Prijedlog rezolucije - B8-0184/2019Prijedlog rezolucije
B8-0184/2019

    PRIJEDLOG REZOLUCIJE o europskoj strateškoj dugoročnoj viziji za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo

    11.3.2019 - (2019/2582(RSP))

    podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije
    u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika

    Christian Ehler, Paul Rübig, Kathleen Van Brempt, Zdzisław Krasnodębski, Fredrick Federley, Benedek Jávor, Dario Tamburrano, Barbara Kappelu ime Odbora za industriju, istraživanje i energetiku


    Postupak : 2019/2582(RSP)
    Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
    Odabrani dokument :  
    B8-0184/2019
    Podneseni tekstovi :
    B8-0184/2019
    Rasprave :
    Doneseni tekstovi :

    B8-0184/2019

    Rezolucija Europskog parlamenta o europskoj strateškoj dugoročnoj viziji za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo

    (2019/2582(RSP))

    Europski parlament,

    –   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. studenog 2018. pod nazivom „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvoˮ (COM(2018)0773),

    –  uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju,

    –  uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21. te 21. konferenciju stranaka (COP21) UNFCCC-a i 11. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP11) koje su održane u Parizu u Francuskoj od 30. studenoga do 11. prosinca 2015.,

    –  uzimajući u obzir Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i ciljeve održivog razvoja,

    –  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2018. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama 2018. u Katowicama, Poljska (COP24)[1],

    –  uzimajući u obzir paket za čistu energiju,

    –  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za industriju, istraživanje i energetiku,

    –  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

    1.  pozdravlja komunikaciju Komisije o dugoročnoj strategiji do 2050. „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo”, u kojoj se naglašavaju mogućnosti i izazovi koje europskim građanima i europskom gospodarstvu donosi preobrazba u gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova te se iznosi temelj za široku raspravu u kojoj sudjeluju institucije EU-a, nacionalni parlamenti, poslovni sektor, nevladine organizacije, gradovi i zajednice te građani;

    2.  smatra da Europa može utrti put prema klimatskoj neutralnosti ulaganjem u inovativna tehnološka rješenja, osnaživanjem građana i usklađivanjem djelovanja u ključnim područjima kao što su energetika, industrijska politika i istraživanje, uz istodobno osiguravanje socijalne pravednosti za pravednu tranziciju;

    3.  slaže se sa strateškim područjima u kojima je potrebno zajedničko djelovanje, koje je utvrdila Komisija, i podržava energetsku učinkovitost, uporabu obnovljivih izvora energije i globalnu konkurentnost industrije EU-a;

    4.  naglašava važnost raznih klimatskih mjera i zakonodavstva donesenih u različitim područjima politike, ali upozorava da bi raspršen pristup mogao dovesti do nedosljednosti i neostvarenja cilja EU-a da se do 2050. uspostavi gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova; smatra da treba zauzeti sveobuhvatan pristup;

    5.  slaže se s ciljem EU-a da do 2050. ostvari gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova, koji je naveden u Komunikaciji Komisije; traži od država članica da dogovore strategiju za ostvarenje tog cilja na posebnom sastanku na vrhu EU-a u gradu Sibiu u svibnju 2019. te ih poziva da se obvežu na nužnu razinu ambicije radi ostvarenja tog cilja;

    Energetska politika

    6.  ističe središnju ulogu energije u preobrazbi u gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova;

    7.  podsjeća na to da je Unija posljednjih desetljeća uspješno odvojila emisije stakleničkih plinova od gospodarskog rasta i da je smanjila emisije, osobito zahvaljujući energetskoj učinkovitosti i rastu energije iz obnovljivih izvora;

    8.  naglašava da bi prijelaz na čistu energiju trebao nastaviti poticati modernizaciju europskog gospodarstva, poticati održivi gospodarski rast i europskim građanima donijeti korist za društvo i okoliš;

    9.  smatra da vodeća uloga EU-a u području obnovljive energije i energetske učinkovitosti pokazuje ostalim dijelovima svijeta da je prelazak na čistu energiju moguć i koristan i izvan okvira borbe protiv klimatskih promjena;

    10.  ističe da će postizanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova iziskivati znatna dodatna ulaganja u energetski sustav EU-a i povezanu infrastrukturu u odnosu na sadašnje polazište, i to u rasponu od 175 do 290 milijardi EUR godišnje;

    11.  ističe da su, s obzirom na različita polazišta pri energetskoj tranziciji, napori za smanjenje stakleničkih plinova u cilju postizanja klimatske neutralnosti na razini EU-a možda neravnomjerno raspoređeni u EU-u;

    12.  poziva države članice da bez odgode provedu paket za čistu energiju; podsjeća na nadležnost država članica da odlučuju o svojoj strukturi izvora energije u sklopu klimatskog i energetskog okvira EU-a;

    13.  smatra da će ključna biti tehnološka postignuća i rješenja, energetska učinkovitost, održiva obnovljiva energija i potpuna integracija unutarnjeg energetskog tržišta;

    14.  naglašava potrebu za pristupom temeljenim na predviđanjima kako bi se osigurao pravedan prijelaz za građane EU-a i poduprle regije čija gospodarstva ovise o aktivnostima povezanim sa sektorima ili tehnologijama za koje se očekuje da će opasti ili će se morati transformirati u budućnosti;

    15.  poziva sve razine vlasti, nacionalnu, regionalnu i lokalnu, da uvedu mjere kojima bi se potaklo sudjelovanje građana u energetskoj tranziciji i da potiču razmjenu najboljih praksi;

    Industrijska politika

    16.  ponavlja da preobrazba u gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova predstavlja izazove i mogućnosti za EU te da će biti potrebna ulaganja u industrijske inovacije, uključujući digitalne tehnologije i čistu tehnologiju radi poticanja rasta i jačanja konkurentnosti, budućih vještina i stvaranja milijuna radnih mjesta, na primjer u rastućem kružnom gospodarstvu i biogospodarstvu;

    17.  smatra da se ekonomsko blagostanje, globalna industrijska konkurentnost i klimatska politika međusobno nadopunjuju;

    18.  naglašava da je stabilan i predvidljiv okvir energetske i klimatske politike ključan kako bi se osiguralo prijeko potrebno povjerenje ulagača i omogućilo europskim industrijama da donesu dugoročne investicijske odluke u Europi s obzirom na to da većina industrijskih postrojenja ima vijek trajanja duži od 20 godina;

    Istraživanje i inovacije

    19.  naglašava da su programi istraživanja i inovacija na razini EU-a i nacionalnoj razini ključni za pružanje potpore Uniji u njezinoj ulozi predvodnika u borbi protiv klimatskih promjena;

    20.  smatra da bi uvažavanje klimatskih pitanja trebalo na odgovarajući način integrirati u pripremu i provedbu programa istraživanja i inovacija;

    21.  skreće pozornost na izvješće Skupine na visokoj razini za načine dekarbonizacije (HLP)[2] o ulozi istraživanja i inovacija u postizanju ciljeva Pariškog sporazuma i o tome kako da EU istovremeno postigne konkurentnu prednost u utrci za dekarbonizaciju; prima na znanje niz tematskih i međusektorskih preporuka koje je izradio HLP, a posebno one koje se odnose na usmjeravanje novog Okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije za razdoblje 2021. – 2027. – Obzor Europa;

    22.  smatra da će u sljedeća dva desetljeća trebati uložiti znatne napore u istraživanje i inovacije kako bi rješenja s niskim i nultim emisijama postala dostupna svima te društveno i gospodarski održiva te kako bi se pronašla nova rješenja za postizanje gospodarstva s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova;

    23.  ističe svoje stajalište o programu Obzor Europa da se najmanje 35 % njegovih rashoda namijeni klimatskim ciljevima, kad je to primjereno te u okviru općeg cilja Unije, odnosno integriranja mjera u području klime;

     

    °

    °  °

    24.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

    Posljednje ažuriranje: 11. ožujka 2019.
    Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti