Prijedlog rezolucije - B8-0482/2018Prijedlog rezolucije
B8-0482/2018
Europski parlament

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o porastu neofašističkog nasilja u Europi

17.10.2018 - (2018/2869(RSP))

podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika

Soraya Post u ime Kluba zastupnika S&D-a
Ana Miranda, Ernest Urtasun, Bodil Valero, Terry Reintke, Ska Keller, Molly Scott Cato, Jordi Solé, Josep-Maria Terricabras u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Eleonora Forenza, Merja Kyllönen, Patrick Le Hyaric, Marie-Pierre Vieu, Marie-Christine Vergiat, Miguel Urbán Crespo, Tania González Peñas, Xabier Benito Ziluaga, Estefanía Torres Martínez, Lola Sánchez Caldentey, Marina Albiol Guzmán, Cornelia Ernst, Sabine Lösing, Kateřina Konečná, Jiří Maštálka, Neoklis Sylikiotis, Takis Hadjigeorgiou, Martin Schirdewan, Stefan Eck, Malin Björk, Ángela Vallina, Marisa Matias, Paloma López Bermejo, Stelios Kouloglou, Dimitrios Papadimoulis u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a

Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0481/2018

Postupak : 2018/2869(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B8-0482/2018
Podneseni tekstovi :
B8-0482/2018
Rasprave :
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

B8-0482/2018

Rezolucija Europskog parlamenta o porastu neofašističkog nasilja u Europi

(2018/2869(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije,

–  uzimajući u obzir Izvješće posebnog izvjestitelja UN-a za promicanje istine, pravde, naknade štete i jamstva za neponavljanje od 27. listopada 2014.,

–  uzimajući u obzir Izvješće posebnog izvjestitelja UN-a za suvremene oblike rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s njima povezane netolerancije od 9. svibnja 2017.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a 71/179 od 19. prosinca 2016. o „Suzbijanju veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje potpiruju suvremene oblike rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s njima povezane netolerancije”,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir članke 2., 3., 6. i 7. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo[1] (Direktiva o rasnoj jednakosti),

–  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima[2],

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP[3],

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 1141/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada[4],

–  uzimajući u obzir osnivanje Skupine EU-a na visokoj razini za suzbijanje rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije u lipnju 2016. godine,

–  uzimajući u obzir Kodeks prakse EU-a za borbu protiv dezinformiranja,

–  uzimajući u obzir Kodeks ponašanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika;

A.  budući da se Općom deklaracijom o ljudskim pravima i Poveljom UN-a utvrđuju vrijednosti i načela zajednička svim državama članicama; budući da je neofašizam protiv tih vrijednosti i načela;

B.  budući da se prema članku 2. UEU-a Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina; budući da su te vrijednosti zajedničke svim državama članicama;

C.  budući da je izostanak ozbiljnog djelovanja protiv fašističkih i krajnje desnih pokreta omogućio trenutačni rast ksenofobije u Europi;

D.  budući da otvoreno neofašističke, neonacističke, rasističke i ksenofobne skupine i političke stranke potiču mržnju i nasilje u društvu protiv „navodnih neprijatelja”;

E.  budući da je, prema izvješću Europola[5], povjerenik EU-a nadležan za sigurnost, Sir Julian King, u svom govoru u okviru događaja održanog 22. ožujka 2017. povodom obilježavanja napada 2016. u Bruxellesu, istaknuo rastuću prijetnju desničarskog nasilnog ekstremizma, napominjući da ne zna niti za jednu državu članicu EU-a koja na neki način nije zahvaćena tom pojavom, te posebno navodeći pokolj koji je počinio Anders Breivik u Norveškoj, ubojstvo britanske parlamentarne zastupnice Jo Cox, te napade na centre za azil i džamije diljem Europe, kako bi upozorio na ono što smatra prijetnjom sigurnosti o kojoj se slabije izvještava;

F.  budući da se neofašističke i neonacističke organizacije pojavljuju u različitim oblicima; budući da se većina neofašističkih i neonacističkih organizacija poziva na načelo slobode govora; budući da pravo na slobodu govora nije apsolutno;

G.  budući da se u članku 30. Opće deklaracije o ljudskih pravima jasno navodi da „ništa se u ovoj Deklaraciji ne može tumačiti tako da podrazumijeva pravo bilo koje države, grupe ili osobe da poduzmu bilo koju aktivnost ili izvrše bilo koji čin usmjeren na uništenje ovdje utvrđenog bilo kojeg prava i sloboda”;

H.  budući da se člankom 4. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije potvrđuje da njezine države stranke osuđuju svaku propagandu i sve organizacije koje se rukovode idejama ili teorijama zasnovanim na superiornosti neke rase ili skupine osoba određene boje ili određenog etničkog porijekla;

I.  budući da je prema Europolovim podacima 2017. zabilježen gotovo dvostruko veći broj pojedinačnih uhićenja za kaznena djela povezana s krajnjom desnicom[6];

J.  budući da je 22. srpnja 2011. u napadima u Norveškoj ubijeno 77 osoba, a 151 osoba je ranjena;

K.  budući da je 16. lipnja 2016. u Birstallu (Ujedinjena Kraljevina) britansku parlamentarnu zastupnicu Jo Cox brutalno ubio pobornik krajnje desnice, koji je 23. studenoga 2016. proglašen krivim za njezino ubojstvo i osuđen na doživotnu kaznu zatvora;

L.  budući da je trojici mađarskih militanata izrečena doživotna kazna zatvora jer su tijekom 2008. i 2009. ubili šest romskih osoba, uključujući malo dijete, te ranili još nekoliko pripadnika romske zajednice;

M.  budući da su između 2000. i 2006. članovi njemačkog Nacionalsocijalističkog podzemlja usmrtili devet imigranta turskog i grčkog porijekla te njemačku policajku; budući da je parlamentarni odbor njemačkog Bundestaga otkrio nekoliko slučajeva u kojima se čini da su sigurnosne službe sakrivale ono što znaju o toj skupini, zbog čega godinama njezina djelovanja nisu sprečavana;

N.  budući da je prema izvješću iz 2017. o zaštiti Ustava (činjenice i kretanja) njemačke nacionalne obavještajne agencije Bundesamt für Verfassungsschutz (BfV) u Njemačkoj 2017. počinjeno 1 054 djela krajnje desničarskog nasilja;

O.  budući da je Ujedinjena Kraljevina Europolu 2017.[7] prijavila pet osujećenih, neuspjelih ili okončanih terorističkih napada pripisanih pojedincima krajnje desnice;

P.  budući da je u Grčkoj još u tijeku suđenje neonacističkoj stranki Zlatna zora na temelju optužbe da je riječ o zločinačkoj organizaciji, koja je pored drugih kaznenih djela, uključujući pokušaj ubojstva, odgovorna za ubojstvo Pavlosa Fisasa;

Q.  budući da je u Grčkoj došlo do porasta broja napada krajnje desnice protiv društvenih centara, aktivista, parlamentarnih zastupnika, izbjeglica, migranata i odvjetnika, uključujući protiv odvjetnika obitelji Fisas; budući da je Mreža za bilježenje slučajeva rasističkog nasilja (RVRN) 2017. na temelju razgovora sa žrtvama dokumentirala 102 slučaja nasilja nad izbjeglicama, imigrantima, pripadnicima zajednice LGBTQI i njihovim braniteljima[8];

R.  budući da je 21. rujna 2018. LGBTIQ aktivist Zak Kostopulos brutalno ubijen u središtu Atene; budući da je jedan od optuženika navodno povezan sa silama krajnje desnice; budući da je Ministarstvo javnog reda i grčke policije naredilo pokretanje disciplinske istrage protiv nekoliko policajaca nakon što je nova videosnimka otkrila činove nasilja nad ranjenim muškarcem koji nepokretno leži na tlu; budući da je nekoliko medijskih kuća upotrijebilo diskriminatornu i uvredljivu retoriku protiv žrtve nakon njegove smrti, a skupine krajnje desnice su na mjestu njegova ubojstva prosvjedovale s homofobnim i nasilnim sloganima[9];

S.  budući da je jedan Talijan osuđen na 12 godina zatvora zbog toga što je ustrijelio i ranio šest afričkih migranata u rasno motiviranom napadu u gradu Macerata u središnjoj Italiji;

T.  budući da su antirasističke skupine u Italiji 3. kolovoza 2018. upozorile na ubrzani porast broja napada na imigrante, nakon što je u razdoblju od dva mjeseca zabilježeno 12 pucnjava, dva ubojstva te 33 tjelesna napada[10];

U.  budući da su nakon antifašističkog i antirasističkog skupa u Bariju (Italija) 21. rujna 2018. militantni pripadnici neofašističke stranke CasaPound napali skupinu aktivista, uključujući zastupnicu u Europskom parlamentu Eleonoru Forenzu i njezinog asistenta Antonija Perilla, koji su pretrpjeli teške ozljede;

V.  budući da je u Chemnitzu sredinom rujna 2018. uhićeno sedam pripadnika skupine krajnje desnice koja redovito uzima zakon u svoje ruke zbog kršenja mira te je protiv njih nedavno podignuta optužnica zbog sumnje da su članovi terorističke organizacije koja se prozvala Revolution Chemnitz; budući da su prema navodima saveznih državnih tužitelja, istražitelji po pregledu interne komunikacije skupine optužbu za kaznena djela pooštrili u kaznena djela terorizma;

W.  budući da su 2018. skupine krajnje desnice izvele niz napada u Francuskoj, primjerice 16. ožujka protiv samoupravljane srednje škole u Parizu, 3. travnja protiv Pravnog fakulteta u Montpellieru, 7. travnja na Sveučilištu Tolbiac u Parizu, 22. travnja u Alpama, da bi migrantima spriječili ulazak u Francusku, te 5. listopada protiv nevladine udruge za traganje i spašavanje SOS Méditerranée;

X.  budući da je 7. prosinca 2017. u Francuskoj pet članova pokreta Génération Identitaire osuđeno za poticanje na rasnu i vjersku mržnju[11]; budući da je 24. lipnja 2018. uhićeno 10 članova skupine krajnje desnice Action des Forces Opérationnelles (AFO) zbog planiranja niza napada usmjerenih na članove muslimanske zajednice[12]; budući da su 14. rujna 2018. dva bivša skinheada proglašena krivima za ubojstvo mladog studenta i antifašističkog aktivista Clémenta Mérica ubijenog u lipnju;

Y.  budući da je francuska obavještajna služba izrazila zabrinutost zbog sve većeg broja pripadnika vojnih i policijskih snaga koji se učlanjuju u nasilne skupine krajnje desnice[13];

Z.  budući da su pojedinci povezani sa skupinama krajnje desnice, uključujući Action Française, planirali teroristički napad na nekoliko francuskih političara i džamija tijekom predsjedničkih izbora 2017.; budući da su upućeni opetovani zahtjevi za izdavanje naloga za zatvaranje prostorija skupine Action Française; budući da se većina pripadnika te skupine prije toga učlanila u stranku Front National[14];

AA.  budući da se trenutačno u Španjolskoj vodi istraga protiv 12 članova neonacističke organizacije Hogar Social Madrid zbog poticanja na mržnju; budući da je španjolski Vrhovni sud osudio uhićene članove španjolskih fašističkih skupina Falange, Alianza Nacional i Democracia Nacional nakon napada na kulturni centar Blanquerna u Madridu tijekom proslave Nacionalnog dana Katalonije 2013.; budući da je antirasistička organizacija SOS Racismo 2016. godine zabilježila 309 slučajeva ksenofobnog nasilja[15]; budući da je predsjednik te organizacije primio prijetnje smrću nakon što je ukazao na te slučajeve te je osudio izostanak učinkovitih mehanizama za prijavljivanje tih kaznenih djela;

AB.  budući da su Zaklada Francisco Franco, institucija koja veliča diktaturu i zločine, te obitelj Franco optužili 19 osoba za nekoliko kaznenih djela za koja se može izreći kazna do 13 godina zatvora, nakon što su izvršile miroljubiv i simboličan čin koji je uključivao razvijanje dva velika transparenta s palače Pazo de Meirás kojima su pozvali javne vlasti da interveniraju i vrate taj posjed narodu Galicije;

AC.  budući da neonacistički Nordijski pokret otpora (NMR) redovito organizira skupove diljem Skandinavije, na kojima skandira slogane i vijori zeleno bijelim zastavama tog pokreta; budući da je nekoliko članova NMR-a osuđeno za nasilne napade na civile i policiju; budući da je jedan od vođa NMR-a osuđen za nasilni napad na zabavu koju je povodom Eurovizije organizirala Švedska federacija za prava lezbijki, gejeva, biseksualnih, transrodnih i queer osoba (RFSL); budući da su članovi NMR-a napali tri žene koje su nosile zastavu s duginim bojama u Almedalenu;

AD.  budući je u Švedskoj došlo do porasta nasilnih napada od strane skupina i pojedinaca krajnje desnice; budući da su brojni podmetnuti požari protiv prihvatnih centara za izbjeglice doveli do toga da je švedska vlada 2015. sakrila lokaciju zgrada koje su namijenjene za stanovanje izbjeglica;

AE.  budući da je Europska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) koju je osnovalo Vijeće Europe u svojem izvješću od 15. svibnja 2018. izrazila zabrinutost zbog porasta desničarskog ekstremizma i neofašizma u Hrvatskoj[16];

AF.  budući da su trenutačno u Europskom parlamentu zastupljene otvoreno rasističke, ksenofobne i netolerantne političke stranke, koje šire mržnju na različitim sastancima i sjednicama u Parlamentu i šire;

AG.  budući da se svake godine 16. ožujka u Rigi okuplja tisuće osoba kako bi na Dan sjećanja na pripadnike latvijske legije odali počast Latvijcima koji su služili u postrojbama Waffen-SS;

AH.  budući da je videozapis slovenske oružane paravojne skupine koji je objavljen na društvenim mrežama nedavno doveo do uhićenja bivšeg predsjedničkog kandidata i vođe pokreta krajnje desnice Zedinjena Slovenija Andreja Šiška, kojeg je bilo moguće jasno identificirati kao vođu skupine u videozapisu;

AI.  budući da je mađarski premijer Viktor Orbán u svojem govoru 21. lipnja 2017. odao pohvalu nacističkom kolaboracionistu Miklósu Horthyju nazvavši ga „iznimnim državnikom”;

AJ.  budući da je talijanska stranka Lega tužila zastupnicu u Europskom parlamentu Cécile Kyenge zato što je tu stranku prozvala rasističkom;

AK.  budući da je 25. listopada 2017. regionalni sud u Bugarskoj osudio zamjenika premijera Bugarske Valerija Simeonova za govor mržnje prema Romima u građanskom postupku koji su pokrenuli bugarski novinari Kremena Budinova i Ognjan Isaev;

AL.  budući da je predsjednik ukrajinskog parlamenta Andrej Parubij izjavio 4. listopada 2018. na televiziji da je Adolf Hitler „iznimna osoba koja je provodila izravnu demokraciju”; budući da su od početka 2018. skupina C14 i ostale ukrajinske skupine krajnje desnice, kao što su Nacionalna milicija povezana s Bojnom Azov, Desni sektor, Karpatska sič i druge, nekoliko puta izvršile napade na skupine Roma, kao i na antifašističke prosvjede, sastanke gradskih vijeća, događaj u organizaciji Amnestyja International, umjetničke izložbe, događaje zajednice LGBTQI te aktiviste za zaštitu okoliša; budući da ukrajinsko Ministarstvo mladih i sporta financira neonacističku skupinu C14 radi promicanja „projekata nacionalnog domoljubnog obrazovanja” u zemlji; budući da je organizacija Amnesty International upozorila na to da Ukrajina tone u kaos nekontroliranog nasilja koje predstavljaju radikalne skupine i njihovo nekažnjavanje, navodeći da se praktički nitko u toj zemlji ne može osjećati sigurno u tim uvjetima[17];

1.  snažno osuđuje terorističke napade, ubojstva, nasilne tjelesne napade i povorke neofašističkih i neonacističkih organizacija do kojih je došlo u raznim državama članicama te izražava žaljenje zbog njih;

2.  duboko je zabrinut zbog sve veće normalizacije fašizma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije u Europskoj uniji, a izražava i zabrinutost zbog toga što se u nekim državama članicama govori o tajnim dogovorima između političkih vođa, političkih stranaka i tijela kaznenog progona s neofašistima i neonacistima;

3.  podsjeća na stravične posljedice nacizma i fašizma u Europi;

4.  poziva države članice da razmotre oduzimanje svih službenih počasti dodijeljenih neofašistima;

5.  posebno je zabrinut zbog neofašističkog nasilja usmjerenog na određene skupine kao što su crni Europljani/osobe afričkog podrijetla, Židovi, muslimani, Romi, državljani trećih zemalja, LGBTQI osobe, osobe s invaliditetom, beskućnici te feministkinje i feministi;

6.  duboko je zabrinut zbog činjenice da neofašističke stranke i pokreti koriste pojam „rodna ideologija”, želeći time promicati nasilje i mržnju protiv feminističkog pokreta, pri čemu se stvara nerazumijevanje pravog značenja feminizma, koji počiva na jednakosti i pravima;

7.  ističe da je nasilje iza kojeg stoje neofašističke skupine u Europi praćeno povećanjem antidemokratskih mjera, ograničenjem prava, progonima i kriminalizacijom djelovanja i borbe društvenih pokreta, sindikata te progresivnih i demokratskih snaga;

8.  podsjeća na to da su fašistička ideologija i netolerancija uvijek povezane s napadom na samu demokraciju;

9.  duboko je zabrinut zbog nekažnjavanja djelovanja neofašističkih i neonacističkih skupina u nekim državama članicama i naglašava da je taj osjećaj nekažnjivosti jedan od razloga koji pojašnjavaju zabrinjavajući porast nasilnih djelovanja određenih krajnje desnih organizacija;

10.  smatra da su u korijenu porasta neofašističke ideologije i skupina sljedeći razlozi: politike koje negativno utječu na socioekonomski položaj radnika i općenito stanovništva, povećanje socijalnih nejednakosti, nepoštovanje međunarodnog prava i Povelje UN-a, ulazak rasističkih i ksenofobnih ideja u službenu politiku, posebno u EU-u;

11.  smatra da su demokracija, tolerancija, kultura i solidarnost temelj zdravog suživota i jačanja prijateljskih veza između zemalja i naroda u Europi;

12.  uviđa zabrinjavajući trend neofašističkih i neonacističkih skupina koje se koriste društvenim medijima i internetom kako bi se organizirale diljem Europske unije i osmislile svoju strategiju;

13.  snažno osuđuje napad fašističkih odreda stranke CasaPound na Eleonoru Forenzu, zastupnicu u Europskom parlamentu, njezinog asistenta Antonija Perilla i druge osobe koje su 21. rujna 2018. sudjelovale u antifašističkom i antirasističkom prosvjedu u Bariju, u Italiji;

14.  traži od grčke policije da provede cjelovitu istragu ubojstva i zlostavljanja Zaka Kostopulosa kako bi se odgovorne osobe privele pravdi, bilo da je riječ o civilima ili policijskim službenicima; apelira na grčke vlasti da odmah poduzmu sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da policijski službenici u svakom trenutku poštuju zakone;

15.  pozdravlja odluku suda u Finskoj o zabrani Nordijskog pokreta otpora;

16.  pozdravlja činjenicu da je njemački Bundesrat zatražio od najvišeg suda Njemačke da zabrani krajnje desnu Nacionalnu demokratsku stranku;

17.  pozdravlja odluku španjolskog Kongresa o usvajanju prijedloga o premještanju Francisca Franca iz njegove grobnice u ratnom memorijalnom kompleksu poznatijem pod nazivom Dolina palih, ujedno mjesto hodočašća krajnje desnice; poziva španjolske vlasti da učinkovito uklone sve preostale simbole ili spomenike kojima se veliča vojni ustanak, građanski rat i Francova diktatura te traži da se oni koji se ne mogu ukloniti kontekstualiziraju i tumače na drugačiji način kako bi mogli doprinijeti razvijanju svijesti javnosti i sjećanju na prošlost;

18.  poziva države članice da snažno osude i sankcioniraju zločine iz mržnje, govor mržnje i prebacivanje krivnje od strane političara i javnih dužnosnika na svim razinama i u svim vrstama medija, s obzirom na to da izravno normaliziraju i jačaju mržnju i nasilje u društvu;

19.  poziva države članice da poduzmu daljnje mjere za sprečavanje, osuđivanje i suzbijanje govora mržnje i zločina iz mržnje;

20.  poziva države članice da istraže i kazneno progone zločine iz mržnje i da razmjenjuju najbolje prakse za utvrđivanje i istraživanje takvih zločina, uključujući one posebno motivirane različitim oblicima ksenofobije;

21.  poziva države članice da predvide i osiguraju adekvatnu pravnu, psihološku i materijalnu potporu za žrtve rasističkih i ksenofobnih zločina te zločina iz mržnje te da svim svjedocima pruže zaštitu od počinitelja, bilo da je riječ o civilima ili policijskim službenicima;

22.  poziva države članice da u okviru policijskih snaga uspostave odjele za borbu protiv zločina iz mržnje; poziva policijske snage da se pobrinu da se njihovo osoblje ne upušta ni u kakav oblik rasističkog, ksenofobnog ili diskriminirajućeg djelovanja te da se svako takvo postupanje istraži, a odgovorne osobe privedu pravdi;

