Postupak : 2019/2582(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0202/2019

Podneseni tekstovi :

B8-0202/2019

Rasprave :

Glasovanja :

PV 14/03/2019 - 11.15
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0217

<Date>{11/03/2019}11.3.2019</Date>
<NoDocSe>B8-0202/2019</NoDocSe>
PDF 151kWORD 55k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o klimatskim promjenama: europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo</Titre>

<DocRef>(2019/2582(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Peter Liese, Christian Ehler</Depute>

<Commission>{PPE}u ime Kluba zastupnika PPE-a</Commission>

</RepeatBlock-By>

Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0195/2019

B8-0202/2019

Rezolucija Europskog parlamenta o klimatskim promjenama: europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo

(2019/2582(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. studenog 2018. naslovljenu „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvoˮ (COM(2018)0773),

 uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju,

 uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21. te 21. konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP21) i 11. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP11) koje su održane u Parizu, u Francuskoj, od 30. studenoga do 11. prosinca 2015.,

 uzimajući u obzir Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i ciljeve održivog razvoja,

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2018. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama 2018. u Katowicama, Poljska (COP24)[1],

 uzimajući u obzir paket za čistu energiju,

 uzimajući u obzir pitanja upućena Vijeću i Komisiji o strategiji za dugoročno smanjenje emisija stakleničkih plinova u EU-u u skladu s Pariškim sporazumom (O-000007/2019 – B8-0000/2019 i O-000008/2019 – B8-0000/2019) te o europskoj strateškoj dugoročnoj viziji za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo (O-000016/2019 – B8-0000/2019 i O-000017/2019 – B8-0000/2019),

 uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

 uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za industriju, istraživanje i energetiku,

 uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

1. pozdravlja komunikaciju Komisije o dugoročnoj strategiji naslovljenu „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo”, u kojoj se naglašavaju mogućnosti i izazovi koje europskim građanima i europskom gospodarstvu donosi preobrazba u gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova te se iznosi temelj za široku raspravu u kojoj će sudjelovati institucije EU-a, nacionalni parlamenti, poslovni sektor, nevladine organizacije, gradovi i zajednice te građani; podupire cilj da se do 2050. postigne nulta neto stopa emisija stakleničkih plinova i apelira na države članice da učine isto u okviru rasprave o budućnosti Europe na posebnom sastanku na vrhu EU-a koji će se održati u gradu Sibiuu u svibnju 2019.;

2. smatra da Europa može utrti put prema klimatskoj neutralnosti ulaganjem u inovativna tehnološka rješenja, osnaživanjem građana i usklađivanjem djelovanja u ključnim područjima kao što su energetika, industrijska politika i istraživanje, uz istodobno osiguravanje socijalne pravednosti za pravednu tranziciju;

3. slaže se sa strateškim područjima u kojima je potrebno zajedničko djelovanje, koja je utvrdila Komisija, i podržava energetsku učinkovitost, uporabu obnovljivih izvora energije i globalnu konkurentnost industrije EU-a;

4. naglašava važnost raznih klimatskih mjera i zakonodavstva donesenih u različitim područjima politike, ali upozorava da bi raspršen pristup mogao dovesti do nedosljednosti i neostvarenja cilja EU-a da se do 2050. uspostavi gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova; smatra da je potrebno primijeniti sveobuhvatan pristup;

5. slaže se s ciljem EU-a da do 2050. ostvari gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova, koji je naveden u komunikaciji Komisije; traži od država članica da dogovore strategiju za ostvarenje tog cilja na posebnom sastanku na vrhu EU-a koji će se održati u gradu Sibiuu u svibnju 2019. te ih poziva da se obvežu na nužnu razinu ambicije radi ostvarenja tog cilja;

Energetska politika

6. ističe središnju ulogu energije u tranziciji prema gospodarstvu s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova;

7. podsjeća na to da je Unija posljednjih desetljeća uspješno odvojila emisije stakleničkih plinova od gospodarskog rasta i da je smanjila emisije, osobito zahvaljujući energetskoj učinkovitosti i rastu energije iz obnovljivih izvora;

8. naglašava doprinos energetske učinkovitosti u pogledu sigurnosti opskrbe, gospodarske konkurentnosti, zaštite okoliša, smanjenja računa za energiju te poboljšanja kvalitete domova; potvrđuje važnu ulogu energetske učinkovitosti u stvaranju poslovnih prilika i otvaranju radnih mjesta te koristi koje energetska učinkovitost donosi na globalnoj i regionalnoj razini; stoga poziva da se načelo „energetska učinkovitost na prvome mjestu” primjenjuje na isplativ način kao temelj za put prema postizanju gospodarstva s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova do 2050.;

9. naglašava da bi prijelaz na čistu energiju trebao nastaviti poticati modernizaciju europskoga gospodarstva, pokretati održivi gospodarski rast i donijeti društvene i okolišne koristi za europske građane;

10. smatra da vodeća uloga EU-a u području obnovljive energije i energetske učinkovitosti pokazuje ostalim dijelovima svijeta da je prelazak na čistu energiju moguć i koristan i izvan okvira borbe protiv klimatskih promjena;

11. ističe da će ostvarenje gospodarstva s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova iziskivati znatna dodatna ulaganja u energetski sustav EU-a i povezanu infrastrukturu u odnosu na trenutačno polazište, i to u rasponu od 175 do 290 milijardi EUR godišnje;

12. ističe da su, s obzirom na različita polazišta pri energetskoj tranziciji, napori za smanjenje stakleničkih plinova u cilju postizanja klimatske neutralnosti na razini EU-a možda neravnomjerno raspoređeni u EU-u;

13. ističe da je dovršetak unutarnjeg energetskog tržišta ključan za smanjenje emisija; u tom pogledu, poziva države članice da bez odgode provedu paket za čistu energiju; podsjeća na nadležnost država članica da odlučuju o svojoj strukturi izvora energije u sklopu klimatskog i energetskog okvira EU-a;

14. smatra da je potrebno bolje povezati energetsko tržište EU-a i da prioritet treba dati izgradnji infrastrukturnih veza koje nedostaju i na tržištu plina i na tržištu električne energije; traži od država članica koje to još nisu učinile da izvrše ulaganja potrebna radi ispunjavanja ciljeva u pogledu elektroenergetske povezanosti kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime;

15. smatra da će ključna biti tehnološka postignuća i rješenja, energetska učinkovitost, održivi obnovljivi izvori energije i potpuna integracija unutarnjeg energetskog tržišta;

Socijalni aspekti klimatskih promjena i pravedna tranzicija

16. pozdravlja to što Komisija smatra da je nulta neto stopa emisija moguća bez neto gubitka radnih mjesta i s odobravanjem prima na znanje detaljnu procjenu tranzicije u energetski intenzivnoj industriji; naglašava zaključak da, uz dobro upravljanje i odgovarajuću potporu za najugroženije regije, sektore i građane, pravedna tranzicija na nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova ima potencijal za ostvarivanje neto porasta broja radnih mjesta u Uniji; zaposlenost u cijelom gospodarstvu povećat će se za 2,1 milijun radnih mjesta do 2050. u okviru scenarija s nultom neto stopom emisija, u usporedbi s povećanjem zaposlenosti od 1,3 milijuna radnih mjesta u okviru scenarija smanjenja emisija od 80 %, uz odgovarajuće financiranje; stoga smatra da bi Komisija trebala provesti ponovnu reviziju vještina u okviru Panorame vještina EU-a, s regionalnim podacima o potrebama za vještinama u cilju postizanja klimatski neutralne Europe kako bi se te najugroženije regije, sektori i građani poduprli u prekvalificiranju za kvalitetna radna mjesta otporna na buduće promjene u tim istim regijama;

17. naglašava potrebu za anticipativnim pristupom kako bi se osigurala pravedna tranzicija za građane EU-a i poduprle regije čija gospodarstva ovise o aktivnostima povezanim sa sektorima ili tehnologijama za koje se očekuje da će opasti ili će se morati transformirati u budućnosti;

18. naglašava da će u određenim regijama EU-a, kao što su regije bogate ugljenom, biti potrebno poduzeti više mjera i uložiti veće napore u tranziciju na čistu energiju; u tom kontekstu ponavlja svoj poziv da se u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. dodijele posebna sredstva u iznosu od 4,8 milijardi EUR za novi fond za pravednu energetsku tranziciju kako bi se pružila potpora radnicima i zajednicama u regijama na koje ta tranzicija negativno utječe;

19. pozdravlja činjenicu da ljudi diljem Europe postaju sve aktivniji u prosvjedima za pravednu klimatsku politiku; pozdravlja pozive tih aktivista na ambicioznije mjere i smatra da bi nacionalne, regionalne i lokalne vlasti te EU trebali na njih obratiti pozornost;

20. poziva sve razine vlasti, nacionalnu, regionalnu i lokalnu, da uvedu mjere kojima bi se potaklo sudjelovanje građana u energetskoj tranziciji i da potiču razmjenu najboljih praksi;

Ciljevi u području klime i energije

21. pozdravlja snažne srednjoročne ciljeve koje je EU donio za razdoblje do 2030. koje bi trebalo održavati na stabilnoj razini kako bi se osigurala dostatna stabilnost za tržišna ulaganja i u potpunosti iskoristio potencijal tehnoloških inovacija te kako bi se poboljšale mogućnosti europskih poduzeća da postanu lideri na globalnim tržištima u području tehnologije s niskim emisijama;

22. naglašava da najisplativiji način za postizanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050. podrazumijeva davanje prioriteta stabilnoj, predvidljivoj i ambicioznoj provedbi ciljeva u okviru paketa za čistu energiju do 2030.;

23. ukazuje na klauzule o preispitivanju u okviru ciljeva u području klime i energije do 2030. godine te poziva Komisiju da procijeni je li povećanje u skladu s isplativim prelaskom na gospodarstvo s neto nultim stopama emisija do 2050. i je li ekonomski izvedivo kada se uzme u obzir globalno tržišno natjecanje;

24. smatra da će u svrhu daljnjeg osiguravanja povećane stabilnosti tržišta također biti korisno da EU odredi dodatni privremeni cilj smanjenja emisija do 2040. kojim se može osigurati dodatna stabilnost i postizanje dugoročnog cilja do 2050.;

Industrijska politika

25. ponavlja da tranzicija u gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova predstavlja izazove i mogućnosti za EU te da će biti potrebna ulaganja u industrijske inovacije, uključujući digitalne tehnologije i čistu tehnologiju, radi poticanja rasta i jačanja konkurentnosti, jačanja budućih vještina i stvaranja milijuna radnih mjesta, primjerice u rastućem kružnom gospodarstvu i biogospodarstvu;

26. smatra da se ekonomsko blagostanje, globalna industrijska konkurentnost i klimatska politika međusobno nadopunjuju;

27. ističe ulogu energetski intenzivne industrije u postizanju dugoročnog smanjenja emisija stakleničkih plinova u EU-u; smatra da su za održavanje vodećeg položaja EU-a u području industrije s niskom razinom emisija ugljika i industrijske proizvodnje u EU-u, očuvanje konkurentnosti europske industrije i sprečavanje rizika od istjecanja ugljika i odljeva ulaganja potrebni inteligentni i ciljani politički okviri; poziva Komisiju da predstavi novu i integriranu industrijsku klimatsku strategiju EU-a za energetski intenzivnu industriju koja bi bila potpora za konkurentnu tranziciju teške industrije;

28. poziva Komisiju da razradi industrijsku strategiju s mjerama kojima će se europskoj industriji omogućiti da se natječe na svjetskoj razini pod jednakim uvjetima; smatra da bi Komisija, kao dio te politike, trebala ispitati djelotvornost dodatnih mjera za zaštitu sektora izloženih riziku od istjecanja ugljika kad je riječ o uvozu proizvoda, kojima bi se zamijenile, prilagodile ili nadopunile sve postojeće mjere o istjecanju ugljika te da bi trebala ispitati usklađenost tih mjera s pravilima Svjetske trgovinske organizacije;

29. naglašava da je stabilan i predvidljiv okvir energetske i klimatske politike ključan kako bi se osiguralo prijeko potrebno povjerenje ulagača i omogućilo europskim sektorima da donose dugoročne investicijske odluke u Europi s obzirom na to da većina industrijskih postrojenja ima vijek trajanja duži od 20 godina;

30. poziva na brzu provedbu Fonda za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS-a) i na to da se prvi poziv na podnošenje prijedloga objavi u 2019. kako bi se potaknula ulaganja u demonstraciju revolucionarnih industrijskih tehnologija s niskim emisijama ugljika u širokom rasponu sektora, ne samo u pogledu proizvodnje električne energije, već i u pogledu centraliziranog grijanja i industrijskih procesa;

31. naglašava da su smjernice o državnim potporama djelotvoran alat za podupiranje potrebne transformacije u industriji te da ih stoga treba prilagoditi na odgovarajući način kako bi se odgovorilo na zabrinutost europske industrije u pogledu konkurentnosti na globalnoj razini;

Doprinosi drugih sektora

32. naglašava da postizanju klimatske neutralnosti gospodarstva EU-a u cjelini trebaju pridonijeti svi sektori, uključujući međunarodni zrakoplovni i pomorski promet; napominje da analiza Komisije pokazuje da se trenutačnim ciljevima i mjerama koje predviđaju Međunarodna pomorska organizacija i Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva, čak i ako se provode u cijelosti, ne ostvaruju potrebna smanjenja emisija te da su potrebne znatne dodatne mjere usklađene s ciljem na razini cijeloga gospodarstva koji se odnosi na nultu neto stopu emisija; naglašava potrebu za ulaganjem u tehnologije i goriva s nultom i niskom stopom ugljika u tim sektorima; poziva Komisiju da u praksi primijeni načelo „onečišćivač plaća” u tim sektorima; podsjeća da se predviđa da će emisije stakleničkih plinova iz međunarodnog pomorskog prometa do 2050. narasti za gotovo 250 %; pozdravlja činjenicu da je sektor međunarodnog pomorskog prometa sam sebi postavio cilj apsolutnog smanjenja emisija stakleničkih plinova; sa zabrinutošću napominje nedostatak napretka u pogledu pretvorbe tog cilja u kratkoročne i srednjoročne mjere i druge konkretne korake; prima na znanje različito opterećenje koje snose različite vrste prijevoza; poziva na to da se veći prihod upotrijebi za promicanje načina prijevoza pogodnijih za okoliš, kao što su autobusi ili željeznica;

33. podržava aktivno i održivo upravljanje šumama na nacionalnoj razini te konkretne mjere za poticanje učinkovitog i održivog biogospodarstva EU-a s obzirom na značajan potencijal šuma u jačanju europskih napora u području klime (zbog sekvestracije, skladištenja i zamjene ugljika) i postizanje ciljane nulte stope emisija do 2050.; prepoznaje potrebu za prilagodbom klimatskim promjenama i za zaustavljanjem gubitka biološke raznolikosti i propadanja usluga ekosustava u EU-u te potrebu za time da se razviju politike utemeljene na dokazima kojima će se doprinijeti provedbi i financiranju mjera EU-a za očuvanje biološke raznolikosti;

Istraživanje i inovacije

34. naglašava da su programi istraživanja i inovacija na razini EU-a i na nacionalnoj razini ključni za pružanje potpore Uniji u njezinoj ulozi predvodnika u borbi protiv klimatskih promjena;

35. smatra da bi uvažavanje industrijskih pitanja trebalo na odgovarajući način integrirati u pripremu i provedbu programa istraživanja i inovacija;

36. skreće pozornost na izvješće Skupine na visokoj razini za načine dekarbonizacije (HLP)[2] o ulozi istraživanja i inovacija u postizanju ciljeva Pariškog sporazuma i o tome kako da EU istovremeno postigne konkurentnu prednost u utrci za dekarbonizaciju; prima na znanje niz tematskih i međusektorskih preporuka koje je izradio HLP, a posebno one koje se odnose na usmjeravanje novog Okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije za razdoblje 2021. – 2027. – Obzor Europa;

37. smatra da će u sljedeća dva desetljeća trebati uložiti znatne napore u istraživanje i inovacije kako bi rješenja s niskim i nultim emisijama postala dostupna svima te društveno i gospodarski održiva te kako bi se pronašla nova rješenja za postizanje gospodarstva s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova;

EU i globalne mjere u području klime

38. žali zbog činjenice da mnoga druga velika gospodarstva još ne rade na strategijama do 2050. te zbog toga što se u drugim velikim gospodarstvima gotovo uopće ne raspravlja o povećanju nacionalno utvrđenih doprinosa kako bi se uskladili s globalnim ciljem utvrđenim u okviru Pariškog sporazuma; stoga poziva Vijeće i Komisiju da povećaju klimatsku diplomaciju te da poduzmu druge odgovarajuće mjere za poticanje drugih velikih gospodarstava kako bismo mogli zajedno ostvariti dugoročne ciljeve Pariškog sporazuma;

39. naglašava važnost jake klimatske i energetske diplomacije EU-a i njegova vodećeg položaja u jačanju globalne i multilateralne suradnje i ambicije u borbi protiv klimatskih promjena i za održivi razvoj; poziva Komisiju i države članice da zagovaraju zajedničke okvire i mjere na forumima UN-a;

40. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

[1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0430.

[2] Završno izvješće Skupine na visokoj razini za europsku inicijativu o načinima dekarbonizacije, Glavna uprava Europske komisije za istraživanje i inovacije, studeni 2018.

Posljednje ažuriranje: 13. ožujka 2019.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti