PRIJEDLOG REZOLUCIJE o europskoj strateškoj dugoročnoj viziji za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo
11.3.2019 - (2019/2582(RSP))
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
Christian Ehler, Paul Rübig, Kathleen Van Brempt, Zdzisław Krasnodębski, Fredrick Federley, Benedek Jávor, Dario Tamburrano, Barbara Kappelu ime Odbora za industriju, istraživanje i energetiku
B8-0184/2019
Rezolucija Europskog parlamenta o europskoj strateškoj dugoročnoj viziji za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo
Europski parlament,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. studenog 2018. pod nazivom „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvoˮ (COM(2018)0773),
– uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju,
– uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21. te 21. konferenciju stranaka (COP21) UNFCCC-a i 11. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP11) koje su održane u Parizu u Francuskoj od 30. studenoga do 11. prosinca 2015.,
– uzimajući u obzir Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i ciljeve održivog razvoja,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2018. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama 2018. u Katowicama, Poljska (COP24)[1],
– uzimajući u obzir paket za čistu energiju,
– uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za industriju, istraživanje i energetiku,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
1. pozdravlja komunikaciju Komisije o dugoročnoj strategiji do 2050. „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo”, u kojoj se naglašavaju mogućnosti i izazovi koje europskim građanima i europskom gospodarstvu donosi preobrazba u gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova te se iznosi temelj za široku raspravu u kojoj sudjeluju institucije EU-a, nacionalni parlamenti, poslovni sektor, nevladine organizacije, gradovi i zajednice te građani;
2. smatra da Europa može utrti put prema klimatskoj neutralnosti ulaganjem u inovativna tehnološka rješenja, osnaživanjem građana i usklađivanjem djelovanja u ključnim područjima kao što su energetika, industrijska politika i istraživanje, uz istodobno osiguravanje socijalne pravednosti za pravednu tranziciju;
3. slaže se sa strateškim područjima u kojima je potrebno zajedničko djelovanje, koje je utvrdila Komisija, i podržava energetsku učinkovitost, uporabu obnovljivih izvora energije i globalnu konkurentnost industrije EU-a;
4. naglašava važnost raznih klimatskih mjera i zakonodavstva donesenih u različitim područjima politike, ali upozorava da bi raspršen pristup mogao dovesti do nedosljednosti i neostvarenja cilja EU-a da se do 2050. uspostavi gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova; smatra da treba zauzeti sveobuhvatan pristup;
5. slaže se s ciljem EU-a da do 2050. ostvari gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova, koji je naveden u Komunikaciji Komisije; traži od država članica da dogovore strategiju za ostvarenje tog cilja na posebnom sastanku na vrhu EU-a u gradu Sibiu u svibnju 2019. te ih poziva da se obvežu na nužnu razinu ambicije radi ostvarenja tog cilja;
Energetska politika
6. ističe središnju ulogu energije u preobrazbi u gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova;
7. podsjeća na to da je Unija posljednjih desetljeća uspješno odvojila emisije stakleničkih plinova od gospodarskog rasta i da je smanjila emisije, osobito zahvaljujući energetskoj učinkovitosti i rastu energije iz obnovljivih izvora;
8. naglašava da bi prijelaz na čistu energiju trebao nastaviti poticati modernizaciju europskog gospodarstva, poticati održivi gospodarski rast i europskim građanima donijeti korist za društvo i okoliš;
9. smatra da vodeća uloga EU-a u području obnovljive energije i energetske učinkovitosti pokazuje ostalim dijelovima svijeta da je prelazak na čistu energiju moguć i koristan i izvan okvira borbe protiv klimatskih promjena;
10. ističe da će postizanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova iziskivati znatna dodatna ulaganja u energetski sustav EU-a i povezanu infrastrukturu u odnosu na sadašnje polazište, i to u rasponu od 175 do 290 milijardi EUR godišnje;
11. ističe da su, s obzirom na različita polazišta pri energetskoj tranziciji, napori za smanjenje stakleničkih plinova u cilju postizanja klimatske neutralnosti na razini EU-a možda neravnomjerno raspoređeni u EU-u;
12. poziva države članice da bez odgode provedu paket za čistu energiju; podsjeća na nadležnost država članica da odlučuju o svojoj strukturi izvora energije u sklopu klimatskog i energetskog okvira EU-a;
13. smatra da će ključna biti tehnološka postignuća i rješenja, energetska učinkovitost, održiva obnovljiva energija i potpuna integracija unutarnjeg energetskog tržišta;
14. naglašava potrebu za pristupom temeljenim na predviđanjima kako bi se osigurao pravedan prijelaz za građane EU-a i poduprle regije čija gospodarstva ovise o aktivnostima povezanim sa sektorima ili tehnologijama za koje se očekuje da će opasti ili će se morati transformirati u budućnosti;
15. poziva sve razine vlasti, nacionalnu, regionalnu i lokalnu, da uvedu mjere kojima bi se potaklo sudjelovanje građana u energetskoj tranziciji i da potiču razmjenu najboljih praksi;
Industrijska politika
16. ponavlja da preobrazba u gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova predstavlja izazove i mogućnosti za EU te da će biti potrebna ulaganja u industrijske inovacije, uključujući digitalne tehnologije i čistu tehnologiju radi poticanja rasta i jačanja konkurentnosti, budućih vještina i stvaranja milijuna radnih mjesta, na primjer u rastućem kružnom gospodarstvu i biogospodarstvu;
17. smatra da se ekonomsko blagostanje, globalna industrijska konkurentnost i klimatska politika međusobno nadopunjuju;
18. naglašava da je stabilan i predvidljiv okvir energetske i klimatske politike ključan kako bi se osiguralo prijeko potrebno povjerenje ulagača i omogućilo europskim industrijama da donesu dugoročne investicijske odluke u Europi s obzirom na to da većina industrijskih postrojenja ima vijek trajanja duži od 20 godina;
Istraživanje i inovacije
19. naglašava da su programi istraživanja i inovacija na razini EU-a i nacionalnoj razini ključni za pružanje potpore Uniji u njezinoj ulozi predvodnika u borbi protiv klimatskih promjena;
20. smatra da bi uvažavanje klimatskih pitanja trebalo na odgovarajući način integrirati u pripremu i provedbu programa istraživanja i inovacija;
21. skreće pozornost na izvješće Skupine na visokoj razini za načine dekarbonizacije (HLP)[2] o ulozi istraživanja i inovacija u postizanju ciljeva Pariškog sporazuma i o tome kako da EU istovremeno postigne konkurentnu prednost u utrci za dekarbonizaciju; prima na znanje niz tematskih i međusektorskih preporuka koje je izradio HLP, a posebno one koje se odnose na usmjeravanje novog Okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije za razdoblje 2021. – 2027. – Obzor Europa;
22. smatra da će u sljedeća dva desetljeća trebati uložiti znatne napore u istraživanje i inovacije kako bi rješenja s niskim i nultim emisijama postala dostupna svima te društveno i gospodarski održiva te kako bi se pronašla nova rješenja za postizanje gospodarstva s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova;
23. ističe svoje stajalište o programu Obzor Europa da se najmanje 35 % njegovih rashoda namijeni klimatskim ciljevima, kad je to primjereno te u okviru općeg cilja Unije, odnosno integriranja mjera u području klime;
°
° °
24. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.
- [1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0430.
- [2] Završno izvješće Skupine na visokoj razini za europsku inicijativu o načinima dekarbonizacije, Glavna uprava Europske komisije za istraživanje i inovacije, studeni 2018.