Postupak : 2019/2945(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0248/2019

Podneseni tekstovi :

B9-0248/2019

Rasprave :

PV 18/12/2019 - 19
CRE 18/12/2019 - 19

Glasovanja :

PV 19/12/2019 - 6.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2019)0110

<Date>{16/12/2019}16.12.2019</Date>
<NoDocSe>B9-0248/2019</NoDocSe>
PDF 163kWORD 52k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjave Komisije</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o stanju Ujgura u Kini („China Cables”)</Titre>

<DocRef>(2019/2945(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute> Reinhard Bütikofer, Saskia Bricmont</Depute>

<Commission>{Verts/ALE}u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a</Commission>

</RepeatBlock-By>

Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0246/2019

B9-0248/2019

Rezolucija Europskog parlamenta o stanju Ujgura u Kini („China Cables”)

(2019/2945(RSP))

Europski parlament,

  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Kini, prije svega one od 18. travnja 2019. o Kini, posebno o položaju vjerskih i etničkih manjina[1], od 12. rujna 2018. o stanju odnosa između EU-a i Kine[2] te od 4. listopada 2018. o masovnom proizvoljnom pritvaranju Ujgura i Kazaha u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiangu[3],

 uzimajući u obzir zajedničku izjavu s 21. sastanka na vrhu EU-a i Kine od 9. travnja 2019.,

 uzimajući u obzir 37. dijalog o ljudskim pravima između EU-a i Kine, održan 1. i 2. travnja 2019. u Bruxellesu,

 uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i ESVD-a od 12. ožujka 2019. naslovljenu „EU i Kina – strateški pregled” (JOIN(2019)0005),

 uzimajući u obzir članak 36. Ustava Narodne Republike Kine, kojim se svim građanima jamči pravo na slobodu vjeroispovijedi, te njegov članak 4. kojim se potvrđuju prava manjinskih narodnosti,

 uzimajući također u obzir usmene izjave EU-a u pogledu 4. točke dnevnog reda na 39. sjednici Vijeća UN-a za ljudska prava 18. rujna 2018. te izjave Ujedinjene Kraljevine, Njemačke, Francuske, Finske i Kanade u pogledu 4. točke dnevnog reda, u kojima je izražena zabrinutost zbog proizvoljnog pritvaranja Ujgura u kampovima za „preodgoj” u Xinjiangu,

 uzimajući u obzir pismo 22 nacija od 8. srpnja 2019. upućeno predsjedniku Vijeća UN-a za ljudska prava i visokoj povjerenici UN-a za ljudska prava u kojem se Kinu poziva da obustavi svoj program masovnog pritvaranja u Xinjiangu,

 uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima od 16. prosinca 1966. godine,

 uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima od 10. prosinca 1948.,

 uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a iz 2011. o poslovanju i ljudskim pravima,

 uzimajući u obzir zaključna zapažanja UN-ova Odbora za uklanjanje svih oblika rasne diskriminacije u okviru ocjene Kine,

 uzimajući u obzir objavu Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara od 24. studenog 2019. o „China Cables”, istrazi o nadzoru i masovnom zatvaranju Ujgura i drugih pripadnika muslimanskih manjina u kineskoj pokrajini Xinjiang bez optužbe i suđenja, koja se temelji na povjerljivim dokumentima kineske vlade koji su procurili u javnost,

 uzimajući u obzir najavu Visokog predstavnika od ponedjeljka 9. prosinca 2019. u vezi s početkom pripremnog rada na mogućem horizontalnom režimu sankcija kao odgovoru na teško kršenje ljudskih prava, uzimajući u obzir Rezoluciju Parlamenta od 14. ožujka 2019. o europskom režimu sankcija za kršenja ljudskih prava[4],

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da se stanje ljudskih prava u Kini i dalje pogoršava otkad je vlast u ožujku 2013. preuzeo predsjednik Xi Jinping, a da vlada postaje još više neprijateljski nastrojena prema mirnom neslaganju, slobodi izražavanja i vjeroispovijedi te vladavini prava; budući da su kineske vlasti zatočile i da kazneno gone stotine boraca za ljudska prava, odvjetnika i novinara;

B. budući da nedavno objavljeni dokumenti „Chuna Cables”, koje je pribavio Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara, sadrže povjerljiv popis smjernica, koje je osobno odobrila glavna odgovorna osoba za sigurnost u regiji, koje u praksi služe kao priručnik za upravljanje tzv. kampovima za „preodgoj” muslimanskih Ujgura i drugih manjina; budući da su objavljene i tajne obavještajne informacije iz kojih se doznaje kako Kina svoje politike donosi na temelju masovnog prikupljanja podataka i sustava analize koji koristi umjetnu inteligenciju da bi izabrao čitave kategorije rezidenata Xinjianga koji će biti pritvoreni; budući da dokumenti „China Cables” otkrivaju kako sustav prikuplja goleme količine vrlo osobnih podataka putem neovlaštenih ručnih pretraga, kamera za prepoznavanje lica i drugih sredstava čiji je cilj identificirati kandidate za pritvaranje; budući da se u tim dokumentima također detaljno navode izričite smjernice za uhićenje Ujgura sa stranim državljanstvom i za praćenje Ujgura iz Xinjianga koji žive u inozemstvu u suradnji s diplomatskim predstavništvima Kine u trećim zemljama;

C. budući da se u jednoj od smjernica pod nazivom „služba za zapošljavanje” predlaže da se zatvorenike koji završe strukovno obrazovanje smjesti u centar za rad; budući da su istraživači i novinari otkrili opsežan sustav prisilnog rada u cijeloj regiji, prije svega u području tekstilne industrije i proizvodnje robe široke potrošnje;

D. budući da pritvorene osobe nisu službeno optužene ni za kakvo kazneno djelo, da im se uskraćuju osnovna zakonska prava i da su zadržani protiv svoje volje na neodređeno vrijeme, a sve to upućuje na proizvoljno pritvaranje; budući da se, prema svjedočanstvima iz prve ruke, pritvorenici drže u lošim uvjetima i da su izloženi tjelesnom i psihološkom mučenju, prisilnom radu i političkoj indoktrinaciji čiji je cilj iskorijeniti vjersko uvjerenje;

E. budući da je kineska vlada donijela niz novih zakona, posebno Zakon o državnoj sigurnosti od 1. srpnja 2015., Zakon o suzbijanju terorizma, Zakon o kibersigurnosti i Zakon o upravljanju stranim nevladinim organizacijama, kojima se javni aktivizam i mirno kritiziranje vlade označavaju kao prijetnja državnoj sigurnosti, kojima se pojačava cenzura, nadzor i kontrola pojedinaca i društvenih skupina te kojima se pojedinci odvraćaju od javnoga zalaganja za ljudska prava; budući da se propisima o vjerskim pitanjima koji su stupili na snagu u veljači 2018. još više ograničavaju aktivnosti vjerskih skupina te ih se prisiljava da se više prilagode stranačkoj politici; budući da nova pravila ugrožavaju osobe povezane s vjerskim zajednicama koje nemaju pravni status u zemlji; budući da se vjerske zajednice suočavaju sa sve većom represijom u Kini;

F. budući da je Kina uspostavila raširenu državnu arhitekturu digitalnog nadzora, u rasponu od prediktivnih tehnika do proizvoljnog prikupljanja biometrijskih podataka na razini države u okruženju u kojemu ne postoje prava na privatnost;

G. budući da se situacija u Xinjiangu, gdje živi 10 milijuna muslimanskih Ujgura i etničkih Kazaha, drastično pogoršala jer je ekstremno represivna politika posebno prema ujgurskom stanovništvu proglašena najvišim prioritetom kineskih vlasti;

H. budući da je Parlament Nagradu Saharov za 2019. dodijelio Ilhamu Tohtiju, poznatom ujgurskom borcu za ljudska prava, profesoru ekonomije i borcu za prava ujgurske manjine u Kini, koji je zbog svojeg aktivizma osuđen na doživotnu kaznu zatvora;

I. budući da je u Xinjiangu uspostavljen program izvansudskog zadržavanja u okviru kojeg se stotine tisuća osoba prisiljavaju na politički „preodgoj”, kao i sofisticirana mreža invazivnog digitalnog nadzora, koja uključuje tehnologiju prepoznavanja lica i prikupljanje podataka, masovno raspoređivanje policije i stroga ograničenja vjerskih praksi te ujgurskog jezika i običaja;

J. budući da se iz brojnih vjerodostojnih navoda pripadnika akademske zajednice, medija i uglednih izvora doznaje da je kineska vlada u okviru tog programa izvansudskog zadržavanja proizvoljno pritvorila, prema procjenama, milijun Ujgura i etničkih Kazaha u kampovima za pritvorenike u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiangu, i da se u tim informacijama opisuju razmjeri i interno funkcioniranje kampova;

K. budući da je kineska vlada, nakon što je više puta porekla proizvoljno pritvaranje Ujgura i Kazaha u kampovima za pritvorenike, priznala da vodi „centre za strukovno obrazovanje”, koje je opisala kao socijalni program u okviru kojeg se pojedinci „stručno osposobljavaju”; budući da je vlada u službenom izvješću objavljenom u kolovozu 2019. „centre za strukovno osposobljavanje” proglasila vrlo uspješnima, ustvrdivši da je činjenica da u protekle tri godine u regiji nije bilo terorističkih napada rezultat te politike; budući da dokumenti „China Cables” oštro proturječe službenom vladinom opisu kampova kao socijalnih programa koji pružaju „strukovno osposobljavanje” i da otkrivaju da je glavni cilj kampanje opća indoktrinacija;

L. budući da je kineska vlada odbila brojne zahtjeve Radne skupine UN-a za prisilne ili nedobrovoljne nestanke, visoke povjerenice UN-a za ljudska prava i ostalih mandatara posebnih postupaka UN-a da pošalju neovisne istražitelje u Xinjiang i posebno da im dopuste pristup dotičnim kampovima;

M. budući da je Xinjiang ključna regija u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put”, koja ima ambiciozne ciljeve za budućnost u pogledu proizvodnje tekstilnih i drugih radno intenzivnih proizvoda; budući da vlada nudi znatne subvencije kako bi potaknula velika poduzeća da osnuju tvornice u toj regiji; budući da se programom pomoći za uparivanje također potiče korporacije iz istočnih pokrajina da osnuju podružnice u Xinjiangu; budući da se pripadnike manjina šalje na rad u tvornice tih korporacija na istok, čime se uspostavlja uska veza između proizvoda koji su rezultat prisilnog ili nedobrovoljnog rada etničkih skupina iz Xinjianga i cjelokupnog domaćeg kineskog tržišta;

N. budući da mnoga velika europska poduzeća imaju poslovne veze s Xinjiangom u različitim sektorima kao što su sektor proizvodnje, prehrambeni sektor i sektor digitalnih tehnologija; budući da nema dovoljno informacija o tome kako se koriste proizvodi zajedničkih tehnoloških pothvata, što dovodi do nesigurnosti u pogledu potencijalnog rizika da ih kineske vlasti zloupotrebljavaju u svrhu masovnog nadzora;

O. budući da europska poduzeća koja djeluju u toj regiji mogu izravno ili neizravno biti suučesnici u masovnom kršenju ljudskih prava u Xinjiangu; budući da bi se poboljšanom dužnom pažnjom u pogledu ljudskih prava u opskrbnim lancima u kojima sudjeluje ta regija trebalo pomoći da se izbjegne taj rizik suučesništva; budući da je Parlament više puta pozvao na obvezu postupanja s dužnom pažnjom u pogledu ljudskih prava u europskim poduzećima; budući da je EU već donio zakonodavstvo o dužnoj pažnji u području minerala iz područja zahvaćenih sukobima i da nova Komisija razmišlja o poduzimanju sličnih zakonodavnih mjera u cilju prestanka krčenja šuma u našim vrijednosnim lancima;

P. budući da se EU u svojem strateškom okviru za ljudska prava i demokraciju obvezuje da će promicati ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava „u svim područjima vanjskog djelovanja EU-a, bez ikakve iznimke” i da će „postaviti ljudska prava u središte svojih odnosa sa svim trećim zemljama, uključujući strateške partnere”;

Q. budući da su u zajedničkoj komunikaciji naslovljenoj „EU i Kina – strateški pregled”, ESVD i Komisija prvi put nazvale Kinu „protivnikom koji promiče drukčije modele upravljanja”;

R. budući da se u Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima pozivaju poduzeća da spriječe i ublaže postojeće i moguće povrede ljudskih prava povezane s njihovim poslovnim praksama;

1. oštro osuđuje kršenja ljudskih prava i krajnje represivne politike otkrivene u okviru „China Cables”; najoštrije osuđuje slanje Ujgura i etničkih Kazaha u političke kampove za preodgoj na temelju analize podataka prikupljenih u okviru sustava „prediktivnog rada policije”, među ostalim zbog putovanja u inozemstvo ili ako je procijenjeno da su pretjerano vjerski aktivni; potiče kineske vlasti da oslobode osobe koje su navodno pritvorene zbog svojih uvjerenja ili kulturnih praksi i identiteta;

2. naglašava da zatvorska kazna ili bilo koje drugo teško lišavanje slobode, progon skupina koje se mogu identificirati na temelju etničkog, kulturnog ili vjerskog podrijetla te ostali neljudski postupci koji uzrokuju patnju predstavljaju zločin protiv čovječnosti kada su počinjeni u okviru rasprostranjenog napada usmjerenog na civilno stanovništvo; potiče kinesku vladu da odmah zatvori te kampove, da stane na kraj svim lošim postupcima protiv civilnog stanovništva u Xinjiangu te da dopusti neovisnim i međunarodnim istražiteljima potpuni pristup toj regiji, na što je pozvao visoki povjerenik UN-a za ljudska prava;

3. ponavlja svoj poziv kineskoj vladi da odmah i bezuvjetno pusti na slobodu ujgurskog učenjaka Ilhama Tohtija, dobitnika nagrade Saharov za 2019., i sve druge koji su zadržani isključivo zbog miroljubivog korištenja svojom slobodom izražavanja i, u očekivanju tih puštanja, poziva kinesku vladu da zaustavi aktualnu represiju koja uključuje pritvaranje, sudsko uznemiravanje i zastrašivanje kako bi oni mogli neometano obavljati svoj posao; poziva Kinu da im osigura redovit i neograničen pristup njihovim obiteljima te odvjetnicima po njihovu izboru; nadalje poziva na oslobađanje Elija Mamuta, Hailaitea Niyazija, Memetjana Abdulla, Abduhelila Zununa i Abdukerima Abduwelija kao što je EU zatražio tijekom 36. i 37. kruga dijaloga EU-a i Kine o ljudskim pravima; nadalje poziva na hitno puštanje na slobodu švedskog državljanina i izdavača Guia Minhaija te dvojice kanadskih građana Michaela Spavora i Michaela Kovriga;

4. poziva kinesku vladu da otkrije imena, boravište i trenutačni status svih onih koji su stvarno nestali u Xinjiangu;

5. apelira na kinesku vladu da javno prizna razmjer i stvarnu prirodu pritvaranja Ujgura, Kazaha i drugih etničkih manjina u kampovima za pritvorenike, da izmijeni preširoku definiciju pojma terorističkog djela u svojem važećem zakonodavstvu, na primjer u Zakonu o borbi protiv terorizma iz 2015. i Uredbi o suzbijanju ekstremizacije te da jasno razlikuje između miroljubivog izražavanja različitog mišljenja i nasilnog ekstremizma;

6. naglašava odgovornosti Kine koje ona ima kao svjetska sila i poziva vlasti u Pekingu da se pobrinu za to da se u svim okolnostima poštuju međunarodno pravo, demokracija, ljudska prava i temeljne slobode u skladu s Poveljom UN-a i Općom deklaracijom o ljudskim pravima i drugim međunarodnim instrumentima koje je Kina potpisala ili ratificirala; stoga poziva Kinu da ispuni obvezu poštovanja međunarodnog prava i temeljnih normi koje uređuju međunarodne odnose, a u čijem središtu se nalaze Ujedinjeni narodi, kako je dogovoreno na 21. sastanku na vrhu EU-a i Kine; ponovo poziva Kinu da ratificira Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i zajamči njegovu potpunu primjenu, među ostalim i okončanjem svih oblika zloporaba, te da po potrebi prilagodi svoje zakonodavstvo;

7. izražava razočaranje zbog toga što nakon 37. kruga dijaloga između EU-a i Kine o ljudskim pravima nisu ostvareni bitni rezultati; nadalje, žali zbog toga što kinesko izaslanstvo 2. travnja nije sudjelovalo u nastavku dijaloga predviđenog za razmjenu gledišta s organizacijama civilnog društva; žali zbog činjenice što su na sastanku na vrhu EU-a i Kine 9. travnja hitna pitanja u pogledu ljudskih prava ponovno imala sporednu ulogu; nadalje žali zbog toga što se nije održao međuparlamentarni sastanak između EU-a i Kine predviđen za studeni;

8. izražava žaljenje zbog toga što dosadašnji pristup i alati koje je EU primijenio nisu doveli do konkretnog napretka u pogledu stanja ljudskih prava u Kini, koje je pod predsjednikom Xijem Jinpingom zabilježilo samo nazadovanje; potiče novu Komisiju da pitanja ljudskih prava uključi u sva svoja područja djelovanja te da osmisli i provede holističku strategiju EU-a u cilju postizanja konkretnog napretka u području ljudskih prava u Kini, uz zatvaranje kampova u Xinjiangu, oslobađanje političkih zatvorenika i otvaranje prostora za djelovanje civilnog društva kao pitanja apsolutnog prioriteta; ponovo poziva na to da se pitanjima ljudskih prava dodijeli veliko značenje, u privatnom i javnom okviru, na svim sastancima na visokoj razini s kineskim dužnosnicima, umjesto da se rasprave ograniče isključivo na razinu dijaloga o ljudskim pravima između EU-a i Kine;

9. poziva Vijeće, ESVD i Komisiju da zajamče da se suradnja EU-a i Kine temelji na univerzalnosti ljudskih prava, međunarodnim obvezama u pogledu ljudskih prava koje su preuzele obje strane i obvezi napretka prema postizanju najvišeg standarda zaštite ljudskih prava;

10. poziva potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i institucije Europske unije da to pitanje iznesu javno na bilateralnim sastancima s kineskom vladom i međunarodnim forumima te da javno osude sve brojnija kršenja ljudskih prava u Kini;

11. pozdravlja izjavu predsjednika Europskog vijeća prigodom posljednjeg sastanka na vrhu EU-a i Kine da su ljudska prava, iz perspektive EU-a, jednako važna kao i gospodarski interesi te poziva Komisiju, ESVD i Vijeće da dosljedno pojačaju djelovanja u rješavanju pitanja ljudskih prava u sveukupnim bilateralnim odnosima s Kinom; ponavlja svoje stajalište da ako se na sastanku na vrhu EU-a i Kine ne govori odlučno o ljudskim pravima, Vijeće, ESVD i Komisija trebaju odbiti uvrstiti tu temu u izjave te izdati zasebno priopćenje o ljudskim pravima u kojem će se dati suvisla procjena situacije i navesti razlozi zašto nije bilo moguće postići odlučniji dogovor;

12. ponavlja svoj poziv EU-u i državama članicama da na sljedećoj sjednici Vijeća UN-a za ljudska prava preuzmu vodeću ulogu inicijative za rezoluciju o uspostavi misije za utvrđivanje činjenica u Xinjiang te da jednoglasno podrže zajedničke izjave trećih zemalja istomišljenica i da se proaktivno koriste svim diplomatskim kanalima kako bi se brzo izgradila potpora među članovima Vijeća za ljudska prava;

13. ponovo poziva EU, njegove države članice i međunarodnu zajednicu da odmah zaustave sav izvoz i prijenos tehnologija dobara i usluga koje Kina koristi kako bi proširila i poboljšala svoj internetski nadzor i prediktivno profiliranje; duboko je zabrinut zbog toga što Kina sustavno izvozi visokokvalitetne tehnologije za nadzor u autoritarne države diljem svijeta i pruža redovito osposobljavanje i tehničku pomoć u korištenju tih tehnologija; u tom pogledu poziva Vijeće da donese zajedničko stajalište o reformi Uredbe o dvojnoj namjeni zbog hitnih razloga povezanih s nacionalnom sigurnosti i ljudskim pravima; naglašava da je Parlament dodatno razvio i konsolidirao prijedlog Komisije o uključivanju strogih kontrola izvoza kada je riječ o tehnologiji za kibernadzor koja jest i koja nije uvrštena na relevantni popis;

14. poziva sve akademske i istraživačke institucije koje surađuju s Kinom da u potpunosti poštuju slobodu znanosti i istraživanja;

15. duboko je zabrinut zbog višeslojnih programa prisilnog i nenamjernog rada u Xinjiangu i njihovih posljedica za globalne lance opskrbe;

16. poziva europska poduzeća koja posluju u Xinjiangu ili sudjeluju u aktivnostima koje imaju izravne posljedice u toj pokrajini da javno osude situaciju na terenu; poziva sva poduzeća iz EU-a koja posluju u Xinjiangu da privremeno obustave svoje aktivnosti na terenu ako postoje opravdani razlozi za sumnju da preko tih aktivnosti sudjeluju u kršenju ljudskih prava u Xinjiangu za koje je odgovorna Kina; potiče ih da uspostave snažnu obvezu postupanja s dužnom pažnjom u pogledu ljudskih prava koja obuhvaća postupke utvrđivanja, sprečavanja, ublažavanja i uvažavanja njihova učinka na ljudska prava u njihovim lancima opskrbe i operacijama, kao što je propisano Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima; poziva EU da izradi obvezujuće zakonodavstvo o postupanju s dužnom pažnjom u području ljudskih prava za sva poduzeća u EU-u; traži od predsjednika Europskog parlamenta da razmotri oduzimanje iskaznica za pristup Europskom parlamentu predstavnicima onih europskih poduzeća koja u sljedeća tri mjeseca ne poduzmu nikakve mjere u tom pogledu;

17. duboko je zabrinut zbog toga što su etnički Ujguri s državljanstvom jedne od država članica EU-a i boravištem u Uniji navodno bili izloženi nadzoru i prijetnjama, uključujući prijetnje smrću; poziva Komisiju i sve države članice EU-a da hitno istraže ta izvješća, da osiguraju zaštitu dijaspore iz pokrajine Xinjiang i ubrzaju zahtjeve za azil Ujgura i drugih turkijskih muslimana te da se po potrebi pozovu na nacionalno pravo; u tom pogledu pozdravlja odluku Njemačke i Švedske da se obustavi povratak svih etničkih Ujgura, Kazaha i drugih turkijskih muslimana u Kinu s obzirom na rizike od proizvoljnog pritvaranja, mučenja ili drugih oblika zlostavljanja;

18. pozdravlja nedavnu najavu Visokog predstavnika da će se započeti rad na globalnom režimu sankcija EU-a za kršenje ljudskih prava te poziva EU da ubrza taj proces, da brzo započne s radom na takvom instrumentu, kao što je Parlament predložio u svojoj rezoluciji od 14. ožujka 2019., i da dodatno uključi Europski parlament;

19. ponavlja svoj poziv Vijeću da uvede ciljane sankcije protiv Chena Quoguoa, tajnika Komunističke partije Ujgurske autonomne regije Xinjiang i drugih službenika odgovornih za represiju;

20. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Narodne Republike Kine.

 

 

[1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0422.

[2] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0343.

[3] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0377.

[4] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0215.

Posljednje ažuriranje: 18. prosinca 2019.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti