PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Venezueli
30.1.2019 - (2019/2543(RSP))
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
Molly Scott Cato, Tilly Metz u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Europski parlament,
– uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika glavnog tajnika UN-a Antónija Guterresa od 24. siječnja 2019. o novom valu nasilja u Venezueli[1],
– uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet od 25. siječnja 2019.,
– uzimajući u obzir izjavu Latinskoameričkog i karipskog parlamenta od 28. siječnja 2019., koju je potpisao njegov predsjednik Elías Castillo,
– uzimajući u obzir izvješće Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava iz lipnja 2018. pod nazivom „Povrede ljudskih prava u Bolivarijanskoj Republici Venezueli: silazna spirala kojoj se ne nazire kraj”,
– uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2018/901 od 25. lipnja 2018.[2] da se 11 venezuelskih dužnosnika doda na popis sankcija,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 15. listopada 2018.,
– uzimajući u obzir cjelovito izvješće Amnesty Internationala o Venezueli od 20. rujna 2018. pod nazivom „Ovo nije život: javna sigurnost i pravo na život u Venezueli”, kao i novije dokumente o Venezueli čiji je autor Amnesty International,
– uzimajući u obzir članak 3. Europske konvencije o ljudskim pravima,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Venezueli,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je u posljednjem tjednu došlo do porasta napetosti i znatne eskalacije sukoba u vezi s prosvjedima u Venezueli, pri čemu je najmanje 20 osoba ubijeno i mnogo ih je ranjeno, uz znatan broj pritvorenih;
B. budući da postoji ozbiljna potreba da se pregovorima prevlada trenutačna situacija: društveni nemiri, ekonomski problemi i egzodus milijuna stanovnika Venezuele, ozbiljna nestašica hrane, nedostatak lijekova i odgovarajućih medicinskih usluga, nedovoljna zaštita ljudskih prava, nesigurnost i nasilje na ulicama, što su sve posljedice lošeg političkog upravljanja i autokratskog ponašanja Madurove vlade;
C. budući da je odgovor vladinih tijela na zakonite prosvjede izazvao dosad najveću represiju nad oporbom, uz prekomjernu uporabu policijske sile kojom se ne pokazuje poštovanje tjelesnog integriteta prosvjednika, masovna proizvoljna pritvaranja, zastrašivanja i zlostavljanje, među ostalim i seksualno nasilje; budući da ušutkavanje prosvjednika ne predstavlja održivo rješenje sukoba te je protivno svim međunarodnim obvezama u pogledu prava na miran prosvjed;
D. budući da su brojne nacionalne i međunarodne organizacije izrazile protivljenje i osudile činjenice da vojni sudovi izriču presude civilima te da je praksa Madurove vlade nekažnjavanje te zlostavljanje i kriminalizacija boraca za ljudska prava;
E. budući da je u veljači 2018. tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda odlučila pokrenuti preliminarni pregled stanja u Venezueli u cilju analize zločina navodno počinjenih u toj zemlji od travnja 2017., u kontekstu prosvjeda i povezanih političkih nemira;
F. budući da je pravo na miran prosvjed temeljno ljudsko pravo te da svaki poziv na prosvjed treba pažljivo formulirati kako bi se u svjetlu trenutačnih napetosti izbjeglo dodatno potpirivanje nasilja ili provociranje;
G. budući da se bilo kakvo rješenje za ovaj dubok i kompleksan sukob mora pronaći u okviru vladavine prava, u skladu s međunarodnim standardima i uz puno poštovanje demokracije i ljudskih prava;
H. budući da se međunarodnim priznanjem bilo koje nove vlade koja se takvom sama proglasila ozbiljno riskira pogoršanje ionako delikatne situacije koja prijeti izbijanju građanskog rata te bi se mogla odraziti i na područja izvan Venezuele, imajući u vidu rizik od povećanja broja migranata koji bježe u susjedne zemlje;
I. budući da je u posljednjih nekoliko dana Venezuela primila nekoliko prijedloga za posredovanje koje su iznijeli Meksiko, Urugvaj te Latinskoamerički i karipski parlament, kao i ponudu za osnivanje međunarodne kontaktne skupine, uz potporu EU-a;
J. budući da bi Europska unija trebala ponuditi posredovanje među svim stranama uključenima u sukob u zemlji, što je uloga koju može preuzeti zahvaljujući bliskim vezama više država članica EU-a i Venezuele;
K. budući da je, prema podacima Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR) i Međunarodne organizacije za migracije, koja djeluje pri UN-u, broj izbjeglica iz Venezuele, od kojih se većina nalazi u susjednim zemljama, znatno premašio tri milijuna, što stavlja dosad nezabilježen pritisak na humanitarne i ekonomske kapacitete zemalja domaćina;
1. osuđuje reakciju predsjednika Madura i vlasti na prosvjede u zemlji; osuđuje izbijanje nasilja i sve slučajeve izvansudskih pogubljenja, ozljeda i nezakonitih pritvaranja; izražava nezadovoljstvo trenutačnim zaoštravanjem nemira te sućut prijateljima i obiteljima ubijenih, ranjenih i pritvorenih osoba;
2. ponavlja da snažno osuđuje spomenute i prethodne povrede ljudskih prava koje su počinili predsjednik Maduro i njegova vlada te ponovno poziva na to da se stane na kraj nekažnjavanju kaznenih djela počinjenih u prošlosti, kao i tijekom trenutačnog vala prosvjeda; poziva, u tom pogledu, na provedbu cjelovite, neovisne i nepristrane istrage tih kaznenih djela i povreda te da se njihove počinitelje privede pravdi;
3. upozorava na opasnost od ponavljanja nasilja zabilježenog 2017.; ustraje u tome da venezuelske vlasti trebaju poštovati slobodu izražavanja i pravo na mirno okupljanje; ponovno izražava zabrinutost zbog toga što Madurova vlada ugrožava demokratski mandat izabrane Skupštine, čije ovlasti i prava treba priznati i poštovati; poziva sve aktere da ne pribjegavaju prekomjernoj, nerazmjernoj i neselektivnoj uporabi sile, koja je jasno i nedvosmisleno zabranjena međunarodnim pravom;
4. ponovno izražava duboku zabrinutost zbog nedostatka legitimnosti predsjedničkih izbora održanih u svibnju 2018., koji nisu bili slobodni, pravedni ni vjerodostojni; ističe važnost samoodređenja venezuelskog naroda kao i važnost istinskog izražavanja njihove demokratske volje; stoga zahtijeva da se što prije organiziraju slobodni i pravedni izbori; poziva političke vođe da se suzdrže od priznavanja novog predsjednika koji nema izborni mandat, jer bi takav postupak mogao potaknuti dodatne nemire i političku nestabilnost; napominje da se takvim priznanjem krši načelo samoodređenja i ugrožavaju demokratski standardi;
5. poziva sve strane da smjesta započnu uključivi i vjerodostojni nacionalni dijalog u cilju pronalaska dugoročnog i trajnog rješenja krize u Venezueli; preporučuje da se takav dijalog podrži međunarodnim posredovanjem, u skladu s ponudom Meksika i Urugvaja; poziva aktere Europske unije da u što većoj mjeri sudjeluju u posredovanju; naglašava važnu ulogu koju Ujedinjeni narodi i međunarodni okvir moraju preuzeti u tom kontekstu;
6. pozdravlja prijedlog Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) za osnivanje međunarodne kontaktne skupine sa zemljama u regiji i drugim ključnim akterima, što je potvrđeno u zaključcima Vijeća od 15. listopada 2018., u cilju olakšavanja nacionalnog dijaloga među svim stranama, uključujući Nacionalnu skupštinu i vladu Venezuele; ustraje u tome da je potrebno što prije održati nove izbore, u skladu s međunarodnim standardima, kao dio procesa stabilizacije i tranzicije;
7. izražava duboku zabrinutost zbog toga što se nedavnim postupcima venezuelskih i stranih aktera potiče dodatna polarizacija, među ostalim na međunarodnoj razini, te se riskira pretvaranje sukoba u Venezueli u rat preko posrednika, u kojemu će međunarodne sile poput SAD-a, Rusije i Kine željeti uspostaviti kontrolu nad zalihama nafte u Venezueli; izražava zabrinutost zbog potencijalnog rizika od prelijevanja sukoba i nemira u Venezueli u susjedne zemlje, što bi na koncu moglo dovesti do rata u regiji;
8. ustraje u tome da treba izbjeći dvostruke standarde prema trećim zemljama te da EU i njegove države članice trebaju biti dosljedne u svojim stajalištima prema trećim zemljama; podsjeća na važnost jedinstvenog odgovora EU-a kao temelja snažnog i vjerodostojnijeg stajališta EU-a;
9. poziva vojne i sigurnosne službe da se strogo pridržavaju svojeg mandata kako bi vojska mogla imati konstruktivnu ulogu u skladu sa svojom ustavnom dužnosti; osuđuje stvaranje i djelovanje paravojnih snaga, neovisno o tome tko im zapovijeda, te poziva na to da ih se smjesta raspusti, da se brzo ispitaju njihova počinjena kaznena djela te da se počinitelje privede pravdi u skladu s međunarodnim standardima;
10. podsjeća da situacija u kojoj se nalaze venezuelske izbjeglice iziskuje dugoročna rješenja; prima na znanje znatan uloženi trud susjednih zemalja u pružanju ne samo hrane i smještaja nego i redovite pravne dokumentacije, školovanja i medicinske skrbi, te poziva aktere Europske unije da slijede taj primjer u postupanju prema svim izbjeglicama;
11. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, parlamentima i vladama država članica, vladi i državnim tijelima Venezuele te Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini.