Prijedlog rezolucije - B9-0159/2019Prijedlog rezolucije
B9-0159/2019

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom

22.10.2019 - (2019/2883(RSP))

podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika

Kati Piri, Tonino Picula, Isabel Santos, Andreas Schieder, Tanja Fajon
u ime Kluba zastupnika S&D-a

Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0156/2019

Postupak : 2019/2883(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B9-0159/2019

B9-0159/2019

Rezolucija Europskog parlamenta o otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom

(2019/2883(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir Odluku Europskog vijeća od 16. prosinca 2005. o tome da se Sjevernoj Makedoniji dodijeli status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u;

 uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Sjeverne Makedonije, s druge strane[1],

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. svibnja 2019. naslovljenu „Politika proširenja EU-a za 2019.” (COM(2019)0260) i priloženi Radni dokument službi Komisije naslovljen „Izvješće o Sjevernoj Makedoniji za 2019.” (SWD(2019)0218), kojim se preporučuje otvaranje pregovora o pristupanju na temelju ostvarenog napretka te s obzirom na kontinuiranu predanost reformama,

 uzimajući u obzir usvojene preporuke sa 16. sastanka Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-a i Sjeverne Makedonije održanog 28. ožujka 2019. u Strasbourgu,

 uzimajući u obzir takozvani „dijalog Jean Monnet”, s parlamentarnim vodstvom i političkim strankama u Narodnoj skupštini Sjeverne Makedonije (Sobranju), pokrenut 17. i 18. svibnja 2018. u Ohridu,

 uzimajući u obzir Konačni sporazum za rješavanje nesuglasica kako je opisano u rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a 817 (1993.) i 845 (1993.), raskid Privremenog sporazuma iz 1995. te uspostavu strateškog partnerstva između Grčke i Sjeverne Makedonije od 17. lipnja 2018., poznato i kao Prespanski sporazum,

 uzimajući u obzir politički sporazum (takozvani „Sporazum iz Pržina”) četiriju najvećih političkih stranaka od 2. lipnja i 15. srpnja 2015. u Skopju te dogovor četiriju strana o njegovoj provedbi od 20. srpnja i 31. kolovoza 2016.,

 uzimajući u obzir odluku Europskog vijeća od 26. i 27. lipnja 2014. o tome da se Albaniji dodijeli status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u;

 uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Albanije, s druge strane[2],

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. svibnja 2019. naslovljenu „Politika proširenja EU-a za 2019.” (COM(2019)0260) i priloženi Radni dokument službi Komisije naslovljen „Izvješće o Albaniji za 2019.” (SWD(2019)0215), kojima se preporučuje otvaranje pregovora o pristupanju na temelju ostvarenog napretka te s obzirom na kontinuiranu predanost reformama,

 uzimajući u obzir usvojene preporuke s 13. sastanka Parlamentarnog odbora EU-a i Albanije za stabilizaciju i pridruživanje održanog 15. listopada 2018. u Bruxellesu,

 uzimajući u obzir članak 237. ugovora iz Rima, u kojem se navodi da svaka europska zemlja ima pravo podnijeti zahtjev za članstvo u Europskoj uniji,

 uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća u Solunu od 19. i 20. lipnja 2003. o perspektivi pristupanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji,

 uzimajući u obzir Berlinski proces pokrenut 28. kolovoza 2014.,

 uzimajući u obzir izjavu iz Sofije sa sastanka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana od 17. svibnja 2018. te priloženi program prioriteta,

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. veljače 2018. naslovljenu „Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom” (COM(2018)0065),

 uzimajući u obzir zajedničko pismo predsjednika Tuska, Sassolija, Junckera i novoizabrane predsjednice von der Leyen od 3. listopada 2019. o otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom,

 uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. lipnja 2018., u kojima se potvrđuju zaključci o proširenju i procesu stabilizacije i pridruživanja koje je Vijeće usvojilo 26. lipnja 2018. i kojima je zacrtan jasan put k otvaranju pregovora o pristupanju u lipnju 2019.,

 uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 18. lipnja 2019. u kojima je utvrđeno da će se najkasnije do listopada 2019. ponovno razmotriti preporuke Komisije da se otvore pregovori o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom,

 uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 17. i 18. listopada 2019. u kojima je utvrđeno da će se pitanje proširenja ponovno razmotriti prije sastanka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana u Zagrebu u svibnju 2020.,

 uzimajući u obzir ulogu francuskog predsjednika,

 uzimajući u obzir dogovor između političkih vođa u Sjevernoj Makedoniji o održavanju izvanrednih parlamentarnih izbora 12. travnja 2020. koji je uslijedio nakon odluke Europskog vijeća o ponovnom razmatranju pitanja proširenja u svibnju 2020.,

 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji,

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da provedbom snažnih i uključivih demokratskih reformi te aktivnim poboljšavanjem susjedskih odnosa vlade Sjeverne Makedonije i Albanije pokazuju kontinuitet u predanosti svome europskom usmjerenju;

B. budući da je Prespanskim sporazumom od 17. lipnja 2018. o rješavanju sporova i uspostavi strateškog partnerstva između Sjeverne Makedonije i Grčke odaslan prijeko potreban pozitivan signal za stabilnost i pomirenje na cijelom Zapadnom Balkanu, da su poboljšani dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja te je otvoren put prema europskoj integraciji države;

C. budući da Komisija od 2009. preporučuje otvaranje pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom;

D. budući da je 28. lipnja 2018. Europsko vijeće poduprlo zaključke Vijeća od 26. lipnja 2018. kojima je zacrtan jasan put k otvaranju pregovora o pristupanju u lipnju 2019.;

E. budući da je Vijeće 18. lipnja 2019. odlučilo da će najkasnije do listopada 2019. ponovno razmotriti preporuke Komisije o otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom;

F. budući da je Europsko vijeće 17. i 18. listopada 2019. odlučilo da će pitanje proširenja ponovno razmotriti prije sastanka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana u Zagrebu u svibnju 2020.;

G. budući da je u vezi s tom odgodom glavnu ulogu odigrao francuski predsjednik;

H. budući da se svaka država kandidatkinja pojedinačno ocjenjuje na temelju vlastitih zasluga, i budući da bi plan pristupanja i tempo pregovora trebao ovisiti o brzini provedbe i kvaliteti reformi;

I. budući da u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji postoji politički konsenzus i široka javna potpora procesu pristupanja EU-u;

J. budući da je odluka Europskog vijeća o tome da tijekom 2020. ponovno razmotri pitanje proširenja dovela do ranih izbora u Sjevernoj Makedoniji;

K. budući da bi stalna neodlučnost Europskog vijeća i kontinuirano odgađanje njegove odluke o proširenju mogli dovesti do nestabilnosti u predmetnim zemljama, kao i u cijeloj regiji;

1. žali zbog činjenice da je odluka Europskog vijeća o pokretanju pregovora o pristupanju EU-u sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom blokirana; žali zbog uloge koju su u tom pogledu odigrali francuski predsjednik i vođe drugih država članica;

2. poziva Vijeće da preuzme odgovornost i konačno djeluje u skladu sa svojim obvezama; osuđuje svaku odluku kojom se slabe obveze EU-a prema Sjevernoj Makedoniji i Albaniji; podsjeća na to da Komisija od 2009. preporučuje otvaranje pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom; ističe obostrano korisne ishode od gotovo dva desetljeća institucionalne i političke povezanosti između EU-a i dviju dotičnih zemalja;

3. podsjeća na obnovljeni konsenzus o proširenju koji je Europsko vijeće odobrilo u prosincu 2006. i koji je potom potvrđen u zaključcima Europskog vijeća iz lipnja 2016.; poziva Europsko vijeće da prizna pravednu i strogu uvjetovanost i načelo vlastitih zasluga koji su utvrđeni u politici proširenja EU-a; ističe da je važno zajamčiti da EU može održati i produbiti vlastiti razvoj, uključujući sposobnost integracije novih članova;

4. ponavlja da nemogućnost EU-a da postigne sporazum i započne pregovore o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom potkopava njegovu vjerodostojnost kao uspješnog i ozbiljnog globalnog aktera, ne samo na zapadnom Balkanu nego i na globalnoj razini i u odnosu na građane EU-a;

5. pozdravlja odlučnost Sjeverne Makedonije u provođenju programa reformi EU-a te postignuće konkretnih i trajnih rezultata, čime se ispunjavaju uvjeti za otvaranje pregovora o pristupanju utvrđeni u zaključcima Vijeća iz lipnja 2018.;

6. pozdravlja snažnu političku odlučnost vlade Sjeverne Makedonije da u potpunosti provede Sporazum iz Pržina, što je dovelo do pojačanih napora u pogledu reformi povezanih s EU-om, i to na temelju suradnje među strankama i etničkim skupinama i savjetovanja s civilnim društvom, te ističe važnost ovih nastojanja za europsku budućnost države;

7. posebno pohvaljuje pozitivnu diplomaciju Sjeverne Makedonije i aktivne napore uložene u izgradnju povjerenja koji su doveli do kompromisa, rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja i promicanja dobrosusjedskih odnosa; pozdravlja Prespanski sporazum od 17. lipnja 2018. između Sjeverne Makedonije i Grčke te Ugovor o dobrosusjedskim odnosima između Sjeverne Makedonije i Bugarske, koji predstavljaju povijesni diplomatski napor i političko postignuće te su pozitivan primjer za regiju i šire; pohvaljuje sve strane za ulaganje znatnih napora u postizanje obostrano zadovoljavajućeg rješenja pitanja imena;

8. ističe važna postignuća u okviru „dijaloga Jean Monnet” s Narodnom skupštinom Sjeverne Makedonije, koji je pokrenut u Ohridu 17. i 18. svibnja 2018., te je nastavljen u Skopju 22. i 23. lipnja 2019.; pozdravlja predanost predsjednika parlamenta i parlamentarnog vodstva Sobranja da se u okviru dijaloga Jeana Monneta razvije moderna europska parlamentarna kultura u kojoj se demokratski dijalog i konsenzus koriste za postizanje konkretnih reformi, uključujući novi etički kodeks i reviziju poslovnika; poziva na nastavak „dijaloga Jean Monnet” kao ključnog instrumenta za potporu jačanju skupštine Sjeverne Makedonije i razvoju kulture kompromisa i konstruktivnog političkog dijaloga, posebno među zastupnicima u parlamentu;

9. pohvaljuje zaključke sa sastanka čelnika Sjeverne Makedonije od 20. listopada 2019. kojima se potvrđuje predanost zemlje postupku pristupanja Europskoj uniji i naglašava da ne postoji alternativa za Sjevernu Makedoniju;

10. pozdravlja činjenicu da je Albanija pokazala odlučnost u provođenju programa reformi EU-a te da je postigla konkretne i trajne rezultate, u skladu s uvjetima za otvaranje pregovora o pristupanju utvrđenima u zaključcima Vijeća iz lipnja 2018.;

11. pozdravlja činjenicu da je vlada Albanije dosljedno pokazala političku volju za napredak unatoč polariziranoj političkoj atmosferi;

12. smatra da se napredak i jedne i druge zemlje kandidatkinje u ispunjavanju kriterija za početak pristupnih pregovora mora promatrati zasebno; smatra da na ocjenjivanje napretka ne smije utjecati mogućnost ili nemogućnost EU-a da reformira vlastite procese, kao ni nacionalni politički program bilo koje države članice;

13. ističe preporuku Komisije i odluku Vijeća koja je uslijedila da se listopad 2019. odredi kao datum otvaranja pregovora o pristupanju Albanije i Sjeverne Makedonije, čime se odaje priznanje njihovoj predanosti reformama; smatra da će se brzim otvaranjem postupka analitičkog pregleda i pregovora za pristupanje EU-u održati i produbiti zamah reforme; smatra da bi se otvaranjem pregovora pružili dodatni poticaji demokratizaciji i ojačalo nadzor i odgovornost u tim dvjema državama, kao i u cijeloj regiji zapadnog Balkana;

14. poziva Parlament da dodatno poveća svoje aktivnosti potpore demokraciji („dijaloge Jean Monnet” i izgradnju kapaciteta) u regiji kako bi se osiguralo da parlamenti u potpunosti ostvare svoju ulogu pokretača demokratskih reformi te da ostvare europske težnje građana regije;

15. u tom pogledu i kao odgovor na zastoj u Europskom vijeću poziva Parlament da sazove regionalni parlamentarni dijalog s vodstvom parlamenata zapadnog Balkana kako bi se osmislila strategija o ulozi parlamenata u provedbi programa reformi EU-a i donošenju konkretnih mjera koje su u skladu s nadom koju narodi regije ulažu u europski projekt;

16. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima Albanije i Sjeverne Makedonije.

 

Posljednje ažuriranje: 23. listopada 2019.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti