PRIJEDLOG REZOLUCIJE o porastu neofašističkog nasilja u Europi
17.10.2018 - (2018/2869(RSP))
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
Kristina Winberg u ime Kluba zastupnika ECR-a
B8-0486/2018
Rezolucija Europskog parlamenta o porastu neofašističkog nasilja u Europi
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,
– uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije,
– uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,
– uzimajući u obzir članke 2., 3., 6. i 7. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),
– uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima[1],
– uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP[2],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2013. o lokalnim vlastima i civilnom društvu: Europski angažman za potporu održivom razvoju[3],
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da se prema članku 2. UEU-a Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina; budući da su ta načela zajednička državama članicama;
B. budući da, iako ne postoji pravno donesena definicija neofašizma, on se često odnosi na ekstremna desničarska stajališta koja obuhvaćaju ekstremni nacionalizam, rasistička stajališta i stajališta koja su slična onima talijanske Nacionalne fašističke stranke u razdoblju između 1920-ih i 1940-ih;
C. budući da je, prema izvješću Europola o stanju i trendovima u području terorizma (TESAT) za 2018. godinu, većina terorističkih napada izvedenih u Europi 2017. bila specifično klasificirana kao separatistički napad (137 od njih 205); budući da, međutim, TESAT također napominje da trenutačno ne postoje takve terorističke mreže koje su rasprostranjene po cijeloj Europskoj uniji i da u nijednoj terorističkoj kategoriji nije bilo prijavljenih aktivnosti koje su toliko smrtonosne i utječu na društvo u cjelini kao što je to slučaj s aktivnostima koje su počinili džihadistički teroristi; budući da je povjerenik nadležan za sigurnost, Sir Julian King, istaknuo rastuću prijetnju desničarskog nasilnog ekstremizma, napominjući da ne zna niti za jednu zemlju EU-a koja na neki način nije zahvaćena tom pojavom, navodeći pritom konkretan slučaj masakra koji je u Norveškoj počinio Anders Breivik;
D. budući da se neofašističke i neonacističke organizacije manifestiraju u različitim oblicima; budući da se većina neofašističkih i neonacističkih organizacija poziva na načelo slobode govora; budući da pravo na slobodu govora nije apsolutno;
E. budući da je 16. lipnja 2016. Jo Cox, zastupnica u Parlamentu Ujedinjene Kraljevine, brutalno ubijena u Birstallu (Ujedinjena Kraljevina);
F. budući da je nakon antifašističkog skupa u Bariju (Italija) 21. rujna 2018. napadnuta zastupnica u Europskom parlamentu Eleonora Forenza, a njezin asistent Antonio Perillo pretrpio je teške ozljede;
1. snažno osuđuje sve terorističke napade, prijetnje, ubojstva i nasilne fizičke napade koje provodi bilo koja organizacija ili pojedinci u bilo kojoj državi članici; žali zbog činjenice da su nasilje i ekstremizam prisutni u cijelom političkom spektru;
2. duboko je zabrinut zbog trenutačnih manifestacija fašizma, rasizma i ksenofobije u Europskoj uniji;
3. posebno je zabrinut zbog svake vrste nasilja usmjerenog na određene nacionalne i etničke skupine;
4. uviđa zabrinjavajući trend neofašističkih i neonacističkih skupina koje se koriste društvenim medijima i internetom kako bi se organizirale diljem Europske unije i osmislile svoju strategiju;
5. snažno osuđuje svo nasilje, uključujući napad na Eleonoru Forenzu, zastupnicu u Europskom parlamentu, njezinog asistenta Antonija Perilla i druge osobe koje su 21. rujna 2018. sudjelovale u antifašističkom prosvjedu u Bariju, u Italiji;
6. poziva države članice da jasno sankcioniraju zločin iz mržnje, posebno nezakonito poticanje na nasilje, kako je utvrđeno u Okvirnoj odluci Vijeća 2008/913/PUP;
7. poziva države članice da predvide i pruže odgovarajuću potporu žrtvama rasističkih ili ksenofobnih zločina i zločina iz mržnje te da osiguraju zaštitu za sve svjedoke;
8. pohvaljuje zajednice i organizacije civilnog društva koje se bore protiv fašizma, rasizma i ksenofobije;
9. apelira na države članice da se pobrinu da postupaju u skladu s odredbama Okvirne odluke Vijeća kako bi se suzbile organizacije koje šire nasilje u javnim prostorima i potiču ga na internetu te da nametnu sankcije utvrđene Okvirnom odlukom;
10. poziva na potpunu i pravodobnu suradnju sa zajednicama i organizacijama civilnog društva radi borbe protiv fašizma, rasizma i ksenofobije;
11. potiče države članice da provjere jesu li pilot-projekti za reintegraciju članova nasilnih skupina, takozvani „izlazni programi”, uspješni ili ne; naglašava da bi takve programe trebalo uspoređivati i, kada se pokažu uspješnima, primjereno promovirati i financirati;
12. ističe da je svijest o povijesti jedan od preduvjeta za sprečavanje sličnih zločina u budućnosti i ima važnu ulogu u obrazovanju mlađih naraštaja; ističe da je trivijalizacija nacističkih ili komunističkih zločina prvi korak prema buđenju ideja iz tog doba;
13. upozorava na izjednačavanje patriotizma i ekstremnog nacionalizma: dok patriotizam crpi ponos u naciji, ekstremni nacionalizam ga crpi iz mržnje prema svim ostalima;
14. poziva na zajedničku kulturu sjećanja kojom se odbacuju fašistički zločini iz prošlosti; zabrinut je zbog toga što mladi Europljani koji nisu upoznati s poviješću fašizma mogu postati ravnodušni na nove prijetnje;
15. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i Vijeću.