PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Boliviji
25.11.2019 - (2019/2896(RSP))
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Anna Fotyga, Assita Kanko, Ryszard Czarnecki, Angel Dzhambazki, Andrey Slabakov, Karol Karski, Jadwiga Wiśniewska, Raffaele Fitto, Adam Bielan, Beata Kempa, Carlo Fidanza, Ruža Tomašić, Jan Zahradil, Veronika Vrecionová, Hermann Tertsch, Valdemar Tomaševski
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0187/2019
B9‑0189/2019
Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Boliviji
Europski parlament,
– uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o stanju u Boliviji od 10. studenoga 2019.,
– uzimajući u obzir referendum održan u siječnju 2009. u Boliviji kojim je prihvaćen novi ustav,
– uzimajući u obzir presudu Ustavnog suda Bolivije iz travnja 2013.,
– uzimajući u obzir referendum održan u veljači 2016. u Boliviji kojim je odbačeno ukidanje ograničenja broja predsjedničkih mandata,
– uzimajući u obzir presudu Ustavnog suda Bolivije iz studenoga 2017. kojom je ukinuto ograničenje broja predsjedničkih mandata,
– uzimajući u obzir priopćenje Ustavnog suda Bolivije od 12. studenoga 2019.,
– uzimajući u obzir djelomične privremene rezultate koje je 20. listopada 2019. objavio Vrhovni izborni sud,
– uzimajući u obzir izjavu misije za promatranje izbora Organizacije američkih država (OAD) u Boliviji od 21. listopada 2019.,
– uzimajući u obzir izjavu skupine revizora izbornog postupka u Boliviji od 10. studenoga 2019.,
– uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet od 16. studenoga 2019.,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o stanju u Boliviji,
– uzimajući u obzir konačne rezultate koje je 25. listopada 2019. objavio Vrhovni izborni sud,
– uzimajući u obzir preliminarne zaključke izvješća OAD-a upućenoga glavnome tajništvu te organizacije od 20. listopada 2019.,
– uzimajući u obzir predsjedničku odluku br. 4078 privremene predsjednice Jeanine Áñez Chávez od 15. studenoga 2019.,
– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je Evo Morales kontroverzno obnašao dužnost predsjednika od 22. siječnja 2006. do 10. studenoga 2019. bez prekida, do čega je došlo zbog osporavanih metoda kojima je najviše ustavno tijelo izloženo pritisku da zaobiđe pravila kako bi mu se omogućilo da ostane na dužnosti, što je u bolivijskom ustavu bilo zabranjeno do 2014.;
B. budući da je stanovništvo referendum iz 2016., kojim je Morales želio zatražiti četvrti mandat ukidanjem ograničenja broja mandata, odbacilo tijesnim rezultatom; budući da je tomu unatoč odlučio zanemariti tu odluku te nastavio vršiti pritisak kako bi se ustav u tom smislu izmijenio;
C. budući da je Ustavni sud ukinuo ograničenje mandata točno na vrijeme da Moralesu omogući sudjelovanje u izborima 2019. i tako osvoji četvrti uzastopni predsjednički mandat, kao rezultat očitog i snažnog utjecaja Moralesove vlade na najvišu ustavnu izvršnu vlast (Ustavni sud);
D. budući da su predsjednički izbori u Boliviji održani 20. listopada 2019. i da, osim umjereno napetog ozračja, nije zabilježeno izbijanje nasilja sve do objave konačnih rezultata;
E. budući da je privremena vlada Bolivije prošloga petka podnijela kaznenu prijavu protiv bivšeg predsjednika Eva Moralesa zbog navodnog ugrožavanja države i terorizma;
F. budući da je Vrhovni izborni sud dao neočekivan i neobrazložen nalog da se brojenje glasova zaustavi do ponedjeljka, 21. listopada 2019. u 19 sati, nakon čega je Morales u nekoliko minuta preuzeo vodstvo od više od 10 %, što je posljedica upletanja Moralesove vlade oko glasačkih listića koje je kasnije potvrđeno u izvješću o reviziji OAD-a;
G. budući da tijelo zaduženo za upravljanje izborima nije imalo nikakvu vjerodostojnost; budući da u takvim okolnostima narod Bolivije nije priznao rezultate izbora te je osudio navodnu izbornu prijevaru;
H. budući da su u izvješću o reviziji OAD-a utvrđene nepravilnosti u četirima područjima, i to u informatičkom sustavu za djelomične privremene rezultate i konačne rezultate, u lancu nadzora nad izbornim materijalima, u zakonitosti i cjelovitosti obrazaca za rezultate i u statističkoj analizi rezultata, te je zaključeno da bi rezultate izbora trebalo poništiti i održati nove izbore čim se zajamče odgovarajući uvjeti, uključujući novi Vrhovni izborni sud;
I. budući da su 10. studenoga i Evo Morales i Álvaro García Linera podnijeli ostavke na mjesta predsjednika i potpredsjednika nakon javnog pritiska i poziva oružanih snaga da podnesu ostavke te zatražili azil u Meksiku;
J. budući da je druga potpredsjednica senata, senatorica Jeanine Áñez Chávez imenovana privremenom predsjednicom u skladu s člankom 169.1. bolivijskog ustava te uz potporu Ustavnog suda Bolivije koji je ponovno istaknuo da se predsjednički niz nikad ne smije prekidati; budući da je nekoliko ostavki drugoj potpredsjednici Jeanine Áñez omogućilo da preuzme privremeno predsjedništvo, uz obvezu da brzo raspiše nove predsjedničke izbore jer je to jedini demokratski i ustavni način rješavanja trenutačne krize; budući da su privremena vlada Bolivije i zakonodavci stranke poraženoga kandidata Eva Moralesa 14. studenoga 2019. pokušavali postići dogovor o održavanju novih predsjedničkih izbora;
K. budući da se prema ustavu novi izbori moraju održati u roku od 90 dana nakon što privremeni predsjednik preuzme dužnost;
L. budući da su nasilje i prosvjedi doveli do stotina žrtava;
1. oštro osuđuje aktualni val nasilnih sukoba između članova i pristaša suprotstavljenih stranaka i moguću prijetnju daljnje postupne eskalacije te izražava sućut svim članovima obitelji žrtava;
2. pozdravlja jednoglasnu odluku obaju domova bolivijskoga kongresa da se prihvati prijedlog zakona kojim se poništavaju rezultati predsjedničkih izbora održanih u toj zemlji prošloga mjeseca i kojim se omogućuje održavanje novih izbora;
3. osuđuje nedostatak transparentnosti i vjerodostojnosti te pokušaj bolivijskih vlasti da počine prijevaru, čime je narušeno pravo bolivijskih građana da slobodno i demokratski biraju svojeg predsjednika;
4. izražava veliku zabrinutost zbog prijeporne fleksibilnosti kojom je Morales zaobilazio pravila kako bi ostao na vlasti dulje od 10 godina, što je podijelilo tu zemlju i u konačnici u listopadu i studenome 2019. dovelo do izbijanja nasilja koje još traje;
5. oštro osuđuje izbornu prijevaru koja čini teško kazneno djelo; podsjeća da se prema bolivijskim zakonima pojedinci i organizacije uključeni u takav nezakonit proces moraju automatski isključiti iz izbornih tijela, dok se izbori moraju poništiti;
6. traži da sve strane poštuju i podupiru vladavinu prava kako bi se jamčila i zaštitila demokracija i demokratska tranzicija vlasti;
7. ponovno ističe važnost opreza pri ostvarivanju prava dodijeljenih oružanim snagama u predsjedničkoj odluci br. 4078;
8. podsjeća na izjave privremene predsjednice Áñez u odgovoru na optužbe iznesene tijekom proteklih tjedana, u kojima ona ponovno potvrđuje da oružane snage i dalje djeluju pod kontrolom vlade;
9. smatra da je ključno da bivši glavni kandidati Carlos Mesa i Evo Morales aktivno i javno pozovu na okončanje prosvjeda i nasilja kako bi se poduprlo ustavno rješenje aktualnog političkog i administrativnog zastoja;
10. oštro osuđuje pokušaje bivšeg predsjednika Moralesa u egzilu da ugrozi demokratski proces i nove izbore širenjem propagande mržnje i aktivnim poticanjem javnosti na borbu protiv privremene vlade i oružanih snaga koje ga više ne podupiru;
11. traži da se odgovorni za žrtve među civilnim prosvjednicima privedu pravdi nakon nepristrane istrage;
12. čvrsto podupire pozive na održavanje novih izbora već u siječnju 2020. i na daljnja rješenja kojima će se utrti put novim demokratskim predsjedničkim izborima i zakonitom prijenosu vlasti;
13. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te vladi Bolivije.