Postupak : 2019/2803(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0233/2019

Podneseni tekstovi :

B9-0233/2019

Rasprave :

PV 17/12/2019 - 15
CRE 17/12/2019 - 15

Glasovanja :

PV 18/12/2019 - 13.9
CRE 18/12/2019 - 13.9

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2019)0104

<Date>{10/12/2019}10.12.2019</Date>
<NoDocSe>B9‑0233/2019</NoDocSe>
PDF 190kWORD 59k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o inicijativi EU-a za oprašivače</Titre>

<DocRef>(2019/2803(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Mairead McGuinness, István Ujhelyi, Frédérique Ries, Martin Häusling, Luisa Regimenti, Pietro Fiocchi, Kateřina Konečná</Depute>

<Commission>{ENVI}u ime Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane</Commission>

</RepeatBlock-By>


B9‑0233/2019

Rezolucija Europskog parlamenta o inicijativi EU-a za oprašivače

(2019/2803(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 1. lipnja 2018. o inicijativi EU-a za oprašivače (COM(2018)0395),

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2016. o reviziji na sredini razdoblja provedbe strategije EU-a o biološkoj raznolikosti[1],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2017. o Akcijskom planu za prirodu, ljude i gospodarstvo[2],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2019. o postupku Unije za odobravanje pesticida[3],

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

 uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

A. budući da je Komisija 1. lipnja 2018. pokrenula Inicijativu EU-a za oprašivače kao odgovor na pozive Parlamenta i Vijeća da se riješi problem smanjenja broja oprašivača;

B. budući da su već provedena brojna istraživanja o razlozima smanjenja broja oprašivača; budući da se još puno može učiniti u pogledu provedbe rezultata tih istraživanja;

C. budući da divlji oprašivači imaju ključnu ulogu u oprašivanju usjeva; budući da pčele medarice doprinose tome;

D. budući da pčele medarice kao oprašivači samo nadopunjuju, ali ne i zamjenjuju širok spektar vrsta kukaca[4], koji uključuje solitarne pčele, leptire, osolike muhe i kornjaše;

E. budući da je Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) 11. listopada 2019. izdala hitan poziv za masovno jačanje mjera za očuvanje vrsta kao odgovor na rastuću krizu biološke raznolikosti; budući da je IUCN pozvao svjetske vlade da zaustave smanjenje broja vrsta i do 2030. spriječe izumiranja prouzrokovana ljudskim djelovanjem te da poboljšaju status očuvanosti ugroženih vrsta kako bi do 2050. došlo do njihova sveobuhvatnog oporavka;

F. budući da oprašivači pružaju ključne izravne i neizravne usluge ekosustava poput oprašivanja, suzbijanja nametnika, očuvanja kvalitete tla i vode te estetike krajolika;

G. budući da su potrebni kontinuirani napori kako bi se prepoznala važnost oprašivača za poljoprivrednu produktivnost;

H. budući da samo u EU-u 78 % vrsta divljeg cvijeća barem djelomično ovisi o životinjskom oprašivanju[5];

I. budući da, uz iznimku pčela i leptira, nema dovoljno podataka i informacija o kukcima oprašivačima;

J. budući da oprašivači uključuju kukce kao što su pčele, osolike muhe, leptiri, moljci, kornjaši, ose, tripsi te sisavce kao što su šišmiši i ptice;

K. budući da su zdravi oprašivači od ključne važnosti za poljoprivredne aktivnosti u Uniji, s obzirom na to da 84 % vrsta usjeva[6] i 76 % europske proizvodnje hrane ovisi o oprašivanju koje vrše kukci; budući da se oprašivačima može izravno pripisati do 15 milijardi EUR godišnje poljoprivredne proizvodnje EU-a[7];

L. budući da su oprašivači jedan od najvažnijih pokazatelja zdravlja našeg okoliša; budući da statistički podaci i tendencije u cijeloj Europi, iako ponekad parcijalni, upućuju na zabrinjavajući pad populacija oprašivača;

M. budući da je status očuvanosti leptira i njihovih polu‑prirodnih travnjačkih staništa očigledno loš te je dobar pokazatelj statusa divljih pčela, osolikih muha, moljaca i drugih oprašivača;

N. budući da je Direktivom Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva o staništima)[8] zaštićeno samo 56 vrsta oprašivača te da su procjene za njih čak 67 % nepovoljne;

O. budući da je Parlament pokrenuo nekoliko pilot-projekata i pripremnih djelovanja kako bi se dodatno proučilo smanjenje broja oprašivača i razvila konkretna rješenja za ublažavanje zabrinjavajućeg pada njihovih populacija[9];

P. budući da će radi odgovarajuće zaštite i oporavka broja oprašivača biti potrebno znatno smanjiti upotrebu pesticida koji štete oprašivačima i njihovim izvorima hrane;

Q. budući da se uporaba određenih pesticida povezuje s nepovoljnim ekološkim učincima te predstavlja velik rizik i za domaće i za divlje pčele, koje oprašuju većinu kultura u svijetu;

R. budući da u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 od 21. listopada 2009. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište[10], profesionalni korisnici pesticida tijekom najmanje tri godine moraju čuvati podatke o upotrebi pesticida, uključujući naziv sredstva za zaštitu bilja, vrijeme i primijenjenu dozu, područje i kulturu na kojoj je proizvod upotrijebljen;

S. budući da je Unija u travnju 2018. pristala potpuno zabraniti vanjsku upotrebu imidakloprida, klotianidina i tiametoksama, poznatih pod nazivom neonikotinoidi;

T. budući da je nekoliko država članica izvijestilo o hitnim izuzećima u pogledu upotrebe neonikotinoida na svojem državnom području; budući da bi takve obavijesti trebale biti dobre kvalitete te bi se trebale objavljivati; budući da je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zaključila da za otprilike trećinu proizvoda za koje su izdana hitna odobrenja postoje alternative; budući da EFSA može imati ulogu u ispitivanju hitnih odobrenja[11];

U. budući da je dokazano da upotreba glifosata šteti bakterijama pčela medarica i time doprinosi smanjenju broja oprašivača i gubitku staništa;

V. budući da države članice nisu u potpunosti podržale smjernice EFSA-e o procjeni rizika koje sredstva za zaštitu bilja predstavljaju za pčele (smjernice EFSA-e o pčelama iz 2013.), a koje su odobrene 2013. i predstavljaju najnoviju znanstvenu metodologiju za rizike koje pesticidi predstavljaju za vrste Apis mellifera, Bombus spp. i solitarne pčele; budući da takvo stanje ugrožava pravilnu primjenu kriterija za odobrenje iz Uredbe (EZ) br. 1107/2009, a time i bolju zaštitu tih vrsta;

W. budući da, osim što na oprašivače utječu kao insekticidi, herbicidi širokog spektra koji se koriste na razini krajolika, na primjer kao sredstva za uništavanje korova prije nicanja ili kao desikanti, uništavaju izvore hrane oprašivača izvan glavnih razdoblja cvjetanja usjeva i doprinose opadanju populacija;

X. budući da čak i puna primjena smjernica EFSA-e o pčelama iz 2013. i dalje ne bi štitila leptire, moljce i osolike muhe u okviru sustava odobravanja pesticida;

Y. budući da povezana staništa oprašivača, kao što su granični pojasevi, živice i travnati vodni putovi, mogu doprinijeti kontroli erozije i općenito poboljšanju biološke raznolikosti te su potencijalno korisna za poboljšanje kvalitete dostupnih izvora hrane, kako za domaće pčele, tako i za divlje oprašivače;

Z. budući da su mnoga staništa oprašivača vrlo rascjepkana i da su specijalizirane vrste sve više ugrožene zbog lošeg upravljanja staništima i klimatskih promjena;

AA. budući da su postojanje, očuvanje i obnova površina s autohtonim vrstama cvijeća, uključujući u gradskim područjima, ključni za zdrave populacije divljih oprašivača;

AB. budući da divlji oprašivači i pčelari u Europi pružaju usluge oprašivanja gotovo potpuno besplatno; budući da je to u suprotnosti s drugim dijelovima svijeta, gdje je trošak oprašivanja usklađen s drugim poljoprivrednim sirovinama kao što su sjeme, gnojiva i pesticidi;

AC. budući da su oprašivači korisni za društvo i kulturu u vidu lijekova, proizvoda, umjetnosti i tradicije;

AD. budući da ta uglavnom besplatna usluga oprašivanja dopunjuje oprašivanje koje obavljaju divlji oprašivači i da je moguća samo zato što je glavni izvor prihoda za pčelare prodaja meda i drugih pčelinjih proizvoda; budući da uvoz patvorenog meda ugrožava gospodarski temelj pčelarstva u EU-u;

AE. budući da poljoprivredno-ekološke mjere u EU-u nisu provedene u mjeri dovoljnoj da se nadoknadi gubitak staništa oprašivača i opadanje kvalitete tih staništa; budući da ekologizacija nije donijela veće poboljšanje;

AF. budući da je u stajalištima Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj u kontekstu Prijedloga uredbe o strateškim planovima u okviru ZPP-a (COM(2018)392) zatraženo uvođenje pokazatelja učinka na oprašivače;

AG. budući da se uvođenjem pokazatelja za oprašivače može doprinijeti optimalnom postupku donošenja odluka, učinkovitijoj javnoj potrošnji, većoj odgovornosti i razumijevanju utjecaja politika i zakonodavstva;

AH. budući da prekomjerno gnojenje usjeva doprinosi smanjenju prisutnosti cvjetnih biljnih vrsta, koje su potencijalan izvor hrane za oprašivače;

AI. budući da emisije nitrata uzrokuju eutrofikaciju i rast guste trave, koja istiskuje bilje i cvijeće na pašnjacima, pokriva golo tlo koje mnogi oprašivači koriste kao stanište za gniježđenje i stvara nisku sjenu koja uzrokuje hladnu mikro‑klimu nepodobnu za mnoge autohtone vrste;

Opće napomene

1. prepoznaje dodanu vrijednost Inicijative EU-a za oprašivače u pogledu određivanja strateških ciljeva i niza hitnih mjera za zaštitu oprašivača koje trebaju poduzeti EU i njegove države članice; pozdravlja rad koji se već provodi na lokalnoj razini u cilju zaštite staništa oprašivača;

2. međutim, smatra da se tom inicijativom ne rješavaju u dostatnoj mjeri brojni uzroci smanjenja broja oprašivača, koji uključuju prenamjene zemljišta, gubitak staništa i njihove povezanosti, prakse intenzivnog upravljanja poljoprivrednim zemljištima, sredstva za zaštitu bilja, onečišćenje okoliša, učinke patogena i parazita kao što je grinja Varroa destructor, klimatske promjene i invazivne strane vrste[12]; smatra da je potrebno hitno provesti Prioritetnu mjeru II: rješavanje temeljnih uzroka depopulacije oprašivača;

3. smatra da su oprašivači ključna komponenta biološke raznolikosti i da su neophodni za razmnožavanje većine biljnih vrsta; konstatira da smanjenje broja oprašivača utječe na kvalitetu i kvantitetu poljoprivrednih prinosa i ekonomsku korist za poljoprivrednike;

4. ističe važnost oprašivača za poljoprivredu, prijetnju koju trenutačno opadanje broja oprašivača predstavlja za proizvodnju hrane te potrebu za poduzimanjem hitnih i transformativnih mjera kako bi se zaštitili i obnovili oprašivači i usluge koje oni pružaju;

5. ističe važnost usvajanja cjelovitog pristupa i ocjenjivanja učinka postojećih mjera politike kako bi se učinkovito riješio problem smanjenja broja oprašivača u Uniji; naglašava da je potrebno primjenjivati načelo predostrožnosti kako bi se zaštitilo sve oprašivače, i domaće i divlje;

6. naglašava da je potrebno zaštititi raznolikost vrsta oprašivača u Europi (što uključuje oko 2 000 vrsta divljih pčela i drugih kukaca, uključujući muhe, kornjaše, moljce i leptire) i svijetu;

7. naglašava važnost promicanja mjera za poticanje biološke raznolikosti i u ruralnim i u urbanim područjima, s obzirom na to da zdravlje i opstanak oprašivača ovise o staništima koja su bogata vrstama i osiguravaju raznoliku i stalno dostupnu hranu, poput nektara i peludi, i to u dostatnoj količini, kao i o staništima za gniježđenje, razmnožavanje i prezimljivanje;

8. poziva Komisiju da Inicijativu EU-a za oprašivače i njezine rezultate ugradi u razvoj Strategije EU-a o biološkoj raznolikosti nakon 2020., da ciljeve Inicijative preoblikuje u punopravan akcijski program za oprašivače te da izdvoji dostatna sredstva u tu svrhu;

Biološka raznolikost i poljoprivredne prakse

9. ističe da poticanje biološke raznolikosti i time očuvanje površina i kvalitete staništa oprašivača na poljoprivrednom zemljištu moraju postati ključni cilj u razvoju buduće zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), kojom se posebice moraju podržavati očuvanje poljoprivrednih područja visoke prirodne vrijednosti, stvaranje rezervi za prirodu, smanjivanje upotrebe pesticida i mineralnih gnojiva te kojom se moraju poticati polikulture i plodored;

10. smatra da je smanjenje ovisnosti o pesticidima jedan od ključnih ciljeva Direktive 2009/128/EZ o održivoj upotrebi pesticida[13]; ističe da bi svaka država članica u svojem nacionalnom akcijskom planu donesenom na temelju ove Direktive trebala iznijeti plan za smanjenje upotrebe pesticida, s jasnim ciljevima, ključnim etapama i vremenskim rasporedom te da bi smanjenje pesticida trebalo postaviti kao „zajednički pokazatelj” uspješnosti; smatra da bi se obvezni ciljevi smanjenja na razini EU-a trebali uvrstiti u skorašnju reviziju Direktive 2009/128/EC;

11 poziva Komisiju da revidira izmijenjene nacionalne akcijske planove donesene na temelju Direktive 2009/128/EZ i poduzme sve moguće mjere kako bi osigurala da se države članice adekvatno obvežu ispuniti ciljeve smanjenja upotrebe pesticida i da se provodi potreban nadzor;

12. poziva Komisiju i države članice da nacionalnim i regionalnim sustavima za savjetovanje poljoprivrednika osiguraju pružanje visokokvalitetnih savjeta o tome kako promicati i štititi biološku raznolikost i oprašivače;

13. ponavlja da je oprašivanje ključno za poljoprivrednu proizvodnju te da stoga potpora iz prvog stupa zajedničke poljoprivredne politike ne bi trebala dovesti do slabljenja ili gubitka usluga oprašivanja; od Komisije traži da odobri samo strateške planove u kojima se tom čimbeniku posvećuje dovoljna pozornost u skladu s relevantnim uvjetima i ekološkim programima iz prvog stupa;

14. ističe da brojni nacionalni programi ruralnog razvoja već uključuju mjere za promicanje biološke raznolikosti i pomaganje oprašivačima; primjećuje da je za nastavak i proširenje tih programa i mjera najprije potrebno na osigurati odgovarajuća financijska sredstva za drugi stup ZPP-a; ističe da se pritom moraju uzeti u obzir razlike među regijama i staništima te brojnim postojećim oprašivačima, što iziskuje mjere i na nacionalnoj i na regionalnoj razini;

15. traži od Komisije i država članica da prihvate poziv Europskog parlamenta i u ZPP uvrste pokazatelje učinka na oprašivače;

16. ističe da se u odnosu na 2016. prodaja insekticida[14] 2017. povećala u 18 država članica EU-a; zabrinut je zbog toga što je 2017., u kategoriji ostalih insekticida[15], u 9 od 13 država za koje je bilo dostupno razvrstavanje podataka prodaja porasla u odnosu na 2016., što se u Inicijativi za oprašivače ne uzima u obzir;

17. ističe da bi stoga mjere za biološku raznolikost i smanjenje upotrebe pesticida trebale biti jedan od ciljeva strateških planova država članica u okviru ZPP-a, dok bi smanjenje pesticida i povećanje biološke raznolikosti trebalo definirati kao „zajedničke pokazatelje” koji bi služili za praćenje uspješnosti;

18. ističe da će pokazatelj raznolikosti i broja oprašivača, koji se trenutno razvija, omogućiti evaluaciju rezultata ZPP-a u tom području;

19. naglašava da se, u skladu s Direktivom 2009/128/EZ o održivoj upotrebi pesticida, nekemijske metode suzbijanja nametnika moraju koristiti umjesto pesticida, s ciljem zaštite oprašivača;

20. poziva Komisiju da sustavno traži mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane u slučaju da države članice izdaju hitna odobrenja za proizvode za zaštitu bilja na bazi neonikotinoida, na temelju članka 53. Uredbe (EZ) br. 1107/2009;

21. poziva Komisiju da efektivno provede i primijeni odredbe iz Uredbe (EZ) br. 1107/2009 i da osigura minimalne standarde u pogledu obavijesti o hitnim dozvolama za pesticide, uključujući potrebu da države članice dostave potpuna i detaljna objašnjenja, kao i da takve obavijesti objavi; pozdravlja ulogu EFSA-e u preispitivanju tih izuzeća;

22. ističe da bi profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja trebali barem tri godine čuvati detaljnu evidenciju upotrebe sredstava za zaštitu bilja, kao i područja i razdoblja primjene tih proizvoda te njihovo doziranje; napominje da bi relevantne zabilježene informacije trebalo na zahtjev staviti na raspolaganju nadležnim tijelima kako bi se pratilo poštovanje pravila o višestrukoj sukladnosti i pratila uspješnost ZPP-a u pogledu smanjenja upotrebe pesticida diljem EU-a;

23. poziva Komisiju i države članice da rade na podizanju osviještenosti i da podupiru mogućnosti financiranja u tom području; ističe da će zajednički instrumenti i modeli za razvoj strategija i planova za oprašivače temeljeni na najboljim praksama potaknuti donošenje dodatnih mjera na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;

24. poziva Komisiju i države članice da hitno osiguraju potpuno usvajanje smjernica EFSA-e za pčele iz 2013., uključujući zahtjeve u pogledu kronične toksičnosti i toksičnosti ličinki, kao i zahtjeve u pogledu drugih vrsta osim pčela;

25. poziva Komisiju da od EFSA-e zatraži dokument o smjernicama za pesticide u kojem bi se utvrdila ispitivanja koja se provode prije davanja odobrenja kako bi se zaštitili leptiri, moljci i osolike muhe;

26. ističe da prisustvo staništa oprašivača povećava produktivnost zemljišta;

27. poziva Komisiju da u ciljeve ZPP-a uključi ograničenja u pogledu cilja povećanja produktivnosti, da regulira intenzivne poljoprivredne prakse i potakne korištenje mjera ekologizacije kako bi se kvalitativno i kvantitativno poboljšala staništa i prostori za ispašu oprašivača te borilo protiv homogenizacije europskog krajolika;

28. poziva Komisiju i države članice da promiču korištenje pašnjaka i pastoralnih staništa, uključujući pošumljene pašnjake i druge sustave agrošumarstva kao ključan preduvjet za stvaranje supstrata za gniježđenje, razmnožavanje i prezimljavanje, u sinergiji s održavanjem travnatih zajednica visoke prirodne vrijednosti rezerviranih za ispašu i tradicionalne oblike ekstenzivne poljoprivrede;

29. u tom pogledu ističe da će plodored, korištenje snažnih vrsta i mehaničko pljevljenje/biološko suzbijanje nametnika pomoći u oporavku staništa oprašivača, dok velika polja s monokulturama doprinose padu broja oprašivača;

30. poziva Komisiju i države članice da podrže zelenu infrastrukturu kojom se ponovno stvaraju i oporavljaju mozaici staništa i funkcionalna povezanost oprašivača u ruralnim i urbanim krajolicima;

31. poziva Komisiju i države članice da promiču održavanje živica kao i koncepte graničnih pojaseva, uključujući travnate/cvjetne pojaseve uz vodne tokove i područja s višegodišnjim biljkama kao mjere za poticanje biološke raznolikosti kojima se štite ispaša i staništa oprašivača i bioloških sredstava za suzbijanje štetnika te pruža bolja kontrola erozije tla u ruralnim, poluurbanim i urbanim područjima;

32. poziva države članice da se zalaže da se vrste koje predstavljaju rizik za oprašivače pravovremeno uvrste na popis Unije kako bi ih se hitno stavilo pod kontrolu i eliminiralo, kako bi se povećala budnost i poduzele restriktivne mjere nakon što se identificiraju njihove putanje;

33. poziva Komisiju da predloži mjere za ublažavanje pritiska na oprašivače koji može biti rezultat napuštanja poljoprivrednih površina;

34. ističe da je potrebno uvesti učinkovite mjere biološke sigurnosti za lončanice i tlo prije prelaska značajnih udaljenosti i potiče javna tijela nadležna za upravljanje zelenim površinama da koriste lokalne biljke i tako maksimiziraju korist za lokalne oprašivače te minimiziraju širenje invazivnih stranih vrsta;

35. poziva Komisiju da ekološku oznaku EU-a primijeni na lončanicama koje pogoduju oprašivačima, imaju naznačeno podrijetlo, stavljene su u prikladan spremnik te se nisu koristili treset i insekticidi;

36. poziva Komisiju i države članice da pruže podršku sektoru pčelarstva jačanjem inspekcijskih pregleda pri uvozu kako bi se izbjegao uvoz patvorenog meda kao i usvajanjem obveznog označivanja meda (s imenom svake zemlje) za miješani med;

37. poziva na promicanje i razvoj staništa oprašivača u urbanim područjima;

Istraživanja, osposobljavanje i nadzor

38. kada je riječ o pčelama medaricama (Apis mellifera), posebno inzistira na ulozi istraživanja uzroka smanjenja očekivanog životnog vijeka pčela matica, što je zabrinjavajuća pojava;

39. ističe da istraživački dio Inicijative ne uzima u obzir sustave koji se temelje na rezultatima i koji podrazumijevaju praćenje te koji bi mogli bi biti korisni, djelomično zbog odgovaranja na potrebe praćenja, te poljoprivrednicima dati potreban poticaj; ističe da bi takvi programi trebali proći pilot-fazu i razviti se u okviru raznih financijskih instrumenata i politika EU-a, uključujući ZPP;

40. poziva Komisiju i države članice da povećaju financiranje za osnovno i primijenjeno istraživanje povezano s oprašivačima, razvoj terapija za nove bolesti, parazite i viruse koji ih pogađaju i da ulažu u jačanje i širenje taksonomske stručnosti, među ostalim preko Okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije; poziva na to da se veći naglasak stavi na terensko istraživanje i oprašivače koji nisu pčele medarice i leptiri;

41. poziva Komisiju i države članice da uspostave sustavan i standardiziran način praćenja divljih oprašivača u stvarnim uvjetima i glavnih pritisaka s kojima se suočavaju, kako bi se ocijenio razmjer opadanja njihova broja i uzroka tog opadanja i omogućila puna evaluacija učinkovitosti relevantnih politika EU-a i nacionalnih politika;

42. poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se u strateškim planovima ZPP-a vodi računa o potrebama financiranja za nadzor divljih oprašivača, kako bi se osigurala dovoljna količina podataka za izradu pokazatelja za oprašivače u okviru ZPP-a u skladu s obvezama u Inicijativi EU-a za oprašivače;

43. smatra da je potrebno poticati ekološke inovacije[16] u poljoprivredi i sporazume o partnerstvu s akademskim krugovima te suradnju s istraživačima iz različitih područja kako bi se podržao razvoj niskorizičnih pesticida koji su bezopasni za oprašivače;

44. poziva Komisiju i države članice da podrže znanstvene projekte građana s fokusom na bilježenju i praćenju oprašivača i osposobljavanju pčelara u cilju promicanja neinvazivnog praćenja pčela na razini Unije razvojem pokazatelja vitalnosti kolonija;

°

° °

45. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

[1]SL C 35, 31.1.2018., str. 2.

[2] SL C 356, 4.10.2018., str. 38.

[3] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0023.

[4] Garibaldi, L. A. et al, Wild Pollinators Enhance Fruit Set of Crops Regardless of Honey Bee Abundance, 2013.

[5] Potts, S., et al, Status and Trends of European Pollinators. Key Findings of the STEP Project, Pensoft Publishers, Sofia, str. 72.

[6] Potts, S., et al, Status and Trends of European Pollinators. Key Findings of the STEP Project, Pensoft Publishers, Sofia, str. 72.

[7] Gallai, N. et al., Economic Valuation of the Vulnerability of World Agriculture Confronted with Pollinator Decline, Ecological Economics, 68:3, str. 810. – 821.

[8] SL L 206, 22.7.1992., str. 7.

[9] Posebice: praćenje oprašivača i relevantnih pokazatelja u EU-u; praćenje upotrebe pesticida u okolišu uz pomoć pčela mjerenje stanja biološke raznolikosti s pomoću indeksa Crvene liste te razvoj poljoprivredničkog alata za provedbu praksi integrirane zaštite bilja diljem Europske unije.

[10]Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.)

[12] Potts, S.G., et al., (2016.), The Assessment Report of the Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services on Pollinators, Pollination and Food Production, Tajništvo Međuvladine znanstveno-političke platforme o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava, Bonn, Njemačka, str. 522.

[13]Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida, SL L 309, 24.11.2009., str. 71.;

[14] Podaci Eurostata dostupni su za kategoriju insekticida i akaricida; dodatni podaci dostupni su za različite kategorije insekticida (piretroidi, klorinati, hidrokarbonati, orpanofosfati, karbamati i oksimokarbamati te drugi insekticidi); dostupno na http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submitViewTableAction.do

[15] Uključujući i neonikotinoide.

[16] Definicija Komisije:  svaka inovacija kojom se ostvaruje znatan napredak prema cilju održivog razvoja, smanjivanjem učinaka naših načina proizvodnje na okoliš, povećavanjem otpornosti prirode na pritiske na okoliš ili ostvarivanjem učinkovitije i odgovornije uporabe prirodnih resursa.

Posljednje ažuriranje: 17. prosinca 2019.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti