B8-0142/2019

Rezolucija Europskog parlamenta o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × 1507 × GA21 i potkombinacije Bt11 × MIR162 × 1507, MIR162 × 1507 × GA21 i MIR162 × 1507, sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća

(D060244/03 – 2019/2553(RSP))

 

Europski parlament,

– uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × 1507 × GA21 i potkombinacije Bt11 × MIR162 × 1507, MIR162 × 1507 × GA21 i MIR162 × 1507, sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D060244/03)

– uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje[1], a posebno njezin članak 7. stavak 3. i članak 19. stavak 3.,

– uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 14. siječnja 2019. na kojem nije usvojeno nikakvo mišljenje,

– uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije[2],

– uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 31. svibnja 2018. i objavljeno 11. srpnja 2018.[3],

– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama[4],

– uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

– uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,

A. budući da je trgovačko društvo Syngenta Crop Protection AG 10. kolovoza 2010. preko svojeg društva kćeri Syngenta Crop Protection NV/SA, u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, nacionalnom nadležnom tijelu Njemačke podnijelo zahtjev za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × 1507 × GA21, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega („zahtjev”) te budući da je zahtjev obuhvaćao i stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju ili se sastoje od genetski modificiranog kukuruza Bt11 × MIR162 × 1507 × GA21 za uporabu koja ne obuhvaća hranu i hranu za životinje, uz iznimku uzgoja;

B. budući da je područje primjene zahtjeva, koje je u trenutku podnošenja obuhvaćalo sve potkombinacije genetski modificiranog kukuruza Bt11 × MIR162 × 1507 × GA21, naknadno ograničeno na te tri potkombinacije Bt11 × MIR162 × 1507, MIR162 × 1507 × GA21 i MIR162 × 1507, neovisno o njihovu porijeklu, za uporabu u hrani i hrani za životinje, uvoz i preradu;

C. budući da je četverostruko genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × 1507 × GA21 proizveden konvencionalnim križanjem kako bi se kombinirale četiri zasebne modifikacije kukuruza i time došlo do izražavanja, među ostalim, dviju različitih proteina Cry (poznatih i kao Bt-proteini) za zaštitu od određenih leptira nametnika i do izražavanja proteina za toleranciju na glifosat i glufosinat;

D. budući da je EFSA donijela pozitivno mišljenje u vezi s tim zahtjevom; no budući da je član Odbora EFSA-e za genetski modificirane organizme (Odbor EFSA-e za GMO) iskazao mišljenje manjine;

Nedostatak podataka o trima potkombinacijama

E. budući da podnositelj zahtjeva nije podnio podatke ni za jednu od triju potkombinacija niti je obrazložio zašto to smatra nepotrebnim za procjenu rizika; budući da EFSA nije zatražila podatke o trima potkombinacijama; budući da nije poznato jesu li te potkombinacije dosad uopće proizvedene;

Mišljenje manjine u EFSA-i

F. budući da se u mišljenju manjine koje je donio član Odbora EFSA-e za GMO navodi da je neprihvatljivo da se „procjenama” genetski modificiranih usjeva (tj. triju potkombinacija) za koje nisu pruženi podaci daje jednaka važnost i pouzdanost kao procjenama genetski modificiranih usjeva za koje su podaci pruženi i ocijenjeni;

G. budući da, kako se navodi u mišljenju manjine, studije pokazuju da su opaženi neželjeni popratni učinci koji mogu utjecati na imunosni sustav slijedom određenih uvjeta izloženosti Bt-proteinima i da neki Bt-proteini mogu djelovati kao adjuvani, što znači da mogu povećati alergena svojstva drugih proteina s kojima dolaze u kontakt;

H. budući da se u mišljenju manjine smatra da, iako neželjeni učinci nisu nijednom utvrđeni u bilo kojem zahtjevu pri izražavanju Bt-proteina, „nije ih se moglo opaziti u toksikološkim istraživanjima [...] koja se trenutačno preporučuju i provode za procjenu sigurnosti genetski modificiranih biljaka u EFSA-i jer ona ne obuhvaćaju odgovarajuća testiranja u tu svrhu”[5];

I. budući da se u mišljenju manjine također navodi da se zbog nedostatka podataka o trima potkombinacijama „rizik od povećanog izražavanja novoizraženih Bt-proteina i mogućeg kumulativnog učinka njihove kombinacije na imunosni sustav (što primjerice može dovesti do adjuvantne aktivnosti) ne može isključiti” i da nije moguće objasniti ulogu genetski modificiranih organizama u povećanju alergenskog rizika, niti je stoga moguće potpuno zaštititi potrošače koji bi mogli biti u opasnosti;

Nedovoljna procjena i kontrola komplementarnih herbicida i njihovih ostataka

J. budući da je primjena komplementarnih herbicida, u ovom slučaju glufosinata i glifosata, dio uobičajene poljoprivredne prakse u uzgoju biljaka otpornih na herbicide te se stoga može očekivati da će biti izložene višim i opetovanim dozama, što neće samo dovesti do veće količine njihovih ostataka u žetvi, a time i u uvezenom proizvodu, nego može utjecati i na sastav genetski modificirane biljke i njezine agronomske karakteristike;

K. budući da primjena glufosinata u Uniji nije dopuštena jer je on klasificiran kao toksičan za reprodukciju te kao takav odgovara kriterijima za isključenje iz Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća[6];

L. budući da je i dalje otvoreno pitanje karcinogenosti glifosata; budući da je EFSA u studenom 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije karcinogen, a Europska agencija za kemikalije (ECHA) zaključila je u ožujku 2017. da nikakva klasifikacija nije potrebna; budući da je, s druge strane, Međunarodna agencija za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije 2015. klasificirala glifosat kao vjerojatno karcinogen za ljude;

M. budući da, u načelu, prema Odboru EFSA-e za sredstva za zaštitu bilja i njihove ostatke, nije moguće donijeti zaključke o sigurnosti ostataka prskanja genetski modificiranih usjeva pripravcima na bazi glifosata[7]; budući da aditivi i njihove smjese koji se koriste u komercijalnim pripravcima za raspršivanje glifosata mogu imati veću toksičnost od samog aktivnog sastojka[8];

N. budući da je Unija već uklonila glifosatov aditiv naziva POE talovamin s tržišta zbog zabrinutosti u pogledu njegove toksičnosti; budući da, međutim, problematični aditivi i smjese mogu i dalje biti dozvoljeni u zemljama u kojima se uzgaja taj genetski modificirani kukuruz (trenutačno Argentina, Kanada i Japan);

O. budući da su informacije o razinama ostataka herbicida i njihovih metabolita ključne za temeljitu procjenu rizika koji predstavljaju genetski modificirane biljke tolerantne na herbicide; budući da se ostaci prskanja herbicidima smatraju izvan nadležnosti Odbora EFSA-e za GMO; budući da ostaci prskanja herbicidima genetski modificiranog kukuruza Bt11 × MIR162 × 1507 × GA21 ili triju potkombinacija nisu ocijenjeni;

P. budući da se usto metaboliti komplementarnih herbicida do kojih dolazi na višestruko modificiranim biljkama mogu razlikovati od metabolita na roditeljskoj biljci, što EFSA nije uzela u obzir u svojoj procjeni;

Q. budući da je EFSA, prema navodima jedne neovisne studije[9], trebala zatražiti da podnositelj zahtjeva podnese podatke iz terenskih pokusa s najvišim dozama herbicida koje biljke mogu tolerirati; budući da je materijal iz tih biljaka trebalo ocijeniti s obzirom na toksičnost za pojedine organe, reakcije imunosnog sustava i reproduktivnu toksičnost, uzimajući u obzir i kombinatorne učinke s drugim biljnim spojevima i Bt-toksinima;

R. budući da u okviru koordiniranog višegodišnjeg programa kontrole Unije za 2019., 2020. i 2021. države članice nisu obvezne mjeriti ostatke glufosinata ili glifosata na uvezenom kukuruzu kako bi se provjerila sukladnost s maksimalnim razinama ostataka[10]; budući da se ne može zajamčiti da će ostaci glifosata i glufosinata u genetski modificiranom kukuruzu Bt11 × MIR162 × 1507 × GA21 ili trima potkombinacijama biti u skladu s maksimalnim razinama ostataka u Uniji;

Nedostatak demokratske legitimnosti

S. budući da na glasovanju Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 koje je održano 14. siječnja 2019. nije usvojeno nikakvo mišljenje, što znači da kvalificirana većina država članica nije podržala odobrenje;

T. budući da je Komisija i u obrazloženju svojeg zakonodavnog prijedloga predstavljenog 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području i u obrazloženju zakonodavnog prijedloga predstavljenog 14. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 izrazila žaljenje zbog činjenice da od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 odluke o odobrenju donosi Komisija bez podrške mišljenja odbora država članica i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače iznimka za postupak u cjelini, postalo pravilo pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je predsjednik Juncker tu praksu u više navrata ocijenio kao nedemokratičnu[11];

U. budući da je Parlament 28. listopada 2015. u prvom čitanju[12] odbio zakonodavni prijedlog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 te je pozvao Komisiju da ga povuče i da podnese novi prijedlog;

1. smatra da nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;

2. smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiv s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća[13], predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti uspješno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

3. traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke;

4. poziva Komisiju da ne odobri uvoz nikakvih genetski modificiranih biljaka za uporabu u hrani ili hrani za životinje koje su postale tolerantne na herbicide koji nisu odobreni za uporabu u Uniji, o ovom slučaju glufosinat;

5. poziva Komisiju da ne odobrava nikakve genetski modificirane biljke tolerantne na herbicide bez potpune procjene ostataka od prskanja komplementarnim herbicidima, metabolitima i komercijalnim pripravcima koji se primjenjuju u zemljama uzgoja;

6. poziva Komisiju da u potpunosti integrira procjenu rizika primjene komplementarnih herbicida i njihovih ostataka u procjenu rizika genetski modificiranih biljaka tolerantnih na herbicide, bez obzira na to jesu li genetski modificirane biljke namijenjene za uzgoj u Uniji ili uvoz u Uniju radi uporabe u hrani i hrani za životinje;

7. poziva Komisiju da ne odobrava potkombinacije višestrukih genetskih promjena osim ako ih EFSA nije temeljito ocijenila na temelju potpunih podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva;

8. poziva EFSA-u da dodatno razvije i sustavno upotrebljava metode kojima se omogućuje utvrđivanje neželjenih učinaka višestrukih genetskih promjena koji su poznati i očekivani, kao što su oni u vezi s adjuvantnim svojstvima Bt-toksina;

9. ponovno naglašava svoj angažman u pogledu nastavka rada na prijedlogu Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011; poziva Vijeće da hitno nastavi svoj rad u vezi s tim prijedlogom Komisije;

10. poziva Komisiju da suspendira sve provedbene odluke o zahtjevima za odobrenje dok se postupak za odobrenje genetski modificiranih organizama ne revidira tako da se riješe nedostaci trenutačnog postupka, koji se pokazao neadekvatnim;

11. poziva Komisiju da povuče prijedloge za odobrenje genetski modificiranih organizama ako Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja ne donese mišljenje, bilo za uzgoj bilo za uporabu u hrani i hrani za životinje;

12. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.