23.  poziva Komisiju i države članice na borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje te poziva na blisku interakciju država članica i organizacija civilnog društva u prepoznavanju i suzbijanju govora mržnje i zločina iz mržnje;

24.  podržava, pohvaljuje i poziva na zaštitu zajednica te organizacija civilnog društva koje se bore protiv fašizma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije;

25.  poziva na konsolidaciju zakonodavstva EU-a o suzbijanju diskriminacije, uključujući prenošenje/provedbu postojećeg zakonodavstva, i na donošenje novog zakonodavstva, uključujući Direktivu o jednakom postupanju;

26.  podsjeća na to da se Okvirnom odlukom Vijeća 2008/913/PUP o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima predviđa pravna osnova za sankcioniranje pravnih osoba koje javno potiču na nasilje ili mržnju protiv pripadnika manjina; podsjeća da te sankcije podrazumijevaju isključivanje iz prava na javna davanja, izuzeće iz komercijalne aktivnosti, stavljanje pod sudski nadzor i izdavanje sudskog naloga za likvidaciju; podsjeća na to da su države članice trebale provesti Okvirnu odluku Vijeća do 28. studenoga 2010.;

27.  apelira na Komisiju da ažurira svoje izvješće iz 2014. o provedbi gore navedene Okvirne odluke Vijeća te da pokrene postupak zbog povrede protiv država članica koje nisu postupile u skladu s odredbama Odluke;

28.  apelira na države članice da se pobrinu da postupaju u skladu s odredbama Okvirne odluke Vijeća, da nametanjem sankcija utvrđenih Okvirnom odlukom Vijeća suzbijaju organizacije koje šire govor mržnje i nasilje u javnim prostorima i na internetu te da učinkovito zabrane neofašističke i neonacističke skupine i bilo koje druge zaklade ili udruge koje veličaju i glorificiraju nacizam i fašizam, pri čemu valja poštovati domaći pravni poredak i nadležnosti;

29.  poziva na izradu nacionalnih planova protiv fašizma, rasizma, ksenofobije i ostalih oblika netolerancije;

30.  poziva na potpunu i pravodobnu suradnju između tijela kaznenog progona, sudstva i organizacija civilnog društva u borbi protiv fašizma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije;

31.  poziva države članice da surađuju u borbi protiv fašizma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije;

32.  poziva države članice da osiguraju obvezno osposobljavanje na radnom mjestu temeljeno na ljudskim pravima i usmjereno na pružanje usluga, namijenjeno službenicima za provedbu zakona i službenicima u pravosudnom sustavu na svim razinama;

33.  poziva države članice da osiguraju obvezno osposobljavanje za osobe koje rade na javnoj radioteleviziji i u medijima kako bi se podigla svijest o izazovima i diskriminaciji s kojima se suočavaju žrtve neofašističkih i neonacističkih organizacija;

34.  poziva države članice da uspostave nacionalne „izlazne programe” kako bi se pojedincima pomoglo da napuste nasilne neofašističke i neonacističke skupine; ističe da bi takvi programi trebali nadići pojedinačne intervencije te podrazumijevati dugoročnu potporu za one koji imaju poteškoća u traženju posla, preseljenju te izgradnji novih i sigurnih društvenih mreža;

35.  ističe da je svijest o povijesti jedan od preduvjeta za sprečavanje sličnih zločina u budućnosti i ima važnu ulogu u obrazovanju mlađih naraštaja; ističe da je umanjivanje nacističkih zločina prvi korak prema buđenju ideja iz tog doba;

36.  poziva na zajedničku kulturu sjećanja kojom se odbacuju fašistički zločini iz prošlosti; duboko je zabrinut zbog toga što se mlađe generacije u Europi i drugdje sve manje zanimaju za povijest fašizma, što ih može učiniti ravnodušnima na nove prijetnje;

37.  potiče države članice da promiču obrazovanje opće javnosti o raznolikosti našeg društva, našoj zajedničkoj povijesti, uključujući zločine počinjene u Drugom svjetskom ratu, kao što su holokaust te dugogodišnji proces sustavne dehumanizacije njegovih žrtava;

38.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, vladama i parlamentima država članica te Vijeću Europe.

 

 

Posljednje ažuriranje: 22. listopada 2018.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti