Prijedlog rezolucije - B8-0485/2018Prijedlog rezolucije
B8-0485/2018
Europski parlament

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o dobrobiti životinja, upotrebi antimikrobnih sredstava i utjecaju industrijskog uzgoja tovnih pilića na okoliš

17.10.2018 - (2018/2858(RSP))

podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B8-0410/2018
u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika

Herbert Dorfmann u ime Kluba zastupnika PPE-a

Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0484/2018

Postupak : 2018/2858(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B8-0485/2018
Podneseni tekstovi :
B8-0485/2018
Rasprave :
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

B8-0485/2018

Rezolucija Europskog parlamenta   o dobrobiti životinja, upotrebi antimikrobnih sredstava i utjecaju industrijskog uzgoja tovnih pilića na okoliš

(2018/2858(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”)[1],

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja[2],

–  uzimajući u obzir higijenski paket EU-a od 29. travnja 2004., odnosno Uredbe (EZ) br. 852/2004[3], br. 853/2004[4] i br. 854/2004[5] Europskog parlamenta i Vijeća,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2007/43/EZ od 28. lipnja 2007. o utvrđivanju minimalnih pravila za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa (tovnih pilića)[6],

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. lipnja 2017. naslovljenu „Europski akcijski plan ʻJedno zdravljeʼ za borbu protiv antimikrobne otpornosti” (COM(2017)0339),

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluka Komisije (EU) 2017/302 od 15. veljače 2017. o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT), na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća, za intenzivni uzgoj peradi ili svinja[7],

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o veterinarsko-medicinskim proizvodima od 10. rujna 2014. (COM(2014)0558),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. siječnja 2012. o strategiji Europske unije za zaštitu i dobrobit životinja za razdoblje 2012. – 2015. (COM(2012)0006),

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu životinja koje se drže u svrhu proizvodnje,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 13. travnja 2018. o primjeni Direktive 2007/43/EZ i njezinu utjecaju na dobrobit pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa te razvoju pokazatelja dobrobiti (COM(2018)0181),

  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o dobrobiti životinja, upotrebi antimikrobnih sredstava i utjecaju industrijskog uzgoja tovnih pilića na okoliš (O-000095/2018 – B8‑0410/2018),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da zajedničke prognoze za poljoprivredu za razdoblje 2018 – 2027 OECD-a i FAO-a potvrđuju da je meso peradi i dalje glavni pokretač rasta u ukupnoj proizvodnji mesa; budući da niski troškovi proizvodnje, visoki omjeri konverzije hrane za životinje i niske cijene proizvoda pridonose tome da se za meso peradi odlučuju i proizvođači i za potrošači,

B.  budući da je, prema nedavnoj studiji, „potrošnja mesa peradi, kao dio prehrane s visokim udjelom povrća, povezana s smanjenjem rizika od pojave prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa melitusa tipa 2”[8];

C.  budući da europski sektor peradi temelji svoju proizvodnju na načelu „od polja do stola”[9];

D.  budući da je Europska unija priznata kao jedan od najangažiranijih i vodećih sudionika u zakonodavstvu o dobrobiti životinja[10];

E.  budući da je važno da države članice i proizvođači EU-a poštuju ta pravila te da Komisija i nadležna tijela država članica u tom području provode redovite inspekcije;

F.  budući da globalni rast potražnje za mesom peradi premašuje rast ponude; budući da je između 2000. i 2050. predviđeno povećanje od 120 %; budući da je povećanje potrošnje mesa peradi dovelo i do povećanja potrošnje mesa u EU-u (udio mesa peradi u ukupnoj potrošnji mesa: 1964.: 12,6 %, 2014.: 31,4 %);

G.  budući da zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT) utvrđeni Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2017/302 radi intenzivnog uzgoja peradi ili svinja predviđaju tehnike i stroge povezane granične vrijednosti emisija kojima se smanjuje utjecaj proizvodnje peradi na okoliš, posebno za emisije amonijaka u zrak za proizvodnju tovnih pilića[11];

H.  budući da nedavne procjene utjecaja uzgoja životinja na okoliš pokazuju da perad ima najniže emisije amonijaka i stakleničkih plinova[12];

I.  budući da je razina uvoza peradi u EU veća nego u bilo kojem drugom sektoru mesa, što je dovelo do situacije u kojoj 25 % mesa od prsa peradi koje se konzumira u EU-u dolazi iz trećih zemalja s manje strogim zakonodavstvom;

J.  budući da se većina uvezenog mesa peradi upotrebljava u ugostiteljstvu ili za preradu hrane, gdje podaci o podrijetlu mesa nisu obvezni;

K.  budući da su Brazil[13], Ukrajina[14] i Tajland[15], koji zajedno čine 90 % uvoza iz trećih zemalja, bili podvrgnuti revizijama koje je provela Komisijina Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE), koje su istaknule znatne nedostatke u proizvodnom procesu i u pogledu poštovanja zakonodavstva EU-a;

1.  prihvaća rezultate izvješća Komisije o primjeni Direktive 2007/43/EZ i njezinu utjecaju na dobrobit pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa; ističe da su samo dvije trećine država članica uspostavile takve sustave te da nadležna tijela i uzgajivači mogu mjeriti napredak i održavati standarde koji se temelje na stvarnim ishodima za dobrobit tovnih pilića bodovanjem težine dermatitisa na jastučićima nogu;

2.  smatra da redovite inspekcije koje provode tijela država članica i Komisija mogu u praksi osigurati usklađenost proizvođača peradi iz EU-a sa strogim standardima EU-a u pogledu sigurnosti hrane, zdravlja životinja, okoliša i dobrobiti životinja; poziva Komisiju da osigura redovito provođenje takvih inspekcija diljem EU-a;

3.  ističe da je provedba postojećih strogih pravila EU-a najvažniji aspekt u tom području; naglašava da će Parlament podupirati konkurentnu i održivu proizvodnju mesa peradi diljem EU-a;

4.  uviđa napore koje su u području dobrobiti tovnih pilića uložili poljoprivrednici u raznim državama članicama Unije;

5.  poziva Komisiju da, u interesu ravnopravnih uvjeta, u svim državama članicama osigura usklađenu provedbu odredaba utvrđenih u Direktivi o tovnim pilićima;

6.  poziva Komisiju da predloži zakonodavstvo koje se odnosi na obvezno označivanje podrijetla prerađenih proizvoda koji sadrže meso peradi u sektorima maloprodaje te pripreme i dostave hrane kako bi potrošači mogli donositi informirane odluke;

7.  napominje da masovna proizvodnja stoke ne predstavlja problem ni u pogledu održivosti ni ekologije, nego je, naprotiv, često bolje prilagođena trošku ekoloških tehnologija i stoga ima niže emisije po proizvedenoj jedinici od manje proizvodnje stoke[16];

8.  smatra da je antimikrobna otpornost globalni problem i napominje da su europski sektor peradarstva i nacionalna tijela poduzeli inicijative za smanjenje uporabe antibiotika modernizacijom farmi za uzgoj peradi[17];

9.  poziva Komisiju da osigura da su testovi koji se provode na uvezenom mesu peradi iz trećih zemalja u skladu sa zakonodavstvom EU-a o dobrobiti životinja, sigurnosti hrane i okoliša kako bi se osigurali pošteni i ravnopravni uvjeti za proizvođače iz EU-a;

10.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

Posljednje ažuriranje: 22. listopada 2018.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti