijekom 14. sastanka Konferencije stranaka (COP14) ta ključna pitanja dodatno razmotre;

    21.  naglašava važnost sveobuhvatnog i participativnog postupka za oblikovanje okvira za razdoblje nakon 2020.;

    22.  pozdravlja činjenicu da se u preporuci XXI/1. razmatraju kampanje za podizanje razine svijesti u okviru pripreme za COP14 i poziva stranke da promiču javnu osviještenost i sudjelovanje više dionika kako bi se u suradnji s lokalnim zajednicama i autohtonim stanovništvom došlo do prilagođenih rješenja za promicanje održive uporabe zemljišta u cilju da se poveća biološka raznolikost i zajamčili potpuno poštovanje regionalnih razlika između krajolika i staništa;

    23.  pozdravlja namjeru da se aktivno djeluje u skladu s pristupom koji uključuje više dionika, uključujući regionalne i lokalne sudionike, što je od temeljne važnosti za vrednovanje, zaštitu, očuvanje, održivo iskorištavanje i obnovu biološke raznolikosti te naglašava da će se boljom suradnjom s različitim razinama upravljanja i sektorima kao i poslovnim platformama za biološku raznolikost te između njih stvoriti mogućnosti za bolju provedbu ciljeva biološke raznolikosti i za uključivanje ciljeva biološke raznolikosti u druge politike;

    o

    o  o

     

    24.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

     

     

     

    Posljednje ažuriranje: 22. listopada 2018.
    Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti