Postupak : 2019/2615(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0165/2019

Podneseni tekstovi :

B8-0165/2019

Rasprave :

PV 13/03/2019 - 27
CRE 13/03/2019 - 27

Glasovanja :

PV 14/03/2019 - 11.18
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0219

<Date>{11/03/2019}11.3.2019</Date>
<NoDocSe>B8‑0165/2019</NoDocSe>
PDF 137kWORD 54k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o stanju u Nikaragvi (2019/2615(RSP))</Titre>

<DocRef>(2019/2615(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>José Ignacio Salafranca Sánchez‑Neyra, Gabriel Mato, Luis de Grandes Pascual, Cristian Dan Preda, Francisco José Millán Mon</Depute>

<Commission>{PPE}u ime Kluba zastupnika PPE-a</Commission>

</RepeatBlock-By>

Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0165/2019

B8‑0165/2019

Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Nikaragvi

(2019/2615(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Nikaragvi, a posebno one od 31. svibnja 2018. o stanju u Nikaragvi[1], od 18. prosinca 2008. o napadima na borce za ljudska prava, građanske slobode i demokraciju u Nikaragvi[2], od 26. studenoga 2009. o Nikaragvi[3], i od 16. veljače 2017. o stanju ljudskih prava i demokracije u Nikaragvi[4],

 uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike iz 2012.,

 uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

 uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,

 uzimajući u obzir Smjernice EU-a o borcima za ljudska prava iz lipnja 2004.,

 uzimajući u obzir Ustav Nikaragve,

 uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove o Nikaragvi od 21. siječnja 2019.,

 uzimajući u obzir izjave o stanju u Nikaragvi koje je Visoka predstavnica dala u ime EU-a 2. listopada 2018., 15. svibnja 2018., 22. travnja 2018. i 15. prosinca 2018. te izjavu od 1. ožujka 2019. o nastavku nacionalnog dijaloga,

 uzimajući u obzir zaključke Vijeća o prioritetima EU-a na forumima UN-a za ljudska prava 2019., usvojene 18. veljače 2019.,

 uzimajući u obzir izvješće pod naslovom „Teške povrede ljudskih prava u kontekstu socijalnih prosvjeda u Nikaragvi”, koje je 21. lipnja 2018. odobrila Međuamerička komisija za ljudska prava,

 uzimajući u obzir izvješće visoke povjerenice Ujedinjenih naroda za ljudska prava o kršenju i zlouporabi ljudskih prava u kontekstu prosvjeda u Nikaragvi koji su trajali od 18. travnja do 18. kolovoza 2018.,

 uzimajući u obzir izvješće Interdisciplinarne skupine neovisnih stručnjaka (GIEI) od 20. prosinca 2018. o nasilnim događajima u Nikaragvi u razdoblju od 18. travnja do 30. svibnja 2018.,

 uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice Ujedinjenih naroda za ljudska prava Michelle Bachelet od 22. veljače 2019. o kriminalizaciji neslaganja u Nikaragvi,

 uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da je 31. svibnja 2018. donio rezoluciju o krizi u Nikaragvi u kojoj snažno osuđuje nastalu situaciju; budući da je slijedom te rezolucije izaslanstvo od 11 zastupnika u EP-u posjetilo tu zemlju od 23. do 26. siječnja 2019. kako bi ocijenilo stanje na terenu;

B. budući da je vlada Nikaragve dala jamstva da neće vršiti odmazdu nad osobama koje kritiziraju trenutačnu situaciju; budući da je izaslanstvo svjedočilo kampanji uznemiravanja, lažnog optuživanja i zastrašivanja koja je bila usmjerena protiv boraca za ljudska prava i organizacija civilnog društva, s kojima je izaslanstvo održalo razmjenu gledišta; budući da je nakon posjeta izaslanstva toj zemlji represija još jača;

C. budući da je izaslanstvo javno odbacilo službeno stajalište vlade Nikaragve u skladu s kojim je ta zemlja žrtva državnog udara pod vodstvom SAD-a kao i kampanja dezinformiranja; budući da je glavni razlog za poticanje prosvjeda duboka demokratska, institucionalna i politička kriza koja je tijekom posljednjeg desetljeća u toj zemlji utjecala na vladavinu prava i ograničila temeljne slobode, kao što su sloboda udruživanja, prosvjedovanja i okupljanja;

D. budući da je sloboda izražavanja, okupljanja i prosvjedovanja, uključujući i zabranu korištenja državne himne, u znatnoj mjeri ograničena za brojne građane; budući da je znatan broj političkih zatvorenika pritvoren samo zbog ostvarivanja svojih prava; budući da se u skladu s nekoliko zabrinjavajućih izvještaja stanje u kojemu se nalaze pritvorenici pogoršalo te se s njima, među ostalim, postupa nehumano;

E. budući da se sudskim postupcima protiv tih pritvorenika krše međunarodni standardi, posebno postupovna i kaznena jamstva u pogledu prava na pošteno suđenje; budući da ni zatvorski uvjeti ne zadovoljavaju međunarodne standarde na odgovarajući način; budući da je očito da u Nikaragvi ne postoji dioba vlasti;

F. budući da je pravo na informacije ozbiljno ugroženo; budući da se novinari pritvaraju, protjeruju te da im se prijeti; budući da se audiovizualni mediji zatvaraju ili se njihove prostorije pretražuju bez prethodnog sudskog odobrenja; budući da je objavljivanje novina ugroženo zbog nedostatka papira i tinte, koje je vlada Nikaragve zaplijenila;

G. budući da je vlada Nikaragve protjerala iz zemlje međunarodne organizacije kao što je interdisciplinarna skupina neovisnih stručnjaka (GIEI) i Posebni mehanizam praćenja za Nikaragvu (MESENI), koji su zatražili mirno rješavanje sukoba i nacionalnu pomirbu; budući da se represija nad organizacijama civilnog društva pojačala i da im je oduzet pravni status u zemlji s lošim institucionalnim okvirom, čime se žrtve represije dvostruko kažnjavaju;

H. budući da je ugrožena i akademska sloboda; budući da je gotovo 200 studenata izbačeno sa sveučilišta zbog sudjelovanja u prosvjedima kojima se podupiru demokracija te veće slobode i ljudska prava;

I. budući da razvoj i jačanje demokracije i vladavine prava te poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda moraju biti sastavni dio vanjskih politika EU-a, što se odnosi i na Sporazum o pridruživanju između EU-a i zemalja Srednje Amerike iz 2012.; budući da sporazum sadržava demokratsku klauzulu, koja je njegov temeljni dio;

J. budući da nacionalni dijalog između predsjednika Ortege i nikaragvanske oporbe i građanskih skupina, koji je pokrenut 16. svibnja 2018. i u kojem je posredovala Katolička crkva, nije doveo do rješenja krize; budući da su 27. veljače 2019. nastavljeni preliminarni razgovori u cilju pokretanja nacionalnog dijaloga između vlade Nikaragve i Alianze Cívice; budući da je 7. ožujka 2019. došlo do novog pokušaja uspostave dijaloga uz sudjelovanje Katoličke crkve; budući da je Alianza Cívica definirala sljedeća tri glavna cilja koja želi postići tijekom pregovora: oslobađanje političkih zatvorenika i poštovanje individualnih sloboda, nužne izborne reforme koje moraju dovesti do održavanja izbora, i pravda;

1. naglašava da se u Nikaragvi teško krši demokracija, poštovanje ljudskih prava i vladavina prava, što je posljedica događaja koji su se odvili u travnju i svibnju 2018.; ponovno ističe važnost svoje rezolucije donesene 31. svibnja 2018.;

2. osuđuje sve represivne mjere vlade Nikaragve; navodi da je svrha posjeta njegova izaslanstva bila utvrditi stvarnu sliku trenutačnog stanja; nadalje, navodi da nema sumnje da se posljednjih mjeseci, a posebno nakon tog posjeta, povećala represija nad oporbom kao i ograničenja temeljnih sloboda; u tom pogledu osuđuje opću represiju i ograničavanje slobode izražavanja, okupljanja i prosvjeda, zabranu nevladinih organizacija i civilnog društva, protjerivanje međunarodnih organizacija iz zemlje, zatvaranje medija i napade na njih, ograničenja prava na informacije i korištenje himne, izbacivanje studenata sa sveučilišta te pogoršanje stanja u zatvorima i nehumano postupanje;

3. smatra da takve mjere vlade, njezinih institucija i parapolitičkih organizacija odgovaraju planiranoj strategiji za uništenje političke oporbe koja je prošle godine vodila prosvjede; smatra da se ta strategija metodički, sustavno i selektivno primjenjuje na sve vođe, nevladine organizacije, medije i društvene pokrete koji nastoje izraziti svoje legitimne zahtjeve za slobodu i demokraciju;

4. izražava zabrinutost zbog golemih demokratskih, političkih i gospodarskih rizika s kojima su suočeni građani i zemlja te koji će se povećati ako se ne poduzmu hitne mjere, imajući u vidu trenutačne unutarnje sukobe, društveni raskol i gospodarski pad; hitno poziva na održivo i mirno rješenje kojim bi se svim akterima u društvu dao prostor za djelovanje i omogućilo slobodno izražavanje te kojim bi se ponovno uspostavila njihova građanska prava, kao što je pravo na miran prosvjed; ponavlja da bi svako rješenje trebalo uključivati pozivanje na odgovornost svih osoba koje su odgovorne za kršenje prava;

5. izražava žaljenje zbog obustave Posebnog mehanizma praćenja za Nikaragvu (MESENI) i ukidanja mandata interdisciplinarne skupine neovisnih stručnjaka (GIEI) u okviru Međuameričke komisije za ljudska prava; snažno osuđuje progon, uhićenje i zastrašivanje ljudi koji surađuju s UN-om i drugim međunarodnim tijelima;

6. poziva vladu Nikaragve da u znak spremnosti u okviru tekućeg dijaloga provede hitne mjere koje će uključivati: trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu političkih zatvorenika, poništavanje pravnih postupaka koji se vode protiv njih te jamčenje njihova fizičkog i moralnog integriteta, kao i zakonitog postupanja i privatnosti; trenutno obustavljanje svih oblika represije nad građanima Nikaragve, uključujući uznemiravanje, zastrašivanje, špijuniranje i progon oporbenih čelnika te posljedično uklanjanje svih ograničenja navedenih sloboda; vraćanje protjeranih osoba, uključujući novinare i studente; vraćanje pravne osobnosti i imovine organizacijama za zaštitu ljudskih prava te povratak međunarodnih organizacija u zemlju; demilitarizaciju ulica i razoružavanje paravojnih skupina te uspostavu jasnog plana za slobodne, pravedne i transparentne izbore koji bi se trebali organizirati u bliskoj budućnosti uz prisutnost međunarodnih promatrača;

7. traži od Europske službe za vanjsko djelovanje i država članica da provedu ciljane i individualne sankcije protiv vlade Nikaragve i pojedinaca odgovornih za kršenja ljudskih prava, kao što su zabrane izdavanja viza i zamrzavanje imovine, u skladu sa zaključcima Vijeća od 21. siječnja 2019., te da pritom ne ugroze lokalno stanovništvo; odlučno poziva na aktiviranje demokratske klauzule kojom bi se Nikaragva izuzela iz Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Srednje Amerike;

8. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Organizacije američkih država, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, Srednjeameričkom parlamentu, Skupini iz Lime te vladi i parlamentu Republike Nikaragve.

[1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0238.

[2] SL C 45 E, 23.2.2010., str. 89.

[3] SL C 285 E, 21.10.2010., str. 74.

[4] SL C 252, 18.7.2018., str. 189.

Posljednje ažuriranje: 13. ožujka 2019.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti