Postupak : 2019/2859(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0171/2019

Podneseni tekstovi :

B9-0171/2019

Rasprave :

Glasovanja :

PV 14/11/2019 - 5.6

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2019)0056

<Date>{07/11/2019}7.11.2019</Date>
<NoDocSe>B9‑0171/2019</NoDocSe>
PDF 171kWORD 54k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreRecueil>podnesen u skladu s člankom 112. stavcima 2. i 3. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i potkombinacije MON 89034 × NK603 × DAS-40278-9, 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i NK603 × DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća</Titre>

<DocRef>(D062828/04 – 2019/2859(RSP))</DocRef>


<Commission>{ENVI}Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane</Commission>

Nadležni zastupnici: <Depute>Tilly Metz

Günther Sidl, Anja Hazekamp, Eleonora Evi, Sirpa Pietikäinen</Depute>


B9-0171/2019

Rezolucija Europskog parlamenta o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i potkombinacije MON 89034 × NK603 × DAS-40278-9, 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i NK603 × DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća

(D062828/04 – 2019/2859(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir Nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i potkombinacije MON 89034 × NK603 × DAS-40278-9, 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i NK603 × DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D062828/04),

 uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje[1], a posebno njezin članak 7. stavak 3. i članak 19. stavak 3.,

 uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je održano 12. srpnja 2019. i na kojem nije izneseno nikakvo mišljenje, te glasovanje žalbenog odbora od 16. rujna 2019., na kojem ponovno nije doneseno mišljenje,

 uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije[2],

 uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 28. studenog 2018. i objavljeno 16. siječnja 2019.[3],

 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama (GMO)[4],

 uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. Poslovnika,

 uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

A. budući da je poduzeće Dow AgroSciences Europe („podnositelj zahtjeva”) 11. siječnja 2013. uime poduzeća Dow AgroSciences LLC podnijelo zahtjev u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × NK603 × DAS-40278-9 („višestruko genetski modificiran kukuruz”) i njegove potkombinacije, sastoje se od njih ili su proizvedeni od njih; budući da je taj zahtjev također obuhvaćao stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže višestruko genetski modificiran kukuruz ili se sastoje od njega za druge namjene osim uporabe u hrani i hrani za životinje, no ne i za uzgoj;

B. budući da je sedam potkombinacija višestruko genetski modificiranog kukuruza već odobreno ili je njihovo odobrenje u postupku u okviru zasebnog zahtjeva; budući da su preostale tri potkombinacije (MON 89034 x NK603 x DAS-40278-9, 1507 x NK603 x DAS-40278-9 i NK603 x DAS 40278-9) obuhvaćene Nacrtom provedbene odluke Komisije;

C. budući da je višestruko genetski modificiran kukuruz dobiven križanjem četiriju genetski modificiranih promjena kukuruza i da je otporan na herbicide koji sadrže glufosinat, glifosat, kvizalofop i 2,4-D te da proizvodi tri insekticidna proteina (Bt-proteine ili Cry-proteine): Cry1A.105, Cry2Ab2 i Cry1F koji su toksični za neke ličinke iz reda Lepidoptera[5];

D. budući da je EFSA 28. studenog 2018. donijela pozitivno mišljenje koje je objavljeno 16. studenoga 2018.[6];

E. budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka mora uzeti u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet koji se razmatra;

F. budući da podnositelj zahtjeva EFSA-i nije dostavio nikakve podatke za tri potkombinacije obuhvaćene Nacrtom provedbene odluke Komisije[7];

Primjedbe država članica i neovisna studija

G. budući da su države članice tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja EFSA-i uputile brojne kritike[8]; budući da te kritike obuhvaćaju primjedbu da su podaci koje je dostavio podnositelj zahtjeva nedostatni kako bi se zajamčila točna procjena rizika, da procjena rizika koju je provela EFSA nije dostatna u sadašnjem obliku jer se njome nisu uspješno procijenili sveukupna sigurnost i potencijalna toksičnost genetske transformacije višestruko genetski modificiranog kukuruza za ljude, životinje i okoliš, da EFSA nije uzela u obzir najnovije studije o mogućoj toksičnosti Bt-toksina te da je nemoguće izvesti zaključke u pogledu zdravstvenih rizika povezanih s višestruko genetski modificiranim kukuruzom bez provođenja dugotrajnih ispitivanja hranjenja kako bi se ispravno procijenila toksičnost za organe i reproduktivni sustav te reakcije imunosnog sustava, kojima se u obzir uzimaju realne razine ostataka komplementarnih herbicida i potencijalni kombinatorni i kumulativni učinci;

H. budući da se u neovisnoj studiji[9] također zaključuje da procjena rizika EFSA-e nije prihvatljiva u sadašnjem obliku jer se njome nisu uspješno procijenili sveukupna sigurnost i potencijalna toksičnost genetske transformacije višestruko genetski modificiranog kukuruza;

I. budući da je u toj neovisnoj studiji utvrđeno da je EFSA kao početnu točku za detaljnija ispitivanja trebala uzeti rezultate komparativne analize jer je ona utvrdila mnoge značajne razlike između višestruko genetski modificiranog kukuruza i njegova konvencionalnog ekvivalenta, posebno kad je višestruko genetski modificirani kukuruz bio tretiran komplementarnim herbicidima;

J. budući da se u neovisnoj studiji dodatno ističe da je EFSA, u svjetlu tih značajnih razlika, trebala zatražiti dugotrajna ispitivanja hranjenja i/ili višegeneracijske studije kako bi na odgovarajući način mogla procijeniti toksičnost za organe i reproduktivni sustav te reakcije imunosnog sustava, uzimajući pritom u obzir visoku količinu Bt-toksina i realne razine ostataka komplementarnih herbicida te potencijalne kombinatorne i kumulativne učinke;

Nepostojanje ocjene za ostatke herbicida, metabolite i tzv. učinke koktela

K. budući da su brojne studije pokazale da je za genetski modificirane usjeve otporne na herbicide potrebno koristiti više komplementarnih herbicida, velikim dijelom zbog pojave korova otpornih na herbicide[10]; budući da se, kao posljedica navedenog, očekuje da će višestruko genetski modificiran kukuruz biti izložen i višim i ponovljenim dozama glufosinata, glifosata, kvizalofopa i herbicida 2,4-D, što bi moglo dovesti do većih količina njihovih ostataka pri žetvi;

L. budući da na pitanja o karcinogenosti glifosata i dalje nema jasnog odgovora; budući da je EFSA u studenom 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije karcinogen, a Europska agencija za kemikalije (ECHA) u ožujku 2017. da nije potrebna nikakva klasifikacija; budući da je za razliku od njih Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), agencija Svjetske zdravstvene organizacije specijalizirana za rak, 2015. godine glifosat smjestila u kategoriju tvari koje su vjerojatno karcinogene za čovjeka;

M. budući da, prema EFSA-i, nisu dostupni toksikološki podaci na temelju kojih bi se mogla provesti procjena rizika za potrošače za nekoliko proizvoda razgradnje glifosata relevantnih za genetski modificirane usjeve otporne na glifosat[11];

N. budući da se glufosinat klasificira kao tvar koja je toksična za reproduktivno zdravlje (kategorija 1B) i stoga je obuhvaćen kriterijima za isključivanje navedenima u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća[12]; budući da je odobrenje za uporabu glufosinata u Uniji isteklo 31. srpnja 2018.[13];

O. budući da se u nedavno objavljenom članku čiji je autor stručnjak uključen u razvoj genetski modificiranih biljaka dovodi u pitanje sigurnost genetski modificiranih usjeva otpornih na 2,4-D zbog njegove razgradnje u citotoksične proizvode[14];

P. budući da se smatra da ocjena za ostatke herbicida i produkte njihove razgradnje pronađene u genetski modificiranim biljkama nije u nadležnosti Povjerenstva EFSA-e za genetski modificirane organizme (Povjerenstvo EFSA-e za GMO) te se stoga ne provodi u okviru postupka odobravanja GMO-a; budući da je to problematično zbog načina na koji pojedina genetski modificirana biljka razgrađuje komplementarne herbicide te da na sastav, a stoga i toksičnost produkata razgradnje (metabolita) može utjecati sama genetska modifikacija[15];

Q. budući da zbog posebnih poljoprivrednih praksi u uzgoju genetski modificiranih biljaka otpornih na herbicide postoje posebni obrasci primjene herbicida, a time i izloženosti biljaka te pojave kombinatornih učinaka među različitim ostacima herbicida i njihovim metabolitima koji zahtijevaju posebnu pozornost; budući da EFSA to nije uzimala u obzir;

R. budući da se stoga ne može zaključiti da je konzumacija višestruko genetski modificiranog kukuruza ili njegovih potkombinacija sigurna za zdravlje ljudi i životinja;

Nepostojanje maksimalnih razina ostataka i povezanih kontrola

S. budući da bi se prema Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća[16], čiji je cilj osigurati visoku razinu zaštite potrošača, trebale odrediti posebne maksimalne razine ostataka (MRO) za hranu i hranu za životinje proizvedenu u trećim zemljama ako je zbog upotrebe pesticida razina ostataka različita od razine koja je rezultat poljoprivredne prakse u Uniji; budući da je to doista slučaj s uvezenim genetski modificiranim usjevima otpornima na herbicide zbog povećanih količina herbicida koji se upotrebljavaju u usporedbi s usjevima koji nisu genetski modificirani;

T. budući da prema reviziji EFSA-e iz 2018. o postojećim maksimalnim razinama ostataka za glifosat, dostupni podaci nisu bili dostatni za utvrđivanje maksimalnih razina ostataka i vrijednosti za procjenu rizika za glifosat u odnosu na genetski modificirani kukuruz s izmjenom EPSPS-a[17]; budući da je u višestruko genetski modificiranom kukuruzu prisutna izmjena EPSPS-a[18];

U. budući da se i prema Uredbi (EZ) br. 396/2005 ostaci aktivnih tvari u uvezenim usjevima za hranu i hranu za životinje koji nisu ovlašteni za uporabu u Uniji, kao što je glufosinat, trebaju pomno kontrolirati i pratiti[19];

V. budući da u skladu s posljednjim koordiniranim višegodišnjim programom kontrole Unije (za 2020., 2021. i 2022.) države članice nisu obvezne mjeriti glufosinat (niti druge herbicide) u kukuruzu (bilo da je genetski modificiran ili ne)[20]; budući da se ne može isključiti mogućnost da će višestruko genetski modificiran kukuruz, njegove potkombinacije ili proizvodi dobiveni od njega za hranu i hranu za životinje premašiti maksimalne razine ostataka, koje bi trebalo uvesti i pratiti kako bi se osigurala visoka razina zaštite potrošača;

Bt-proteini

W. budući da brojne studije pokazuju da su opaženi neželjeni popratni učinci koji mogu utjecati na imunosni sustav slijedom određenih uvjeta izloženosti Bt-proteinima i da neki Bt-proteini mogu djelovati kao adjuvansi[21], što znači da mogu povećati alergena svojstva drugih proteina s kojima dolaze u kontakt;

X. budući da se u izdvojenom mišljenju člana Povjerenstva EFSA-e za genetski modificirane organizme, donesenom u procesu ocjene drugog višestruko genetski modificiranog kukuruza i njegovih potkombinacija, navodi da, iako neželjeni učinci na imunosni sustav nisu utvrđeni ni u jednoj primjeni u kojoj se izražavaju Bt-proteini, „nije ih se moglo opaziti u toksikološkim istraživanjima [...] koja se trenutačno preporučuju i provode za procjenu sigurnosti genetski modificiranih biljaka u EFSA-i jer ona ne obuhvaćaju ispitivanja primjerena za tu svrhu”;[22];

Y. budući da nedavna studija pokazuje da se brzi porast tretiranja sjemena neonikotinoidima u Sjedinjenim Američkim Državama poklapa s povećanom sadnjom genetski modificiranog Bt kukuruza[23]; budući da je Unija zabranila vanjsku primjenu triju neonikotinoida, među ostalim kao premaze za sjeme, zbog njihova utjecaja na pčele medarice i druge oprašivače[24];

Z. budući da se smatra da je ocjena mogućeg međudjelovanja ostataka herbicida i njihovih metabolita s Bt-proteinima izvan nadležnosti Povjerenstva EFSA-e za GMO i stoga se ne provodi u okviru procjene rizika;

Nedemokratsko donošenje odluka

AA. budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 koje je održano 12. srpnja 2019. nije izneseno nikakvo mišljenje, što znači da odobrenje nije podržala kvalificirana većina država članica; budući da nakon glasovanja žalbenog odbora 16. lipnja 2019. ponovno nije doneseno nikakvo mišljenje;

AB. budući da Komisija uviđa problematičnost činjenice da i dalje donosi odluke o odobrenju GMO-a bez kvalificirane većine država članica, što je zapravo iznimka za odobrenja za proizvode u cjelini, ali je postala pravilo pri donošenju odluka o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje[25]; budući da je predsjednik Komisije tu praksu više puta ocijenio kao nedemokratičnu[26];

AC. budući da je Europski parlament u osmom sazivu usvojio ukupno 36 rezolucija u kojima se protivi stavljanju na tržište genetski modificiranih organizama za hranu i hranu za životinje (33 rezolucije) i uzgoju genetski modificiranih organizama u Uniji (tri rezolucije); budući da nije bilo kvalificirane većine država članica za odobravanje bilo kojeg od tih genetski modificiranih organizama; budući da Komisija, usprkos tomu što je i sama priznala postojanje demokratskih nedostataka te usprkos prigovorima Parlamenta i izostanku potpore država članica, i dalje odobrava genetski modificirane organizme;

AD. budući da nije potrebna promjena zakonodavstva da bi Komisija imala mogućnost ne odobravati genetski modificirane organizme ako se u okviru žalbenog odbora za to ne izjasni kvalificirana većina država članica[27];

1. smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;

2. smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiv s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća[28], pružanje osnove za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, interesa okoliša i potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje uz istovremeno jamčenje uspješnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta;

3. traži od Komisije da povuče svoj Nacrt provedbene odluke;

4. ponovno naglašava svoju predanost daljnjem radu na prijedlogu Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011; poziva Vijeće da hitno nastavi svoj rad na tom prijedlogu Komisije;

5. poziva Komisiju da u međuvremenu prestane odobravati GMO-e ako države članice u okviru žalbenog odbora nisu dale mišljenje, bilo za uzgoj ili za uporabu u hrani i hrani za životinje, u skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 182/2011;

6. poziva Komisiju da ne odobrava genetski modificirane usjeve otporne na herbicide dok se zdravstveni rizici povezani s ostacima temeljito ne istraže na temelju pojedinačnih slučajeva, što zahtijeva potpunu procjenu ostataka od prskanja genetski modificiranih usjeva komplementarnim herbicidima, njihovih metabolita i svih kombiniranih učinaka;

7. poziva Komisiju da u potpunosti integrira procjenu rizika primjene komplementarnih herbicida i njihovih ostataka u procjenu rizika genetski modificiranih biljaka otpornih na herbicide, bez obzira na to jesu li genetski modificirane biljke namijenjene uzgoju u Uniji ili uvozu u Uniju radi uporabe u hrani i hrani za životinje;

8. poziva Komisiju da ne odobrava uvoz nikakvih genetski modificiranih biljaka za uporabu u hrani ili hrani za životinje kod kojih je stvorena otpornost na aktivnu tvar u herbicidu koja nije odobrena za uporabu u Uniji;

9. poziva Komisiju da ne odobrava potkombinacije višestrukih genetskih promjena osim ako ih EFSA nije temeljito ocijenila na temelju potpunih podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva;

10. konkretnije, smatra da je odobravanje sorti za koje nisu dostavljeni nikakvi sigurnosni podaci te koje još nisu ni ispitane ili još nisu ni stvorene u suprotnosti s načelima općih propisa o hrani, kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 178/2002;

11. poziva EFSA-u da dodatno razradi i sustavno upotrebljava metode kojima se omogućuje utvrđivanje neželjenih učinaka višestrukih genetskih promjena, kao što su oni povezani s adjuvantnim svojstvima Bt-toksina;

12. poziva Komisiju da s obvezama Unije koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma, kao što su Pariški klimatski sporazum, Konvencija UN-a o biološkoj raznolikosti i ciljevi održivog razvoja UN-a, postupa kao s „odgovarajuć[im] odredb[ama] prava Unije” i/ili „legitimn[im] čimbeni[cima]” u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 te da im dodijeli važnost koju zaslužuju i izvješćuje o tome kako se o njima vodi računa u postupku donošenja odluka;

13. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

 

[1] SL L 268, 18.10.2003., str. 1.

[2] SL L 55, 28.2.2011., str. 13.

[3] Znanstveno mišljenje o procjeni genetski modificiranog kukuruza MON 89034 × 1507 × NK603 × DAS‐40278‐9 i potkombinacija neovisno o njihovu porijeklu za uporabu u hrani i hrani za životinje, uvoz i preradu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 (zahtjev EFSA‐GMO‐NL‐2013‐112), EFSA Journal 2019.; 17(1):5522, https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.2903/j.efsa.2019.5522

[4] Parlament je u osmom sazivu donio 36 rezolucija u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama. Nadalje, u devetom je sazivu Parlament usvojio sljedeće rezolucije:

– Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MZHG0JG (SYN-ØØØJG-2), sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0028)

– Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju A2704-12 (ACS-GMØØ5-3), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0029)

– Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122 × DAS-40278-9 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 89034, 1507, MON 88017, 59122 i DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0030).

[5] Mišljenje EFSA-e, str. 10. tablica 4. Lepidopeter je red kukaca koji obuhvaća leptire i moljce.

[6] Znanstveno mišljenje o procjeni genetski modificiranog kukuruza MON 89034 × 1507 × NK603 × DAS‐40278‐9 i potkombinacija neovisno o njihovu porijeklu za uporabu u hrani i hrani za životinje, uvoz i preradu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 (zahtjev EFSA‐GMO‐NL‐2013‐112), EFSA Journal 2019.; 17(1):5522, https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.2903/j.efsa.2019.5522

[7] Mišljenje EFSA-e, str. 20.

[8] Primjedbe država članica o višestruko genetski modificiranom kukuruzu dostupne su u bazi pitanja EFSA-e: http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/login?

[10] Vidi, primjerice, Bonny S., „Genetically Modified Herbicide-Tolerant Crops, Weeds, and Herbicides: Overview and Impact” („Genetski modificirani usjevi i korovi otporni na herbicide i herbicidi: pregled i učinak”, Environmental Management, siječanj 2016., 57(1): str. 31. – 48.,

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26296738 i Benbrook, C.M., „Impacts of genetically engineered crops on pesticide use in the U.S. – the first sixteen years”(„Učinak genetski modificiranih usjeva na korištenje pesticida u SAD-u: prvih 16 godina”), Environmental Sciences Europe; 28. rujna 2012., sv. 24(1), https://enveurope.springeropen.com/articles/10.1186/2190-4715-24-24

[11] Zaključak EFSA-e o stručnom pregledu procjene rizika od pesticida s aktivnom tvari glifosatom, EFSA Journal 2015.; 13(11):4302, str. 3., https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/4302

[12] Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).

[14] Lurquin, P.F., „Production of a toxic metabolite in 2, 4-D-resistant GM crop plants” („Proizvodnja toksičnog metabolita u genetski modificiranim usjevima koji su otporni na herbicid 2,4-D”), 3 Biotech, (2016.), 6(1.): 1.–4., https://link.springer.com/article/10.1007/s13205-016-0387-9#CR25

[15] To i jest slučaj za glifosat, kako se navodi u EFSA-inoj reviziji postojećih maksimalnih razina ostataka glifosata u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 396/2005, EFSA Journal 2018;16(5):5263, str. 12., https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/5263

[16] Uredba (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.). Vidi uvodnu izjavu 26.

[17] Reasoned opinion on the review of the existing maximum residue levels for triflumuron according to Article 12 of Regulation (EC) No 396/2005 („Obrazloženo mišljenje o preispitivanju postojećih maksimalnih razina ostataka za triflumuron u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 396/2005”). EFSA Journal, 2018.; 16(5):5263, str. 4. https://doi.org/10.2903/j.efsa.2018.5263

[18] Mišljenje EFSA-e, str. 10. tablica 4.

[19] Vidi uvodnu izjavu 8. Uredbe (EZ) br. 396/2005.

[20] Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/533 od 28. ožujka 2019. o koordiniranom višegodišnjem programu kontrole Unije za 2020., 2021. i 2022. za osiguranje sukladnosti s maksimalnim razinama ostataka pesticida i ocjenu izloženosti potrošača ostacima pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog podrijetla, (SL L 88, 29.3.2019., str. 28.).

[21] Vidi pregled Rubio Infante, N. & Moreno-Fierros, L., „An overview of the safety and biological effects of Bacillus thuringiensis Cry toxins in mammals” („Pregled sigurnosti i bioloških učinaka Cry-toksina Bacillus thuringiensis kod sisavaca”), Journal of Applied Toxicology, 2016., 36(5): str. 630.–648.

http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jat.3252/full

[22] Zahtjev EFSA-GMO-DE-2010-86 (Bt11 x MIR162 x 1507 x GA21 kukuruz i tri potkombinacije neovisno o njihovu podrijetlu), Izdvojeno mišljenje, Wal, J.M., član Povjerenstva EFSA-e za GMO, EFSA Journal 2018.;16(7):5309, https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.2903/j.efsa.2018.5309, str. 34.

[23] „Large-Scale Deployment of Seed Treatments Has Driven Rapid Increase in Use of Neonicotinoid Insecticides and Preemptive Pest Management in U.S. Field Crops” („Raširena primjena tretiranja sjemena dovodi do povećane uporabe neonikotionoidskih insekticida i preventivne zaštite bilja”, Douglas, M.R., i Tooker, J.F., Environmental Science & Technology 2015, 49, 8, 5088-5097, Publication Date (Web): 20. ožujka 2015., https://pubs.acs.org/doi/10.1021/es506141g

[25] Vidi, primjerice, obrazloženje zakonodavnog prijedloga Komisije predstavljenog 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području i obrazloženje zakonodavnog prijedloga Komisije predstavljenog 14. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011.

[26] Vidi, primjerice, uvodnu izjavu s plenarne sjednice Europskog parlamenta uključenu u političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju (Strasbourg, 15. srpnja 2014.) ili govor o stanju Unije 2016. (Strasbourg, 14. rujna 2016.).

[27] U skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 (članak 6. stavak 3.) Komisija „može”, ali ne mora dati odobrenje ako se u okviru žalbenog odbora za to ne izjasni kvalificirana većina država članica.

[28] Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).

Posljednje ažuriranje: 11. studenog 2019.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti