Postupak : 2019/2886(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0133/2019

Podneseni tekstovi :

B9-0133/2019

Rasprave :

PV 23/10/2019 - 7
CRE 23/10/2019 - 7

Glasovanja :

PV 24/10/2019 - 8.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2019)0049

<Date>{21/10/2019}21.10.2019</Date>
<NoDocSe>B9-0133/2019</NoDocSe>
PDF 156kWORD 49k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o turskoj vojnoj operaciji na sjeveroistoku Sirije i njezinim posljedicama</Titre>

<DocRef>(2019/2886(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Anna Fotyga, Adam Bielan, Zdzisław Krasnodębski, Assita Kanko, Witold Jan Waszczykowski, Ryszard Czarnecki, Jadwiga Wiśniewska, Ruža Tomašić</Depute>

<Commission>{ECR}u ime Kluba zastupnika ECR-a</Commission>

</RepeatBlock-By>


B9-0133/2019

Rezolucija Europskog parlamenta o turskoj vojnoj operaciji na sjeveroistoku Sirije i njezinim posljedicama

(2019/2886(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o stanju u Siriji,

 uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Izvješću Komisije o Turskoj za 2018.[1],

 uzimajući u obzir strategiju EU-a za Siriju koju je Vijeće donijelo 3. travnja 2017.,

 uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o Siriji,

 uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o Daišu,

 uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 14. listopada 2019. o sjeveroistočnoj Siriji,

 uzimajući u obzir izjavu glavnog tajnika NATO-a od 14. listopada 2019.,

 uzimajući u obzir izjavu o najnovijim događajima na sjeveroistoku Sirije koju je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku 9. listopada 2019. dala u ime Europske unije,

 uzimajući u obzir priopćenje Arapske lige od 12. listopada 2019. o vojnoj operaciji Turske na sjeveroistoku Sirije,

 uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

 uzimajući u obzir Ženevsku konvenciju iz 1949. i njezine dodatne protokole,

 uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

 uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta iz 1989. i njezin Fakultativni protokol glede uključivanja djece u oružane sukobe iz 2000.,

 uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a iz 1981. o ukidanju svih oblika nesnošljivosti i diskriminacije na temelju vjeroispovijesti i uvjerenja,

 uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju,

 uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovu uništenju,

 uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida od 9. prosinca 1948.,

 uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda,

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da je 6. listopada 2019. vlada Sjedinjenih Američkih Država najavila da će se američke snage povući iz sirijskih područja koja graniče s Turskom kako bi se omogućila dugo planirana operacija turskih snaga; budući da je angažman SAD-a u Siriji koštao više od 50 milijardi USD, što je daleko više od potpore koju je pružila Europa; budući da se većina od 1 000 vojnika SAD-a stacioniranih u Siriji nalazi u sjevernom dijelu zemlje;

B. budući da je, nakon prethodnih vojnih operacija „Štit Eufrata” i „Maslinova grančica,” turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan 9. listopada 2019. najavio početak operacije „Izvor mira” u kojoj sudjeluju  turska vojska i povezane sirijske pobunjeničke skupine, navodno kako bi se „spriječilo stvaranje terorističkog koridora” preko južne turske granice te „uspostavio mir u tom području”; budući da prema navodima postoje razlozi za zabrinutost u vezi s ekstremistima u redovima nekih sirijskih pobunjeničkih skupina te da se turska intervencija odvija bez mandata UN-a;

C. budući da je Turska duže vrijeme najavljivala pokretanje operacije na teritoriju koji drže Sirijske demokratske snage (SDF), kako bi uspostavila 32 kilometra duboku „sigurnu zonu” na sirijskoj strani 480 kilometara duge tursko-sirijske granice te potisnula pripadnike  Jedinica narodne zaštite (YPG), koju Turska smatra ogrankom Kurdske radničke stranke (PKK), terorističke organizacije zabranjene u Turskoj, EU-u i SAD-u; budući da je PKK u posljednje dvije godine izvršio stotine napada i neprijateljskih djelovanja protiv Turske;

D. budući da su, iako je SDF bio spreman pod svaku cijenu braniti svoj teritorij, snage pod vodstvom Turske uspjele zauzeti rijetko naseljena i većinom arapska područja između gradova Tal Abyad i Ras al-Ain; budući da je turskim zračnim i topničkim napadima zahvaćeno mnogo šire područje koje uključuje i pretežno kurdske gradove i sela na zapadu i istoku;

E. budući da su 13. listopada dužnosnici SAD-a odlučili započeti s povlačenjem svih postrojbi SAD-a u sjevernoj Siriji, što je SDF potaknulo da postigne dogovor sa sirijskim režimom o ulasku sirijske vojske u to područje i njezinom raspoređivanju duž sirijsko-turske granice kako bi se odbio turski napad;

F. budući da je, prema izvješćima, nekoliko sati nakon postizanja sporazuma između SAD-a i Turske taj sporazum prekršen nastavkom turskog granatiranja grada Ras al-Ain koji je od povlačenja vojnih snaga SAD-a iz tog područja izložen snažnom nasilju;

G. budući da je 18. listopada izviješteno da su inspektori UN-a za kemijsko oružje objavili da će početi prikupljati podatke na temelju optužbi da turske snage koriste bijeli fosfor protiv civila, uključujući djecu; budući da Turska poriče te navode;

H. budući da su, kako bi se izbjegla turski ofanziva u Siriji, SAD i turska vojska u kolovozu 2019. dogovorili da će u uspostaviti sigurnosni mehanizam na sirijskoj strani granice, u području u kojem ne bi bilo boraca YPG-a;

I. budući da se Turska u „sigurnu zonu” uspostavljenu trenutačnom vojnom operacijom nada preseliti do dva milijuna od 3,6 milijuna sirijskih izbjeglica koje je primila u posljednjih osam godina; budući da Turska sirijskim izbjeglicama u svojoj zemlji  pruža dostatnu skrb i sigurno utočište;

J. budući da je više od 160 000 ljudi pobjeglo iz područja u kojima se odvijaju najnovije turske vojne operacije i da bi više od 500 000 ljudi moglo biti prisiljeno bježati; budući da većina raseljenih civila dolazi iz gradova Ras al Ain i Tal Abyad, početnih ciljeva turske intervencije;

K. budući da su se prema nekim izvješćima u krvavim napadima na sjeveroistoku Sirije dogodila pogubljenja kurdskih zatvorenika i ubojstva desetina nenaoružanih civila, među ostalim i Havrin Khalaf, glavne tajnice stranke „Budućnost Sirije”, te novinara i članova Sirijskih demokratskih snaga; budući da je i turska strana pretrpjela smrtne slučajeve i ranjavanja;

L. budući da Turska daje značajan doprinos NATO-u, u pogledu ljudstva, vojne opreme i obavještajnih podataka; budući da njezino članstvo u NATO-u pretpostavlja usklađenost sa svim međunarodnim zakonima i ugovorima te poštovanje obveza navedenih u članku 2. Ugovora o NATO-u;

M. budući da je, kao odgovor na tursku intervenciju na sjeveroistoku Sirije, nekoliko država članica EU-a odlučilo obustaviti izvoz oružja u Tursku;

N. budući da se očekuje da će Kongresa SAD-a donijeti sveobuhvatni paket sankcija protiv Turske koji bi uključivao i smanjenje vojne pomoći, povrh sankcija koje je vlada SAD-a već bila proglasila, primjerice individualnih sankcija usmjerenih na turske dužnosnike i smanjenja vojne suradnje nakon što je Turska nabavila ruske protuzračne sustave S-400;

O. budući da Turska ima legitimno pravo boriti se protiv terorizma i pobrinuti se za sigurnost svojih granica, poštujući pritom teritorijalni integritet susjednih zemalja; budući da je ona istodobno odgovorna pobrinuti se za to da njezine aktivnosti budu u skladu s međunarodnim pravom i međunarodno preuzetim obvezama;

P. budući da je međunarodna koalicija pod vodstvom SAD-a u koju su bili uključeni regionalni partneri, među kojima i Kurdi, dovela do pada tzv. Islamske države i zatočenja tisuća boraca Daiša, među kojima i žena i djece, na sjeveroistoku Sirije; budući da je Turska i dalje aktivni član globalne koalicije protiv Daiša;

Q. budući da je, uz vojne operacije u Iraku i Siriji, globalna koalicija za borbu protiv Daiša usmjerena na suzbijanje financiranja i ekonomske infrastrukture Daiša, sprečavanje prekograničnog priljeva stranih terorističkih boraca, pružanje potpore stabilizaciji i ponovnoj uspostavi osnovnih javnih usluga u područjima oslobođenima od Daiša te borbu protiv njezinih propagandnih aktivnosti;

R. budući da je, prema izvješćima, u logoru al-Hol na sjeveroistoku Sirije pritvoreno oko 68 000 osoba povezanih s Daišom, od čega su više od 94 % žene i djeca dok su njih 11 000 strani državljani; budući da se u sedam zatvora kojima upravlja SDF nalazi više od 12 000 muškaraca za koje se sumnja da su pripadnici Daiša te da je među njima barem 4 000 stranih državljana;

S. budući da je određen broj boraca Daiša uspio pobjeći iz tih zatvora, kao i stotine žena i djece iz logora u kojima su bili zadržani, jer su kurdski čuvari bili prisiljeni napustiti svoja mjesta i pobjeći pred turskim napadom; budući da bijeg pripadnika Daiša, boraca, žena i djece, predstavlja ozbiljnu sigurnosnu prijetnju za regiju, Europu i svijet; budući da postoji opasnost da bi ti bjegovi mogli predstavljati poticaj za Daiš i dovesti do njegova ponovnog jačanja u regiji;

T. budući da je cilj ruskog angažmana u Siriji održati Asadov režim na vlasti i iskoristiti bezvlađe koje je prisutno od početka građanskog rata, što za posljedicu ima sve agresivniju rusku ulogu u regiji;

U. budući da se sukob u Siriji ne može riješiti vojnim putem i da nije moguć smislen ili uspješan mirovni sporazum prema kojem bi sirijski predsjednik Bašar al Asad ostao na vlasti;

V. budući da je od početka sukoba u Siriji došlo do drastičnog porasta broja slučajeva mučenja, masovnih uhićenja i raširenog uništavanja naseljenih područja zbog kojih su mnogi Sirijci raseljeni i prisiljeni dodatno se udaljiti od prijeko potrebne humanitarne pomoći;

W. budući da se u Rimskom statutu Međunarodnoga kaznenog suda, koji su potpisale i ratificirale sve države članice EU-a, potvrđuje da najteži zločini koji se tiču međunarodne zajednice u cjelini, a posebno genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini, ne smiju ostati nekažnjeni;

X. budući da su prema međunarodnom humanitarnom pravu i međunarodnim propisima o ljudskim pravima zabranjeni napadi na pojedince ili skupine na temelju vjerskog ili etničkog identiteta, kao i napadi na civile koji ne sudjeluju u neprijateljstvima te pojedince koji pružaju humanitarnu pomoć osobama zatočenima u područjima sukoba; budući da se takva djela mogu smatrati ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti;

1. pozdravlja privremeni prekid operacija turskih snaga i potiče sve strane u nedavnim sukobima u Siriji da poštuju preuzete obveze i da se suzdrže od agresivnih radnji; poziva Tursku na suzdržanost i na to da zajamči da njezina operacija „Izvor mira” na sjeveroistoku Sirije bude odmjerena i proporcionalna te da se njome poštuje teritorijalna cjelovitost Sirije;

2. poziva sve strane u nedavnim sukobima da započnu međunarodne pregovore s ciljem pronalaženja trajnog rješenja situacije duž sjeveroistočne sirijske granice; traži da autonomija kurdske regije u Siriji i dalje bude zajamčena;

3. žali zbog pogubljenja i ubojstava nedužnih civila koja su počinile sve strane;  izražava solidarnost sa svim civilima i novinarima zahvaćenima ovim sukobom i ističe da im sve strane moraju zajamčiti sigurnost;

4. ističe svoju zahvalnost kurdskim borcima koji su se borili u ratu protiv Daiša u kojem su mnogi među njima ubijeni ili ranjeni i smatra da je potrebno zajamčiti autonomiju kurdske regije unutar Sirije;

5. ističe da je potrebno hitno okončati sukob u Siriji; izražava duboko žaljenje zbog neuspjeha opetovanih regionalnih i međunarodnih pokušaja da se rat okonča te poziva na obnovljenu i intenzivnu suradnju na svjetskoj razini radi postizanja mirnog i održivog rješenja za taj sukob; i dalje se zalaže za jedinstvo, suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i neovisnost Sirije;

6. naglašava da je hitno potrebno prikupiti podatke o nedavnim izvješćima o uporabi bijelog fosfora u sjeveroistočnoj Siriji; izražava bezuvjetnu potporu naporima Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW) da se prikupe ti podaci; snažno osuđuje uporabu kemijskog oružja, ako se navodi pokažu točnima;

7. bezuvjetno osuđuje ciljano djelovanje protiv postrojbi SAD-a i poziva sve strane da zajamče njihovu sigurnost; žali zbog odluke SAD-a da povuče svoje postrojbe iz sjeveroistočne Sirije, ali pritom napominje da države članice nisu bile rasporedile bilo kakve jedinice u to područje;

8. ističe da bi transatlantska zajednica trebala i dalje biti ujedinjena u borbi protiv Daiša i da ne trebalo ugroziti napredak ostvaren u borbi protiv te barbarske islamističke terorističke skupine;

9. smatra da postoji rizik da bi aktivnosti Turske mogle dodatno destabilizirati regiju, pojačati napetosti i povećati ljudske patnje, među ostalim dovođenjem u opasnost života nedužnih civila i podrivanjem međunarodne kampanje protiv Daiša;

10.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog mogućnosti da borci Daiša budu oslobođeni, ili pobjegnu, iz zatvora u kojima se trenutačno nalaze, što se odnosi i na bijeg žena i djece iz logora, jer to predstavlja ozbiljnu sigurnosnu prijetnju regiji, Europi i svijetu;

11. prima na znanje odluku nekoliko država članica da obustave izvoza oružja u Tursku;

12. svjestan je toga da milijune izbjeglica koji su trenutačno dobili utočište u Turskoj u konačnici treba repatrirati, ali podsjeća Tursku da naseljavanje većinom arapskih izbjeglica na kurdskim područjima u „sigurnoj zoni” može dovesti do ozbiljnih promjena etničke slike u tom području i time do dugoročnih napetosti i posljedica;

13. duboko žali zbog prijetnji koje je izrazio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan o „otvaranju vrata i slanju 3,6 milijuna izbjeglica” prema Europi;

14. žali zbog toga što, unatoč najavama, nije proveden dobrovoljni povratak raseljenih Sirijaca u njihove domove ili druga mjesta po njihovom izboru u Siriji, u skladu s međunarodnim pravom i u koordinaciji s relevantnim agencijama UN-a;

15. naglašava da europska sredstva ne smiju biti upotrjebljena za jačanje institucija koje kontrolira Asadov režim niti za refinanciranje troškova drugih subjekata koji podupiru taj zločinački režim;

16. osuđuje činjenicu da je Rusija uložila veto na brojne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o sukobu u Siriji i potporu koju pruža Asadovom režimu; u tom smislu osuđuje izravan angažman Rusije u Siriji, među ostalim njezine zračne napade u toj zemlji, kao i opskrbu Asadova režima oružjem, uključujući raketnim sustavima;

17. napominje da Rusija, bez protivljenja iz Turske, vodi politiku kojom se nastoji postići da se Turska povuče iz NATO-a i da se oslabe njezini odnosi s EU-om; ističe da Turska treba ostati dio NATO-a;

18. izražava duboku zabrinutost zbog toga što je Turska, kao saveznica u NATO-u, kupila ruske proturaketne sustave i time prekršila pravila NATO-a; u tom pogledu podržava odluku američke administracije da Ankaru isključi iz programa F-35;

19. izražava zabrinutost zbog činjenice da će Rusija i Iran imati dodatnu korist od ove krize time što će iskoristiti učinak nestabilnosti na regionalno energetsko tržište, čime će se Rusiji i Iranu omogućiti da brzo povećaju svoje tržišne udjele i manipuliraju sredstvima proizvodnje kako bi pojačali svoj utjecaj na regionalna i globalna tržišta energijom;

20. poziva da se pojačaju sankcije za robu i naftu podrijetlom iz Sirije koju prodaju snage pod kontrole Rusije ili Irana uz pomoć Assadova režima;

21. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog pokušaja Irana da preko Bagdada i Damaska uspostavi kopneni koridor od Teherana do Beiruta kako bi se stvorio kopneni most kojim bi se Iran povezao sa svojim saveznicima iz Hezbolaha u Libanonu, što bi predstavljalo stvarnu i ozbiljnu sigurnosnu prijetnju Izraelu;

22. upozorava na to da će nestabilnost u Siriji dovesti do porasta međunarodnog krijumčarenja i krađe kulturne baštine, što bi se moglo iskoristiti za financiranje terorističkih aktivnosti u toj regiji;

23. upozorava na to da Sirija, Kurdi, Rusija i Iran provode opsežne propagandne aktivnosti kako bi uvjerili zapadna društva u svoja stajališta i kako bi ona dala potporu njihovim interesima;

24. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku NATO-a, vladi i Velikoj narodnoj skupštini Turske, vladi i Zastupničkom vijeću Iraka, regionalnoj vladi Kurdistana te vladi i parlamentu Ruske federacije.

 

[1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0200.

Posljednje ažuriranje: 23. listopada 2019.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti