Postupak : 2019/2895(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0203/2019

Podneseni tekstovi :

B9-0203/2019

Rasprave :

Glasovanja :

PV 28/11/2019 - 8.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2019)0082

<Date>{25/11/2019}25.11.2019</Date>
<NoDocSe>B9‑0203/2019</NoDocSe>
PDF 147kWORD 47k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjave Komisije</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o mjerama za ublažavanje posljedica za europsku poljoprivredu proizašlih iz presude WTO-a u sporu oko Airbusa</Titre>

<DocRef>(2019/2895(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Irène Tolleret, Ulrike Müller, Sheila Ritchie, Jérémy Decerle, Atidzhe Alieva‑Veli, Billy Kelleher, Marie‑Pierre Vedrenne, Jordi Cañas</Depute>

<Commission>{Renew}u ime Kluba zastupnika Renew</Commission>

</RepeatBlock-By>

Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0197/2019

B9‑0203/2019

Rezolucija Europskog parlamenta o mjerama za ublažavanje posljedica za europsku poljoprivredu proizašlih iz presude WTO-a u sporu oko Airbusa

(2019/2895(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir odluku koju je 2. listopada 2019. donio arbitražni sudac WTO-a u sporu oko subvencija za Airbus (DS316), a kojom se odobravaju protumjere SAD-a za izvoz EU-a u vrijednosti od 7,5 milijardi USD (6,8 milijardi EUR),

 uzimajući u obzir službenu odluku Tijela za rješavanje sporova WTO-a od 14. listopada o davanju zelenog svjetla tim protumjerama,

 uzimajući u obzir odluku SAD-a od 18. listopada 2019. da uvede nove carinske stope od 25 % ad valorem za određene poljoprivredne proizvode i za određene nepoljoprivredne proizvode i 10 % ad valorem za nepoljoprivredne proizvode,

 uzimajući u obzir relevantne članke Uredbe (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 3/2008[1],

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da je SAD glavno odredište izvoza poljoprivrednih proizvoda iz EU-28 te da je taj izvoz 2018. dosegao 22,3 milijarde EUR; budući da se tim izvozom održava pozitivna trgovinska bilanca sa SAD-om;

B. budući da će nove carine pogoditi izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a u vrijednosti od 4,3 milijarde EUR (60 % ukupne vrijednosti protumjera), što će iznositi 1,1 milijardu EUR;

C. budući da su redom Ujedinjena Kraljevina, Francuska, Španjolska, Italija, Njemačka i Irska države koje je najviše pogodila odluka SAD-a jer se na njih odnosi 97 % ukupnog izvoza koji podliježe novim carinama; budući da će ta odluka imati negativne posljedice i za poljoprivredno-prehrambene sektore ostalih država članica EU-a;

D. budući da su glavni poljoprivredni proizvodi na koje se odnose sankcije SAD-a prepoznatljivi proizvodi EU-a s vrlo visokom dodanom vrijednošću (škotski viski iz jedne destilerije (single malt), vino, maslinovo ulje i mliječni proizvodi kao što su sir i maslac te proizvodi kao što je kašmir) na koje će se odnositi 92 % novih protumjera SAD-a za trgovinu;

E. budući da se tim sankcijama cilja i na druge poljoprivredno-prehrambene proizvode poput stolnih maslina, svinjetine, kave, slatkih keksa, obrađenog voća, svježih agruma, dagnji i likera, iako u manjoj mjeri;

F. budući da su poljoprivrednici i gospodarski subjekti u poljoprivredno-prehrambenom lancu još jednom žrtve nepoljoprivrednog trgovinskog sukoba i budući da će odluka SAD-a o primjeni spomenutih carina biti na snazi na neodređeno vrijeme sve dok države članice ne prihvate odluku WTO-a o sporu oko Airbusa;

G. budući da će se protumjerama SAD-a povećati nestabilnost na unutarnjem tržištu EU-a, koje se već mora nositi s poremećajima uzrokovanima ruskim embargom i pripremiti za negativne gospodarske posljedice mogućeg povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a;

H. budući da, u skladu s odredbama američkih zakona, SAD može uvesti tzv. kružno carinjenje koje bi neizravno utjecalo na druge proizvode i pojačalo ekonomske posljedice protumjera te bi imalo nerazmjeran utjecaj na bilateralnu trgovinu budući da bi znatno poremetilo izvoz u SAD;

I. budući da će u nekim sektorima, kao što je sektor maslinova ulja, odluka SAD-a dodatno ugroziti ionako osjetljivu situaciju na unutarnjem tržištu, dok nekim drugim sektorima, poput sektora vina, viskija i mliječnih proizvoda prijeti opasnost od ozbiljnih poremećaja na tržištu općenito; budući da bi takva odluka ugrozila rast, ulaganja i otvaranje radnih mjesta te bi dovela do znatnog smanjenja konkurentnosti i tržišnog udjela, koji su se gradili godinama te bi posljedice bile teške;

J. budući da bi potrošači mogli osjetiti znatan porast cijena proizvoda na koje se odnose nove carinske tarife; budući da se većina tih proizvoda može zamijeniti alternativama iz drugih izvora;

K. budući da se, u skladu s postojećim pravilima EU-a, promotivne kampanje koje su već odobrene i usmjerene na američko tržište ne mogu ponovno osmisliti te je u slučaju primjene američkih carina moguće da neke provedene mjere za promicanje proizvoda vrlo visoke proizvodnje dožive neuspjeh;

L. budući da je poljoprivreda EU-a sve više integrirana u međunarodna tržišta, čime se naglašava važnost konstruktivnih trgovinskih odnosa i održavanja lanca opskrbe hranom s visokokvalitetnim proizvodima koji ispunjavaju potrebe potrošača;

1. izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da odluka SAD-a o nametanju protumjera EU-u zbog spora o Airbusu neće imati samo negativne posljedice na ciljane države članice i proizvode, već i na cjelokupni poljoprivredni sektor i poljoprivredno-prehrambeni lanac diljem EU-a;

2. izražava duboko žaljenje zbog nesudjelovanja SAD-a u pokušajima EU-a da se pravovremeno dogovori o rješenju prije primjene carina; ističe svoju zabrinutost zbog činjenice da je SAD odbio surađivati s EU-om na pronalaženju pravodobnog rješenja za naše zrakoplovne industrije u kontekstu dugotrajnog spora o Airbusu i Boeingu;

3. podržava napore Komisije i potiče je da nastavi pokušavati pronaći dogovorena rješenja kako bi se smanjile trenutačne trgovinske napetosti između dviju strana;

4. poziva Komisiju da pomno prati tržište EU-a duž cjelokupnog lanca opskrbe hranom radi utvrđivanja poremećaja nastalih zbog primjene spomenutih carina i domino-efekta uslijed povlačenja proizvoda iz lanca opskrbe hranom;

5. napominje da Komisija može podnijeti žalbu pred WTO-om zbog toga što SAD primjenjuje kružno carinjenje, što bi neizravno utjecalo na više proizvoda; ističe nerazmjeran učinak koji bi kružna tarifa imala na izvoze iz EU-a u SAD;

6. poziva Komisiju da istraži učinak tih protumjera na zahvaćene sektore i na unutarnje tržište i da, kada je to potrebno, u skladu s pravilima WTO-a i u okviru proračuna, mobilizira hitnu potporu za sektore koji su najteže pogođeni tim carinama te da razmotri primjenu mjera zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za rješavanje poremećaja na unutarnjem tržištu;

7. poziva Komisiju da revidira postojeće sekundarno zakonodavstvo o sektorskim i horizontalnim promidžbenim propisima radi omogućavanja veće fleksibilnosti u vođenju promidžbenih kampanja u trećim zemljama kako bi se gospodarskim subjektima omogućilo da brzo reagiraju i intenziviraju svoje aktivnosti u SAD-u i da smanje učinak za potrošače ili da se preusmjere, kada je to potrebno, na alternativna tržišta tako što će reprogramirati aktivnosti koje su već odobrene za tržište SAD-a; naglašava da se gospodarski subjekti iz EU-a ne bi trebali kažnjavati zbog prilagodbe trenutačnih promidžbenih mjera kao izravan odgovor na protumjere SAD-a;

8. poziva Komisiju da omogući više fleksibilnosti kada je riječ o provedbi sektorskih promidžbenih mjera utvrđenih u Uredbi (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007[2] kako bi se operaterima omogućilo da produlje trajanje svojih kampanja u SAD-u;

9. poziva Komisiju da poduzme horizontalne informativne i promidžbene mjere koje se mogu odvijati u obliku misija na visokoj razini, sudjelovanja na sajmovima i izložbama od međunarodne važnosti čiji je cilj unaprijeđenije ugleda i povećanje promicanje promidžbe dotičnih proizvoda u skladu s člancima 2. i 9. Uredbe (EU) br. 1144/2014;

10. napominje da bi zbog tog problema na tržištu Komisija trebala razmotriti primjenu odredbi iz članaka 15. i 19. Uredbe (EU) br. 1144/2014 kako bi pomogla gospodarskim subjektima;

11. traži od Komisije da odobri dodatne pozive, uz povećanje sredstava za promidžbu za 2019., s obzirom na to da je godišnji proračun već odobren, kako bi se spriječilo kašnjenje u brzom reagiranju na protumjere SAD-a;

12. podupire jačanje uredbi EU-a o promidžbi poljoprivrednih proizvoda EU-a kako bi se gospodarskim subjektima pomoglo u proširenju i učvršćivanju njihova položaja na tržištima trećih zemalja te u pronalaženju novih tržišta za proizvode iz EU-a s obzirom na reformu ZPP-a i sljedeću reviziju Uredbe o horizontalnoj promidžbi;

13. ističe da je potrebno osigurati pristup tržištu za pogođene proizvode uklanjanjem trajnih tehničkih prepreka koje sprečavaju subjekte da u potpunosti iskorištavaju mogućnosti izvoza otvorene u okviru drugih sporazuma o trgovini;

14. ponavlja svoju predanost slobodnoj trgovini i otvorenim tržištima te naglašava važnost konstruktivnih trgovinskih odnosa između EU-a i SAD-a;

15. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

 

[1] SL L 317, 4.11.2014., str. 56.

[2] SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

Posljednje ažuriranje: 27. studenog 2019.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti