Postupak : 2019/2945(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0246/2019

Podneseni tekstovi :

B9-0246/2019

Rasprave :

PV 18/12/2019 - 19
CRE 18/12/2019 - 19

Glasovanja :

PV 19/12/2019 - 6.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2019)0110

<Date>{16/12/2019}16.12.2019</Date>
<NoDocSe>B9‑0246/2019</NoDocSe>
PDF 150kWORD 50k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjave potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o stanju Ujgura u Kini („China Cables”)</Titre>

<DocRef>(2019/2945(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Kati Piri, Evelyne Gebhardt, Isabel Santos, Raphaël Glucksmann</Depute>

<Commission>{S&D}u ime Kluba zastupnika S&D-a</Commission>

</RepeatBlock-By>

Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0246/2019

B9‑0246/2019

Rezolucija Europskog parlamenta o stanju Ujgura u Kini („China Cables”)

(2019/2945(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir prethodne rezolucije o stanju u Kini, prije svega onu od 18. travnja 2019. o Kini, posebno o položaju vjerskih i etničkih manjina[1], od 4. listopada 2018. o masovnom proizvoljnom pritvaranju Ujgura i Kazaha u Autonomnoj ujgurskoj regiji Xinjian[2], od 12. rujna 2018. o stanju odnosa između EU-a i Kine[3] i od 15. prosinca 2016. o slučajevima tibetanske budističke akademije Larung Gar i Ilhama Tohtija[4],

 uzimajući u obzir odluku Konferencije predsjednika da Nagradu Saharov za 2019. dodijeli Ilhamu Tohtiju, ujgurskom ekonomistu koji se bori za prava ujgurske manjine u Kini,

 uzimajući u obzir zajedničku izjavu s 21. sastanka na vrhu EU-a i Kine od 9. travnja 2019.,

 uzimajući u obzir 37. dijalog o ljudskim pravima između EU-a i Kine, održan 1. i 2. travnja 2019. u Bruxellesu,

 uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 12. ožujka 2019. naslovljenu „EU-Kina – Strateška perspektiva” (JOIN(2019)0005),

 uzimajući u obzir usmene izjave EU-a u pogledu 4. točke dnevnog reda na 39. sjednici Vijeća UN-a za ljudska prava održanoj 18. rujna 2018. te izjave Ujedinjene Kraljevine, Njemačke, Francuske, Finske i Kanade, u kojima je izražena zabrinutost zbog proizvoljnog pritvaranja Ujgura u kampovima za „preodgoj” u Xinjiangu,

 uzimajući u obzir zajedničku izjavu o kršenjima i povredama ljudskih prava u Xinjiangu koju je 29. listopada 2019. Odboru UN-a za eliminaciju rasne diskriminacije podnio stalni predstavnik Ujedinjene Kraljevine pri UN-u u ime 23 države, uključujući 14 država članica EU-a,

 uzimajući u obzir članak 36. Ustava Narodne Republike Kine, kojim se svim građanima jamči pravo na slobodu vjeroispovijedi te njegov članak 4. kojim se potvrđuju prava manjinskih etničkih skupina,

 uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima od 16. prosinca 1966., koji je Kina potpisala 1998., ali nikad nije ratificirala,

 uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

 uzimajući u obzir zaključna zapažanja UN-ova Odbora za eliminaciju rasne diskriminacije u okviru ocjene Kine,

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da bi promicanje i zaštita ljudskih prava, demokracije i vladavine prava trebali i dalje biti u središtu dugotrajnog odnosa EU-a i Kine, u skladu s predanošću EU-a da zaštiti te vrijednosti u svojem vanjskom djelovanju te u skladu s izraženim interesom Kine da se tih istih vrijednosti pridržava u vlastitom razvoju i međunarodnoj suradnji;

B. budući da se situacija u Xinjiangu, gdje živi 10 milijuna muslimanskih Ujgura i etničkih Kazaha, proteklih godina drastično pogoršala jer je apsolutna kontrola nad Xinjiangom proglašena najvišim prioritetima zbog nestabilnosti i sigurnosnih prijetnji koje Ujguri navodno predstavljaju za Xinjiang i zbog strateške lokacije Ujgurske autonomne regije Xinjiang u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put”;

C. budući da postoje pouzdane informacije da su Ujguri i druge uglavnom muslimanske etničke manjine u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiang žrtve proizvoljnog pritvaranja, mučenja, nečuvenih ograničenja vjerskih praksi i kulture te da su podvrgnuti sustavu digitalnog nadzora koji je toliko sveprisutan da nadzire svaki aspekt svakodnevnog života s pomoću kamera koje prepoznaju lica, skeniranjem mobilnih telefona, prikupljanjem DNK-a te raširenom i nametljivom policijskom prisutnošću;

D. budući da su kineske vlasti u 2014. pokrenule najnoviju kampanju odlučne borbe protiv nasilnog ekstremizma, pod izlikom široko rasprostranjene međunarodne terorističke prijetnje koja se koristi za opravdanje sveprisutnih ograničenja i teških kršenja ljudskih prava etničkih manjinskih zajednica Xinjianga;

E. budući da postoje pouzdani izvještaji da su najmanje stotine tisuća ljudi, možda čak i više od jednog milijuna, pritvorene ili da su bile pritvorene u takozvanim centrima „političkog preodgoja”, što danas predstavlja najmasovnije pritvaranje pripadnika etničke manjine u svijetu; budući da postoje izvješća prema kojima se djeca šalju u državna sirotišta ako se i samo jedan njihov roditelj nalazi u zatvoreničkom logoru;

F. budući da je u istrazi „China-Cables” otkriven nezapamćen broj dokaza o tome da su temelji za represivne mjere protiv Ujgura, Kazaha i drugih pripremani u nizu govora koje je predsjednik Xi Jinping privatno održao prilikom posjeta dužnosnicima u Xinjiangu u travnju 2014.;

G. budući da su pritvaranje i progon ujgurskih i drugih muslimanskih manjina u Xinjiangu primorali mnoge da prestanu komunicirati sa svojim obiteljima i prijateljima u inozemstvu, među ostalim i u Europi, zbog straha od odmazde vlasti;

H. budući da se propisima o vjerskim pitanjima koji su stupili na snagu veljači 2018. još više ograničavaju aktivnosti vjerskih skupina te ih se prisiljava da se više prilagode stranačkoj politici; budući da nova pravila ugrožavaju osobe povezane s vjerskim zajednicama koje nemaju pravni status u zemlji; budući da se vjerske zajednice suočavaju sa sve većom represijom u Kini;

I. budući da je u kolovozu 2018. odbor UN-a za uklanjanje rasne diskriminacije prozvao vladu Narodne Republike Kine zbog zlostavljanja u Xinjiangu, uključujući uspostavu masovnih proizvoljnih zatvoreničkih logora; budući da je u rujnu 2018., tijekom svog prvog govora u toj ulozi, visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet istaknula „duboko uznemirujuće optužbe o masovnim proizvoljnim pritvaranjima Ujgura i drugih muslimanskih zajednica, u tzv. kampovima za preodgoj u Xinjiangu”;

J. budući da se zatvorenički kampovi u Xinjiangu brzo proširili nakon imenovanja Chena Quaugoa za guvernera regije u kolovozu 2016.;

K. budući da kineske vlasti i njihovi saveznici maltretiraju i progone kineske manjinske zajednice koje borave u EU-u;

L. budući da je Kina u posljednjih nekoliko desetljeća postigla napredak u ostvarivanju gospodarskih i socijalnih prava, izbavivši 700 milijuna ljudi iz siromaštva, ali da u velikoj mjeri ne poštuje međunarodne standarde ljudskih prava i temeljnih sloboda;

M. budući da je 4. prosinca 2019. američki Kongres donio Zakon o politici o ljudskim pravima kojim se saveznoj vladi SAD-a nalaže da odmah poduzme mjere za zaštitu ljudskih prava i sankcionira postupke kineskih vlasti u pokrajini Xinjiang, štiteći pritom Ujgure s boravištem u SAD-u od kineskog zlostavljanja i progona;

N. budući da se svome strateškom okviru za ljudska prava i demokraciju, EU obvezao da će još više promicati demokraciju, vladavinu prava i ljudska prava u svim područjima svojega vanjskog djelovanja i da će ljudska prava postaviti u središte svojih odnosa sa svim trećim zemljama, uključujući strateške partnere;

1. oštro osuđuje slanje tisuća Ujgura i etničkih Kazaha u političke kampove za preodgoj na temelju analize podataka prikupljenih u okviru sustava „prognostičkog rada policije”, među ostalim zbog putovanja u inozemstvo ili ako je procijenjeno da su pretjerano vjerski aktivni; naglašava da su svaka vrsta pritvaranja, ako se njome krše temeljni međunarodni zakoni, progon konkretne osobe ili skupine na temelju etničkog, kulturnog ili vjerskog podrijetla te ostali neljudski postupci koji uzrokuju veliku patnju ili ozbiljnu štetu, kada su počinjeni u okviru rasprostranjenog ili sustavnog napada na bilo koje civilno stanovništvo, neprihvatljivi s obzirom na međunarodni pravni okvir;

2. poziva kineske vlasti da odmah i bezuvjetno oslobode ujgurskog znanstvenika Ilhama Tohtija te da se pobrinu za to da do tada ima redovne i neograničene kontakte s obitelji i odvjetnicima po vlastitom izboru te da ne bude podvrgnut mučenju ili drugim oblicima zlostavljanja; poziva na brzu, djelotvornu i nepristranu istragu mučenja Ilhama Tohtija i privođenje odgovornih pravdi;

3. poziva kineske vlasti u Autonomnoj ujgurskoj regiji Xinjian da dostave informacije o lokacijama i zdravstvenim uvjetima osoba koje su pritvorene i odmah ih oslobode ako ne postoje dokazi o stvarnoj kriminalnoj aktivnosti; poziva kineske vlasti da odmah prekinu praksu proizvoljnih pritvaranja pripadnika ujgurske i kazaške manjine te Tibetanaca bez ikakve optužnice, suđenja ili osude za kazneno djelo, da zatvore sve kaznene kampove i centre te da odmah i bezuvjetno puste na slobodu pritvorene osobe; ponavlja poziv kineskim vlastima da novinarima i međunarodnim promatračima omoguće slobodan, smislen i neometan pristup pokrajini Xinjiang, među ostalim i visokoj povjerenici UN-a za ljudska prava te mandatarima posebnih postupaka Vijeća UN-a za ljudska prava;

4. izražava duboku zabrinutost s obzirom na izvješća o uznemirivanju Ujgura u inozemstvu od strane kineskih vlasti kako bi ih se primoralo da djeluju kao doušnici protiv drugih Ujgura, da se vrate u Xinjiang ili ne govore o situaciji ondje, ponekad tako što zadržavaju članove njihovih obitelji; poziva Komisiju i sve države članice EU-a da hitno istraže ta izvješća, da osiguraju zaštitu dijaspore iz pokrajine Xinjiang i ubrzaju zahtjeve za azil Ujgura i drugih turkijskih muslimana; pozdravlja odluku Njemačke i Švedske da se obustavi povratak svih etničkih Ujgura, Kazaha i drugih turkijskih muslimana u Kinu s obzirom na rizik od proizvoljnog pritvaranja, mučenja ili drugih oblika zlostavljanja;

5. sa zabrinutošću prima na znanje da je izuzetna važnost „dugoročne stabilnosti” u Xinjiangu za uspjeh inicijative „Jedan pojas, jedan put” dovela do intenziviranja dugotrajnih strategija kontrole pojačanih različitim tehnološkim inovacijama i brzim povećanjem rashoda za domaću sigurnost te do korištenja mjera borbe protiv terorizma za kriminalizaciju neslaganja i disidenata primjenom široke definicije terorizma; zabrinut je zbog mjera koje kineska država provodi kako bi zajamčila „sveobuhvatan nadzor” regije Xinjiang s pomoću postavljanja elektroničkog nadzora „Skynet” u velikim urbanim područjima, s pomoću postavljanja uređaja za GPS praćenje u sva motorna vozila, korištenja skenera za prepoznavanje lica na kontrolnim točkama, na željezničkim i benzinskim postajama te akcijom prikupljanja krvi koju je provodila policija u Xinjiangu radi daljnjeg povećanja kineske baze podataka o DNK-u; izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da Kina takve tehnologije izvozi u autoritarne države diljem svijeta;

6. izražava duboku zabrinutost zbog izvješća o mogućoj primjeni prisilnog rada u zatvoreničkim kampovima, a koji se odnosi i na opskrbni lanac europskih poduzeća koja posluju u Xinjiangu te izvješća o suradnji s kineskim institucijama uključenima u masovni nadzor ili pritvaranje pripadnika ujgurske manjine; poziva subjekte iz privatnog sektora da procijene svoje obveze u Xinjiangu te da prekinu poslovne odnose u slučajevima u kojima se zbog njih izravno ili neizravno potiču kršenja ljudskih prava;

7. poziva kineske vlasti da odmah i bezuvjetno oslobode sve borce za ljudskih prava, aktiviste, odvjetnike, novinare i podnositelje predstavki koji su pritvoreni zbog svog rada u području ljudskih prava te da prekinu akcije koje protiv njih trenutačno provode u vidu zadržavanja, sudskog uznemiravanja i zastrašivanja; naglašava nadalje da se kineske vlasti moraju pobrinuti za to da se svima koji su zadržani u izolaciji odmah omogući kontakt s njihovim članovima obitelji i odvjetnicima, kao i da uvjeti za sve zatočene zadovoljavaju standarde iz „Skupa načela za zaštitu svih osoba u bilo kojem obliku zatočenja ili zatvora” („Body of Principles for the Protection of All Persons under Any Form of Detention or Imprisonment”) usvojenog rezolucijom Opće skupštine UN-a br. 43/173 od 9. prosinca 1988., a to podrazumijeva i pristup zdravstvenoj skrbi;

8. poziva Komisiju, Vijeće i države članice da poduzmu sve potrebne mjere kako bi uvjerili kinesku vladu da zatvori kampove i okonča sva kršenja ljudskih prava u Xinjiangu; poziva EU i države članice da tu poruku ponove kineskoj vladi u svakoj prilici i na najvišoj razini; žali zbog činjenice da dosadašnji pristup i alati koje EU za sada upotrebljava nisu polučili konkretan napredak u pogledu stanja ljudskih prava u Kini, koje je u posljednjem desetljeću samo nazadovalo; poziva novu Komisiju da izradi i provede holističku strategiju EU-a u cilju postizanja istinskog napretka u pogledu ljudskih prava u Kini;

9. ističe da su EU i Kina u svojoj zajedničkoj izjavi objavljenoj nakon 21. sastanka na vrhu između EU-a i Kine iznova potvrdili da su sva ljudska prava univerzalna, nedjeljiva, međuovisna i međusobno povezana;

10. poziva EU, države članice i međunarodnu zajednicu da rade na uvođenju prikladnih kontrolnih izvoznih mehanizama kako bi se Kini onemogućio pristup tehnologijama kojima se krše temeljna prava;

11. podsjeća na to da je važno da EU prilikom svakog dijaloga o političkim i ljudskim pravima s kineskim vlastima, pokreće pitanje kršenja ljudskih prava u Kini, posebno pitanje manjina u Tibetu i Xinjiangu, čije temeljne slobode i prava kineske vlasti odavno krše, u skladu s opredjeljenjem Europske unije da bude sigurna, jasna i jedinstvena u svom pristupu toj zemlji; ponavlja da se Kina u okviru trenutačnog procesa reformi i sve većeg angažmana u svijetu uključila u međunarodni okvir za ljudska prava potpisavši niz međunarodnih sporazuma o ljudskim pravima; stoga poziva na uspostavu dijaloga s Kinom kako bi je se potaknulo da se pridržava tih obveza; nadalje, naglašava posebnu potrebu da kineske vlasti nastave provoditi nacionalne reforme potrebne za ratifikaciju Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima iz 1966., koji je Kina potpisala 1998.;

12. potiče primjenu čitavog niza instrumenata, uključujući ciljane sankcije, ako se to smatra prikladnim i učinkovitim, protiv kineskih dužnosnika odgovornih za osmišljavanje i provedbu politike masovnog pritvaranja Ujgura i drugih turkijskih muslimana u Xinjiangu te za provedbu teške represije vjerske slobode, slobode kretanja i drugih temeljnih prava u regiji;

13. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te vladi i parlamentu Narodne Republike Kine.

 

[1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0422.

[2] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0377.

[3] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0343.

[4] SL C 238, 6.7.2018., str. 108.

Posljednje ažuriranje: 18. prosinca 2019.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti