PRIJEDLOG REZOLUCIJE o klimatskim promjenama: Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo
11.3.2019 - (2019/2582 (RSP))
u skladu s člankom 123. Poslovnika
Jadwiga Wiśniewska, Zdzisław Krasnodębski
u ime Kluba zastupnika ECR-a
B8‑0201/2019
Rezolucija Europskog parlamenta o klimatskim promjenama: Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo
Europski parlament,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvoˮ (COM(2018)773),
– uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju,
– uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21, 21. konferenciju stranaka (COP21) UNFCCC-a i 11. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP11), koje su se održale u Parizu (Francuska) od 30. studenoga do 11. prosinca 2015.,
– uzimajući u obzir 24. konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP24), 14. zasjedanje u okviru sastanka stranaka Protokola iz Kyota (CMP14) i treći dio 1. zasjedanja konferencije stranaka koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma (CMA1.3), koji su održani u Katowicama u Poljskoj od 2. do 14. prosinca 2018.,
– uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030. i ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2018. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama 2018. u Katowicama u Poljskoj (COP24)[1],
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 22. ožujka 2018.,
– uzimajući u obzir posebno izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) „Globalno zatopljenje od 1,5 °Cˮ, njegovo 5. izvješće o procjeni (AR5) i objedinjeno izvješće,
– uzimajući u obzir 9. izdanje Izvješća o odstupanju emisija u sklopu Programa UN-a za okoliš koje je usvojeno 27. studenoga 2018.,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je 24. konferencija stranaka UNFCCC-a (COP24) rezultirala usvajanjem Pravilnika iz Katowica koji pruža pravnu jasnoću u pogledu provedbe Pariškog sporazuma;
B. budući da je tri godine nakon povijesnog zaključivanja Pariškog sporazuma francuska prijestolnica svjedočila ozbiljnim socijalnim nemirima povezanima s klimatskim politikama; budući da to dokazuje ključnu važnost socijalnih odredaba radi sprečavanja negativnih gospodarskih posljedica koje proizlaze iz zakonodavstva u području klime; budući da je Pravilnik iz Katowica pokušaj da se izgradi klimatska politika u okviru koje nitko nije zapostavljen;
C. budući da je EU odgovoran za manje od 10 % globalnih emisija stakleničkih plinova i da ne može sam ostvariti ciljeve Pariškog sporazuma; budući da se ti ciljevi mogu ostvariti samo globalnim djelovanjem koje uključuje najveća gospodarstva svijeta;
D. budući da je Pariški sporazum bio moguć samo kad su stranke odustale od koncepta potpune dekarbonizacije i umjesto toga promicale ravnotežu između emisija i ponora (nulta neto stopa emisija);
E. budući da bi dugoročna strategija EU-a za smanjenje stakleničkih plinova uvijek trebala biti popraćena strategijom za teško pogođene regije, posebice rudarske regije, kako bi se tim regijama omogućila pravedna tranzicija, čime bi im se pomoglo da očuvaju radna mjesta i dobiju javnu potporu za klimatsku politiku;
F. budući da bi u okviru dugoročne politike EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova trebalo uzeti u obzir različite infrastrukturne kapacitete država članica;
1. naglašava da se europski građani već suočavaju s izravnim učincima klimatskih promjena; ističe da su, prema podacima Europske agencije za okoliš, prosječni godišnji gubici prouzročeni ekstremnim vremenskim i klimatskim pojavama u Uniji od 2010. do 2016. iznosili otprilike 12,8 milijardi eura;
2. naglašava da bi, u skladu s posebnim izvješćem IPCC-a „Globalno zatopljenje od 1,5 °Cˮ, ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C bez premašivanja ili uz ograničeno premašivanje te vrijednosti zahtijevalo brzu i dalekosežnu tranziciju u dosad neviđenim razmjerima u energetskoj, zemljišnoj i gradskoj infrastrukturi (uključujući promet i zgrade) te u industrijskim sustavima te da to podrazumijeva veliko smanjenje emisija u svim sektorima, širok portfelj rješenja za ublažavanje i znatno povećanje ulaganja u takva rješenja;
3. prima na znanje Izvješće o odstupanju emisija u sklopu Programa UN-a za okoliš, koje otkriva da trenutačni bezuvjetni nacionalno utvrđeni doprinosi u velikoj mjeri premašuju granicu zatopljenja iz Pariškog sporazuma koja je znatno niža od 2 °C, što umjesto te granice dovodi do procijenjenog zatopljenja od 3,2 °C[2] do 2100.; ističe da sve strane trebaju hitno pravodobno povećati svoje klimatske ambicije;
4. prima na znanje komunikaciju Komisije „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvoˮ, u kojoj se ističu mogućnosti i izazovi koje preobrazba u gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova predstavlja za europske građane i europsko gospodarstvo te uspostavlja temelj za opsežnu raspravu između institucija EU-a, nacionalnih parlamenata, poslovnog sektora, nevladinih organizacija, gradova i zajednica te građana; traži od Vijeća da dogovori troškovno učinkovit način postizanja ravnoteže između emisija i ponora u skladu s Pariškim sporazumom, uzimajući u obzir različite kapacitete država članica;
Metode europske strategije za postizanje nulte stope emisija do sredine stoljeća
5. napominje da se dugoročnom strategijom uvodi osam metoda gospodarske, tehnološke i društvene preobrazbe potrebne da bi Unija ispunila dugoročni cilj u pogledu temperature iz Pariškog sporazuma; ističe da bi dvije od njih omogućile Uniji da postigne nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova do 2050.; ističe da to zahtijeva hitro djelovanje i znatan trud od lokalne i regionalne pa sve do nacionalne i europske razine, uz istodobnu uključenost svih nejavnih aktera; prepoznaje da bi regionalno utvrđeni doprinosi i lokalno utvrđeni doprinosi mogli biti važni alati u premošćivanju jaza u pogledu emisija; podsjeća na to da države članice imaju obvezu usvojiti nacionalne dugoročne strategije kako je utvrđeno u Uredbi o upravljanju[3], kojom bi se trebalo usmjeravati djelovanje EU-a; ističe ulogu tehnološki neutralnog pristupa u postizanju smanjenja emisija stakleničkih plinova u skladu s Pariškim sporazumom;
6. podsjeća na to da se prema procjenama Komisije očekuje da će rast BDP-a u EU-u u scenariju s nultom stopom emisija biti viši nego u scenariju s manjim smanjenjem emisija, pri čemu će se u oba slučaja učinci neravnomjerno osjetiti unutar EU-a zbog razlika među državama članicama, među ostalim u pogledu BDP-a po stanovniku i intenziteta emisija ugljika u mješavini energetskih izvora;
7. sa zabrinutošću napominje da ovisnost EU-a o uvozu energije danas iznosi otprilike 55 %; ističe da bi se u scenariju s nultom neto stopom emisija ta ovisnost smanjila na 20 %, što bi pozitivno utjecalo na trgovinsku bilancu i geopolitički položaj EU-a;
8. napominje da metode postizanja nulte neto stope emisija uključuju uporabu brojnih tehnologija za odstranjivanje ugljika koje se tek trebaju uvesti u velikim razmjerima, uključujući hvatanje i skladištenje ugljika te neposredno hvatanje ugljika iz zraka; međutim, smatra da bi u strategiji EU-a za postizanje nulte neto stope emisija prednost trebalo dati izravnom smanjenju emisija i mjerama za očuvanje i poboljšanje ponora i spremnika te da bi uporabu tehnologija za odstranjivanje ugljika trebalo primjenjivati samo u slučaju kada nisu dostupna rješenja koja uključuju izravno smanjenje emisija;
9. naglašava da bi se, sve dok se ne dokaže isplativost tih tehnologija, svaka metoda za postizanje ciljeva do 2050. ili druge polovice stoljeća trebala temeljiti na komercijalnoj dostupnosti ključnih tranzicijskih tehnologija, istodobno uzimajući u obzir različite polazišne točke među državama članicama podupiranjem pravedne tranzicije u regijama s najvišim razinama ugljika i smanjenjem emisija u svim sektorima koji su izvor emisija;
Društveni aspekti klimatskih promjena i pravedne tranzicije
10. pozdravlja to što Komisija smatra da je nulta neto stopa emisija moguća bez neto gubitka radnih mjesta i s odobravanjem prima na znanje detaljnu procjenu tranzicije u energetski intenzivnoj industriji; ističe da bi se, ako se dobro provede uz odgovarajuće potpore najugroženijim regijama, sektorima i građanima, pravednom tranzicijom prema nultoj neto stopi emisija stakleničkih plinova mogao stvoriti neto dobitak u pogledu radnih mjesta u Uniji; stoga smatra da bi Komisija u okviru Europske panorame vještina trebala razviti obnovljenu reviziju vještina s regionalnim podacima o potrebnim vještinama za klimatski neutralnu Europu kako bi se tim najranjivijim regijama, sektorima i ljudima pružila potpora u ponovnom i dodatnom osposobljavanju za kvalitetna radna mjesta budućnosti u tim regijama;
11. ističe da tranzicija mora biti pravedna za sve dijelove društva; napominje da to zahtijeva da se pravedna tranzicija shvaća na način da uključuje negativne i pozitivne učinke povezane s ubrzanim klimatskim mjerama, kao što su gubitak radnih mjesta i mogućnosti novog zapošljavanja;
12. smatra da klimatska tranzicija u Europi mora biti ekološki, gospodarski i društveno održiva; ističe da je, kako bi se osiguralo političko prihvaćanje građana, važno uzeti u obzir nepovoljne distribucijske učinke klimatskih politika i politika dekarbonizacije, osobito na osobe s niskim dohotkom; stoga smatra da je društvene učinke u potpunosti potrebno uzeti u obzir u svim klimatskim politikama na razini EU-a i nacionalnoj razini kako bi se osigurala društvena i ekološka preobrazba u Europi;
13. ponavlja da bi se određenom razinom fleksibilnosti u postizanju klimatski neutralnog gospodarstva ublažili socijalni troškovi, osobito u regijama ovisnima o ugljenu, te pridonijelo njihovoj preobrazbi;
14. podsjeća na to da je trenutačno otprilike 50 do 125 milijuna europskih građana izloženo riziku od energetskog siromaštva[4]; ističe da energetska tranzicija može nerazmjerno utjecati na osobe s niskim dohotkom i dodatno povećati energetsko siromaštvo; prepoznaje da energetska politika mora uključivati socijalnu dimenziju i zajamčiti da nitko ne bude zapostavljen; poziva države članice da poduzmu mjere usmjerene na budućnost kako bi zajamčile pravednu energetsku tranziciju i pristup energiji za sve građane EU-a;
15. naglašava da je uključivanje i sudjelovanje građana Europe od ključne važnosti za Europu ako se želi postići nulta neto stopa emisija stakleničkih plinova; potiče sve razine nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti da uspostave konkretne mjere kojima bi se poticalo i olakšavalo sudjelovanje građana u prelasku u dekarbonizirano društvo;
Doprinos po sektorima
16. naglašava da će neto emisije naposljetku morati biti smanjene do blizu nule u svim gospodarskim sektorima te da se u svima njima mora zajednički doprinijeti smanjenju emisija; stoga poziva Komisiju da za sve sektore razvije metode za postizanje klimatske neutralnosti;
17. ističe međutim da će postizanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova iziskivati znatna dodatna ulaganja u energetski sustav EU-a i povezanu infrastrukturu u odnosu na sadašnje polazište, i to u rasponu od 175 do 290 milijardi EUR godišnje;
18. naglašava da postoje različiti načini postizanja klimatski neutralnog gospodarstva i smatra da bi države članice trebale moći odabrati vlastite metode smanjenja emisija stakleničkih plinova na temelju vlastitih strateških energetskih i klimatskih planova;
19. naglašava ulogu energetski intenzivnih industrija u postizanju dugoročnog smanjenja emisija stakleničkih plinova u EU-u; smatra da su za zadržavanje vodstva EU-a u industriji s niskom razinom ugljika i industrijske proizvodnje u EU-u, očuvanje konkurentnosti europskih industrija i izbjegavanje rizika od istjecanja ugljika potrebni mudro osmišljeni i ciljani politički okviri; poziva Komisiju da predstavi novu i integriranu industrijsku klimatsku strategiju EU-a za energetski intenzivne industrije koja bi bila potpora za prelazak na konkurentnu tešku industriju s nultom neto stopom emisija;
20. poziva Komisiju da razvije industrijsku strategiju s pomoću mjera koje europskoj industriji omogućuju da se globalno natječe na temelju jednakih uvjeta; smatra da bi Komisija u okviru ove politike trebala ispitati učinkovitost dodatnih mjera, i njihovu usklađenost s propisima WTO-a, za zaštitu industrijskih sektora kojima prijeti rizik od istjecanja ugljika u pogledu uvoza proizvoda, koje bi zamijenile, prilagodile i nadopunile bilo koje postojeće mjere u području istjecanju ugljika;
21. ističe da su, s obzirom na različita polazišta pri energetskoj tranziciji, napori za smanjenje stakleničkih plinova u cilju postizanja klimatske neutralnosti na razini EU-a možda neravnomjerno raspoređeni u EU-u;
22. poziva države članice da bez odgode provedu paket za čistu energiju; podsjeća na nadležnost država članica da odlučuju o svojoj strukturi izvora energije u sklopu klimatskog i energetskog okvira EU-a;
23. primjećuje da se u izvješću Europske komisije iz 2018. o cijenama i troškovima energije u Europi[5] ističe stalna visoka izloženost EU-a promjenjivim i rastućim cijenama fosilnih goriva te da se očekuje da će se budući troškovi proizvodnje električne energije za električnu energiju proizvedenu iz fosilnih goriva povećati, a za energiju iz obnovljivih izvora smanjiti; naglašava da su se troškovi uvoza energije u EU u 2017. povećali za 26 %, odnosno na 266 milijardi EUR, uglavnom zbog povećanja cijena nafte; u izvješću se procjenjuje da je povećanje cijena nafte negativno utjecalo na rast EU-a (–0,4 % BDP-a u 2017.) i inflaciju (+0,6);
24. podsjeća na to da se 71 % sve energije upotrebljava samo za grijanje prostora; slaže se s Komisijom da će energetski učinkoviti domovi postati standard u klimatski neutralnom EU-u, što će osigurati bolje zdravlje i udobnost svim Europljanima;
25. naglašava središnju ulogu obnovljivih izvora energije i ostalih izvora energije s niskom razinom emisija u prijelazu na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova jer je energija trenutačno odgovorna za 75 % emisija stakleničkih plinova u Europi;
26. poziva na uspostavu energetskog sustava s visokom energetskom učinkovitošću utemeljenog na izvorima energije s niskim emisijama koji ne ugrožavaju energetsku sigurnost; traži od Komisije i država članica da poduzmu sve potrebne mjere u tom pogledu jer će to imati učinak prelijevanja na sve druge gospodarske sektore;
27. prepoznaje ulogu hvatanja i skladištenja ugljika koja je u posebnom izvješću IPCC-a o globalnom zatopljenju uz porast temperature od 1,5 °C utvrđena u većini scenarija porasta temperature od 1,5 °C; naglašava da EU treba razviti snažniju ambiciju u tom području; nadalje prima na znanje ciljeve koje su države članice postavile u okviru Strateškog plana za energetsku tehnologiju (SET) s namjerom da tijekom 2020-ih na komercijalnoj razini uvedu tehnologiju hvatanja i skladištenja ugljika u europski energetski i industrijski sektor; smatra da je potrebno povećati upotrebu u industrijskim procesima hvatanja i korištenja ugljika (CCU) i CCS, te postizanje neto smanjenja emisija izbjegavanjem emisija ili trajnim skladištenjem CO2;
28. ističe da će elektrifikacija građevinskog, industrijskog i prometnog sektora imati ključnu ulogu u smanjenju emisija tih sektora i zahtijevat će pouzdanu opskrbu električnom energijom u budućnosti te poboljšanje kapaciteta za skladištenje;
29. naglašava važnost jamčenja promjene sa zračnog na željeznički prijevoz te prema javnom prijevozu i zajedničkoj mobilnosti; napominje da cestovni promet pridonosi otprilike jednoj petini ukupnih emisija ugljikova dioksida u EU-u; stoga poziva države članice i Komisiju da poduzmu odlučne korake kako bi potrošačima u svim državama članicama omogućile dostupnost vozila s nultom i niskom stopom emisija, uz istodobno izbjegavanje povećane uporabe starih vozila s visokom razinom onečišćenja u državama članicama s niskim dohotkom; dodatno naglašava ulogu pametnih tehnologija, kao što su infrastrukture za pametno punjenje, u stvaranju sinergije između elektrifikacije prijevoza i razvoja obnovljivih izvora energije;
30. naglašava da bi EU trebao promicati ulogu i napore regija, gradova i mjesta; poziva Komisiju da se osloni na rad u okviru Sporazuma gradonačelnika EU-a koji predstavlja 200 milijuna europskih građana te da im omogući da imaju ulogu katalizatora u daljnjoj tranziciji;
Maksimalno iskorištavanje klimatskog potencijala šuma u kontekstu održivog biogospodarstva
31. podržava aktivno i održivo upravljanje šumama na nacionalnoj razini te konkretne mjere podrške učinkovitom i održivom biogospodarstvu EU-a s obzirom na veliki potencijal šuma u jačanju europskih napora u području klime (zbog sekvestracije, skladištenja i zamjene ugljika) i postizanju ciljane nulte stope emisija najkasnije do 2050.; shvaćajući potrebu da se prilagodi klimatskim promjenama i da se zaustavi gubitak biološke raznolikosti i srozavanja usluga ekosustava u EU-u do 2020.; te razviju politike temeljene na dokazima, kojima se pridonosi provedbi i financiranju mjera za očuvanje bioraznolikosti EU-a;
32. naglašava potrebu da održivo upravljanje šumama postane komercijalno konkurentnije te da se podupru praktične mjere sa znatnim učincima skladištenja i sekvestracije, kao što je uporaba drva kao građevinskog materijala u gradovima i ruralnim područjima, zamjene fosilnih goriva i alata za bolje očuvanje vode;
33. preporučuje da se glavni napori usmjere na agrošumarstvo i vrlo stvarne ekološke koristi i one povezane s biološkom raznolikošću, u pogledu uključivanja drva i različite vegetacije u poljoprivredna zemljišta;
34. uviđa pozitivan potencijal za pošumljavanje u Europi; smatra da uz inicijative za pošumljavanje moraju postojati i inicijative i poticaji kojima će se poboljšati potencijal sekvestracije, uz istodobno osiguravanje i poboljšanje zdravlja postojećih šumskih površina kako bi se postigle pogodnosti za klimu, održivo biogospodarstvo i biološku raznolikost; stoga podupire pošumljavanje napuštenog i marginalno produktivnog poljoprivrednog zemljišta, agrošumarstvo i smanjenje prenamjene šumskih područja za drugačije uporabe zemljišta;
Financiranje i istraživanje
35. poziva na brzo uvođenje Fonda za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) i objavu prvog poziva na podnošenje prijedloga tijekom 2019. kako bi se potakla ulaganja u nove tehnologije s niskom razinom emisije ugljika u velikom broju sektora, ne samo u proizvodnji električne energije nego i u sustavima centraliziranog grijanja i industrijskim procesima; poziva na potpuno usklađivanje višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. i njegovih programa s Pariškim sporazumom;
36. smatra da se trebaju potaknuti znatna privatna ulaganja kako bi Unija postigla nultu neto stopu emisija; mišljenja je da to zahtijeva dugoročno planiranje, regulatornu stabilnost i predvidljivost za ulagače i da se budućom regulativom EU-a to mora uzeti u obzir;
37. naglašava važnost stvaranja pravednog fonda za tranziciju, osobito za regije na koje najviše utječe dekarbonizacija, posebno rudarske regije, u kombinaciji s općenitim razmatranjem društvenih učinaka u sklopu postojećeg financiranja povezanog s klimom; u tom pogledu ističe potrebu za dugoročnom strategijom koja bi bila općeprihvaćena u javnosti zbog preobrazbe koja je potrebna u nekim sektorima;
38. naglašava da je geografska ravnoteža u raspodjeli potpore iz programa istraživanja i inovacija među državama članicama ključna za njihov djelotvoran doprinos klimatski neutralnom gospodarstvu;
Uloga potrošača i kružnog gospodarstva
39. ističe da je važno da EU ne ostvari samo zamjenu energije nego i zamjenu proizvoda i materijala, to jest, da proizvode i materijale koji se temelje na fosilnom gorivu ili koji tijekom proizvodnje stvaraju velike emisije zamijeni proizvodima koji se temelje na obnovljivim izvorima;
40. naglašava da je velik dio upotrebe energije, a stoga i emisija stakleničkih plinova, izravno povezan s nabavom, preradom, prijevozom, pretvorbom, upotrebom i odlaganjem resursa; naglašava da su u svakoj fazi lanca upravljanja resursima moguće znatne uštede; stoga ističe da povećanje produktivnosti resursa kroz poboljšanu učinkovitost i smanjivanje otpada od resursa s pomoću mjera kao što su ponovna uporaba, recikliranje i ponovna proizvodnja može u velikoj mjeri smanjiti potrošnju resursa i emisije stakleničkih plinova, uz istodobno povećavanje konkurentnosti i stvaranje poslovnih mogućnosti i radnih mjesta; ističe troškovnu učinkovitost mjera kružnog gospodarstva; naglašava da će poboljšani pristupi na temelju učinkovitosti resursa i kružnog gospodarstva kao i dizajna proizvoda kružnog gospodarstva doprinijeti završetku proizvodnih ciklusa, promjeni u proizvodnji i obrascima potrošnje te smanjenju količine otpada;
41. naglašava važnost politike proizvoda, kao što su ekološki osviještena javna nabava i ekološki dizajn, koji mogu u velikoj mjeri pridonijeti uštedi energije i smanjenju ugljičnog otiska proizvoda uz istovremeno poboljšanje otiska njihovih materijala i ukupnog utjecaja na okoliš; ističe da je potrebno utvrditi zahtjeve kružnog gospodarstva kao dijela standarda ekološkog dizajna EU-a i proširiti postojeću metodologiju ekološkog dizajna na ostale kategorije proizvoda uz proizvode povezane s energijom;
42. napominje da će tranzicija prema klimatski neutralnoj Europi ovisiti o sudjelovanju i posvećenosti građana, što se može olakšati energetskom učinkovitošću i obnovljivim izvorima na licu mjesta ili obnovljivim tehnologijama u blizini;
43. smatra da bi trebalo nastaviti rad na pouzdanom modelu mjerenja klimatskog utjecaja koji se temelji na potrošnji; prima na znanje činjenicu da na temelju postojećih modela, temeljita analiza upućuje na to da su se napori EU-a za smanjenje emisija njegove proizvodnje na neki način ujednačili uvozom robe s višim ugljičnim otiskom;
EU i globalno klimatsko djelovanje
44. ističe važnost pojačanih inicijativa i stalnog dijaloga na odgovarajućim međunarodnim forumima te djelotvorne klimatske diplomacije, s ciljem poticanja sličnih političkih odluka kojima se jačaju klimatske ambicije u drugim regijama i trećim zemljama s obzirom na to da samo globalno djelovanje može imati presudnu ulogu u smanjenju emisija stakleničkih plinova na svjetskoj razini;
45. izražava žaljenje što ostala velika gospodarstva još ne rade na dugoročnim strategijama te što u ostalim velikim gospodarstvima gotovo uopće ne postoji rasprava o povećanju nacionalno utvrđenih doprinosa kako bi se uskladili s ciljem na svjetskoj razini utvrđenim u okviru Pariškog sporazuma; stoga poziva Vijeće i Komisiju da povećaju klimatsku diplomaciju te da poduzmu druge odgovarajuće mjere za poticanje drugih velikih gospodarstava kako bismo mogli zajedno ostvariti dugoročne ciljeve Pariškog sporazuma;
46. ističe koristi od jačanja interoperabilnosti instrumenata politika EU-a i istovrijednih instrumenata trećih zemalja, osobito mehanizama utvrđivanja cijena ugljika; poziva Komisiju da nastavi i pojača suradnju i potporu razvoju mehanizama utvrđivanja cijena ugljika izvan Europe kako bi se ostvarilo znatnije smanjenje emisija i ujednačeniji tržišni uvjeti na globalnoj razini; naglašava važnost uspostave zaštitnih mjera za okoliš kojima će se osigurati stvarno i dodatno smanjenje emisija stakleničkih plinova i stoga poziva Komisiju da zagovara stroga i pouzdana međunarodna pravila u vezi s člankom 6. Pariškog sporazuma kako bi se spriječili nedostaci u računovodstvu ili dvostruko obračunavanje smanjenja emisija;
°
° °
47. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.
- [1] Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2018)0430.
- [2] UNEP-ovo „Izvješće o odstupanju u vrijednostima emisija za 2018.”, str. 10.
- [3] Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).
- [4] http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2015/563472/IPOL_STU(2015)563472_EN.pdf
- [5]https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1548155579433&uri=CELEX:52019DC0001