Postupak : 2019/2833(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0113/2019

Podneseni tekstovi :

B9-0113/2019

Rasprave :

PV 10/10/2019 - 2
CRE 10/10/2019 - 2

Glasovanja :

PV 10/10/2019 - 8.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :


<Date>{02/10/2019}2.10.2019</Date>
<NoDocSe>B9-0113/2019</NoDocSe>
PDF 146kWORD 54k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027. i vlastitim sredstvima: vrijeme je da se ispune očekivanja građana</Titre>

<DocRef>(2019/2833(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Dimitrios Papadimoulis, Younous Omarjee</Depute>

<Commission>{GUE/NGL}u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a</Commission>

</RepeatBlock-By>


B9-0113/2019

Rezolucija Europskog parlamenta o višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027. i vlastitim sredstvima: vrijeme je da se ispune očekivanja građana

(2019/2833(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir članke 311., 312. i 323. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

 uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.[1] i njezine naknadne izmjene Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 2017/1123 od 20. lipnja 2017.[2],

 uzimajući u obzir članak 106.a i članak 171. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. svibnja 2018. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. i vlastitim sredstvima[3],

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da se višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2014. – 2020. pokazao neadekvatnim u zadovoljavanju konkretnih potreba građana i odgovaranju na izazove s kojima se suočavaju države članice; budući da su postojeće neoliberalne politike štednje povećale socioekonomske nejednakosti u državama članicama i među njima, produbile recesiju u nekim državama članicama, povećale broj ljudi kojima prijeti siromaštvo i socijalna isključenost, narušile socijalnu funkciju države, oslabile prava radnika i naroda te dovele do porasta nezaposlenosti i smanjenja javne potrošnje u ključnim strukturnim područjima; budući da su deregulacija tržišta rada i regresivni porezni sustavi produbili jaz kada je riječ o visini prihoda i bogatstva;

B. budući da klimatska i ekološka kriza, kao i gubitak biološke raznolikosti karakteristični za šesto po redu masovno izumiranje vrsta predstavljaju prijetnju za stabilnost, zdravlje i egzistenciju društava diljem svijeta, kao i za dobrobit životinja; budući da obveze preuzete na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP 21) 2015. godine i ponovljene na Sastanku na vrhu UN-a o klimatskim djelovanjima 2019. godine nisu primjereno provedene;

C. budući da postoji neodgodiva potreba za drugačijim procesom integracije koji je u službi socijalnog i demokratskog napretka, nudi pravedna i mirna rješenja za međunarodne izazove, promiče svjetski kulturni dijalog i ima čvrsto uporište u ravnopravnoj suradnji među suverenim zemljama;

D. budući da raste razina svijesti te da se upućuju sve snažniji apeli kada je riječ o angažiranosti u području održivog, kvalitativnog i socijalno uravnoteženog rasta, stvaranja radnih mjesta, solidarnosti, blagostanja za sve, pravedne raspodjele bogatstva, sigurnosti radnih mjesta i socijalne zaštite, pružanja kvalitetnih, univerzalnih i besplatnih javnih usluga, dobrobiti okoliša i cjenovno pristupačnog stanovanja, energije, komunikacija, infrastruktura i javnih usluga općenito, posebno za najranjivije skupine;

1. prima na znanje načelo jednoglasnog donošenja odluka o VFO-u u Vijeću; podsjeća na načela suodlučivanja i normalnog demokratskog funkcioniranja institucija u pogledu postupka donošenja VFO-a; stoga se protivi pristupu „pregovaračkog okvira” koji zagovara Vijeće jer se njime podrivaju ovlasti koje Parlament ima kao suzakonodavac na temelju Ugovora;

2. naglašava da sljedeći VFO mora zadovoljiti stvarne potrebe, zahtjeve i težnje naroda u Europi; ističe da njegovo polazište mora biti nova strategija koja podrazumijeva novi socioekološki plan javnih ulaganja na razini EU-a i usmjerena je na razvojne strategije država članica, čime se rješavaju aktualni unutarnji i vanjski izazovi te se potiče prijelaz na ekološki održivu, društveno progresivnu i pravedniju Europu; inzistira na nužnosti znatnog povećanja proračuna EU-a u cilju jačanja solidarnosti te očuvanja i jačanja njegove redistributivne uloge, čime se jamči provedba načela socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije, kao i ciljeva održivog razvoja UN-a unutar i izvan EU-a, uz istodobno jamčenje potrebnih sredstava i konkretnih mjera za najudaljenije regije EU-a;

3. apelira na transparentna namjenska sredstva Unije i posebne financijske instrumente kojima bi se zajamčila odgovorna uporaba takvih instrumenata i njihova vezanost za taj socioekološki javni plan ulaganja; predlaže da se pitanje ublažavanja klimatskih promjena uvrsti u cijeli proračun Unije tako što će sve proračunske linije VFO-a sadržavati klimatsku komponentu; poziva na to da se fond za pravednu tranziciju rudarskih regija u EU-u troši samo na projekte čiji je cilj postupno ukidanje fosilnih goriva;

4. poziva da se uspostavi sustav prihoda Unije na temelju istinskih vlastitih sredstava prikupljenih oporezivanjem financijskog sektora, kao što su porez na financijske transakcije, te da se razmotri i oporezivanje velikih digitalnih multinacionalnih društava te industrija koje najviše onečišćuju, kao što su porez na plastiku ili porez na graničnu prilagodbu emisija CO2; poziva na uspostavu zajedničke osnovice poreza na dobit kako bi se postigao samostalan, pošteniji, transparentniji, jednostavniji i pravedniji financijski sustav; ustraje da je potrebno hitno osnažiti mjerodavna tijela u borbi protiv utaje poreza i poreznih prijevara te njihovu suradnju, kao i da je potrebno uspostaviti europsko tijelo koje će pružiti podršku njihovoj transnacionalnoj borbi; podržava konsolidiranu crnu listu EU-a s popisom postojećih poreznih oaza unutar EU-a; predlaže uvođenje mehanizma kojim će se od poduzeća koja primaju bespovratna sredstva EU-a zahtijevati povrat sredstava državama članicama ako poduzeće korisnik nakon primanja subvencije odluči preseliti svoje poslovanje izvan Unije;

5. podsjeća na stajalište Europskog parlamenta da se europski fondovi kojima se podupire cilj teritorijalne, socijalne i gospodarske kohezije ne mogu žrtvovati za nove ciljeve EU-a; podsjeća da je kohezija sveobuhvatna politika Unije u području solidarnosti; zalaže se za znatno povećanje proračuna u području regionalnih politika, s obzirom na trenutačna nedostatna sredstva namijenjena za koheziju; predlaže da se nove politike EU-a ne financiraju iz sredstava kohezijske politike; naglašava da treba odbaciti sve makroekonomske ili političke uvjete u primjeni sredstava Zajednice;

6. apelira na razvoj socioekonomskog modela koji će biti usmjeren k okončanju nejednakosti među narodima i postizanju visokog životnog standarda za radnike i ljude općenito; posebno ističe potrebu za znatnim povećanjem sredstava za programe kojima se promiče zapošljavanje s pravima i socijalna uključenost mladih; protivi se svakom pokušaju ukidanja Europskog fonda za najpotrebitije;

7. ustraje u tome da se ojačaju posebni programi za promicanje ulaganja u istraživanje, obrazovanje, mobilnost (besplatan javni prijevoz), inovacije i tehnološki napredak, podupirući na taj način prijelaz na model održive proizvodnje, prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje te promicanje progresivne socijalne i gospodarske promjene;

8. inzistira da se, u svjetlu digitalne spremnosti, proračunom EU-a mora pružiti odgovarajuća potpora digitalnoj pismenosti za sve, suverenitetu podataka i raznovrsnoj digitalnoj ponudi za građane, uz istodobno jamčenje najviše razine zaštite osobnih podataka;

9. naglašava da Brexit ne smije dovesti do smanjenja proračuna za okolišne, socijalne i kohezijske politike; ističe važnost pregovora o sljedećem VFO-u i poziva da se proračunske posljedice Brexita na ključne proračunske linije Unije, kao što je kohezijska politika, svedu na najmanju moguću mjeru;

10. ističe važan obol koji je Unija dala miru i pomirenju u Irskoj, posebno svojom potporom Sporazumu na Veliki petak u svim njegovim dijelovima te pozdravlja sva ranija obvezivanja Komisije i Parlamenta na očuvanje ključnih europskih fondova za Irsku, njezin sjever i jug, nakon Brexita; poziva Komisiju da pripremi scenarij za ujedinjenu Irsku;

11. naglašava potrebu za provedbom učinkovitih strategija za sprečavanje, prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena u cijelom EU-u kako bi se dugoročno zaštitila poljoprivredna zemljišta; ističe potrebu za javnom zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) koja daje prednost malim poljoprivrednicima, lokalnoj poljoprivrednoj proizvodnji i zadrugama, pri čemu su u središtu poljoprivredne politike isplative cijene i uspostava instrumenata za regulaciju tržištâ i proizvodnje; potvrđuje pravo svake zemlje na proizvodnju hrane i jamčenje neovisnosti i sigurnosti opskrbe hranom; poziva na pružanje dodatne potpore mjerama za socioekonomsku i okolišnu održivost, dobrobit životinja i biološku raznolikost; poziva na reviziju aktualne izvozno orijentirane poljoprivredne politike i prakse intenzivnog uzgoja;

12. poziva na očuvanje biološke raznolikosti u morskim okolišima; ističe da bi se u okviru ribarstvene politike trebale uzeti u obzir okolišne, gospodarske i socijalne dimenzije ribarstva kako bi se u djelo provele prakse održivog upravljanja, koje bi mogle obuhvatiti samonametnuta ograničenja i stvaranje zona bez ribolova u područjima u kojima su riblji stokovi i biološka raznolikost ugroženi; poziva na stvaranje programa potpore za mali, obalni i zanatski ribolov, ujedno najodrživiji segment ribarstvenog sektora koji zapošljava veliku većinu ljudi; smatra da se mjere očuvanja kao što su planovi za obnovu ribljih stokova ili stvaranje zona bez ribolova u područjima u kojima su riblji stokovi i bioraznolikost ugroženi moraju propisno financirati iz proračuna EU-a, na način kojim se neutralizira učinak na prihode malih ribara; predlaže veću komplementarnost sporazuma o ribarstvu i razvojne politike, kako bi se zajamčilo da se tim sporazumima doprinosi razvoju ribarstvenog sektora trećih zemalja;

13. ističe ključnu potrebu za stvaranjem proračunske stavke za održivi turizam s obzirom na važnost tog sektora u gospodarstvu EU-a u cilju rješavanja zajedničkih izazova, kao što su utjecaj klimatskih promjena i ostalih ljudskih kriza općenito, s pomoću mehanizma za upravljanje krizom na odredištu te povećanjem konkurentnosti sektora, među ostalim, promicanjem Europe kao turističkog odredišta;

14. naglašava da se sredstva EU-a za prihvat i integraciju migranata i tražitelja azila moraju znatno povećati; inzistira da se mora smjesta odustati od prioritizacije eksternalizacije graničnih kontrola i znatnih povećanja skupih sigurnosnih mjera, kao što su administrativni pritvor i sustavi informacijske tehnologije velikih razmjera, koji nisu pokazali učinkovitost i često su u suprotnosti s pravima migranata i izbjeglica; poziva Uniju da se politički i financijski obveže na otvaranje sigurnih i zakonitih putova za migrante i tražitelje azila, uz jamčenje proaktivnog programa traganja i spašavanja; poziva na to da se razvojni fondovi i humanitarna pomoć Unije ne povezuju s kapacitetom partnerskih zemalja i/ili njihovom spremnošću za suradnju u području kontrole migracija, primjerice s pomoću klauzula o ponovnom prihvatu ili obveza upravljanja migracijama; ustraje u tome da se moraju odbaciti projekti koji nisu u skladu s obvezama Unije i država članica da poštuju temeljna prava; poziva da se s organizacijama civilnog društva za ljudska prava uspostave stvarna partnerstva kako bi se osiguralo savjetovanje s njima tijekom pripreme, planiranja, praćenja, provedbe i ocjenjivanja financiranja i na nacionalnoj razini i na razini EU-a; žali zbog upotrebe znatnog dijela sredstava za informacijske sustave velikih razmjera i ustraje u tome da se sredstvima EU-a ne bi trebale financirati dodatne nadzorne mogućnosti, među ostalim u okviru pilot-projekata;

15. poziva da se sva javna ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, stanovanje, druge socijalne usluge, prijevoz i komunikacije, okoliš, zaštitu ruralnih, udaljenih i najugroženijih područja, kulturu, prihvat i integraciju migranata i tražitelja azila izuzmu iz pravila EU-a o deficitu kako je utvrđeno u Paktu EU-a o stabilnosti i rastu do stavljanja tog Pakta izvan snage;

16. naglašava važnost Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF) u pružanju odgovora na velike prirodne katastrofe i prima na znanje predloženo povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i sredstava za plaćanje za taj fond; poziva Komisiju da poveća sredstva za taj Fond i da prilagodi pravila ne bi li njegova mobilizacija bila fleksibilnija i prilagodljiva za jednokratne događaje, kako bi se time zahvatio širi raspon nepogoda s ozbiljnim posljedicama i smanjilo vrijeme između nastanka nepogode i raspoloživosti sredstava;

17. poziva na snažnije promicanje mira, osobito u cilju povećanja mjera potpore iskorjenjivanju siromaštva, humanitarne pomoći te održivog, ekonomski poštenog i društvenog razvoja; ustraje u tome da bi vanjska suradnja trebala počivati na načelu međunarodne solidarnosti, multilateralizmu i poštovanju suvereniteta trećih zemalja; ponavlja važnost razvojne politike EU-a u postizanju Programa održivog razvoja do 2030. i ciljeva održivog razvoja; stoga poziva na povećanje sredstava za zemlje u razvoju, kao i na ambiciozan i primjereno financiran Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI);

18. ističe da je potreban veći demokratski nadzor, sljedivost sredstava i potrošnje, kao i parlamentarni nadzor vanjskog djelovanja Unije; u tom pogledu ustraje u tome da se mora zajamčiti odgovarajuće financiranje Agencije UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA);

19. poziva na demilitarizaciju politika EU-a, na predanost nuklearnom razoružanju i na okončanje vanjskih vojnih intervencija; čvrsto odbacuje uspostavu Europskog fonda za obranu i Europskog programa industrijskog razvoja;

20. podsjeća na predanost pravilnom funkcioniranju institucija EU-a i načelu višejezičnosti; odbacuje daljnje rezove u ljudskim resursima koji bi mogli ugroziti zakonodavnu nadležnost svake institucije te izražava zabrinutost zbog trenutačne politike ljudskih resursa, s obzirom na to da su se izazovi i radno opterećenje institucija EU-a povećali;

21. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te drugim relevantnim institucijama i tijelima.

 

[1] SL L 347, 20.12.2013., str. 884.

[2] SL L 163, 24.6.2017., str. 1.

[3] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0226.

Posljednje ažuriranje: 7. listopada 2019.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti