Postupak : 2019/2945(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0249/2019

Podneseni tekstovi :

B9-0249/2019

Rasprave :

Glasovanja :

PV 19/12/2019 - 6.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2019)0110

<Date>{16/12/2019}16.12.2019</Date>
<NoDocSe>B9-0249/2019</NoDocSe>
PDF 149kWORD 45k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjave Komisije</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o stanju Ujgura u Kini („China Cables”)</Titre>

<DocRef>(2019/2945(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Phil Bennion, Abir Al-Sahlani, Petras Auštrevičius, Malik Azmani, José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Gilles Boyer, Sylvie Brunet, Olivier Chastel, Katalin Cseh, Jérémy Decerle, Anna Júlia Donáth, Engin Eroglu, Klemen Grošelj, Christophe Grudler, Bernard Guetta, Antony Hook, Ivars Ijabs, Ondřej Kovařík, Ilhan Kyuchyuk, Ulrike Müller, Javier Nart, Jan-Christoph Oetjen, Dragoş Pîslaru, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Monica Semedo, Susana Solís Pérez, Ramona Strugariu, Irène Tolleret, Yana Toom, Hilde Vautmans, Marie-Pierre Vedrenne, Chrysoula Zacharopoulou</Depute>

<Commission>{Renew}u ime Kluba zastupnika Renew</Commission>

</RepeatBlock-By>

Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0246/2019

B9-0249/2019

Rezolucija Europskog parlamenta o stanju Ujgura u Kini („China Cables”)

(2019/2945(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o stanju u Kini, posebno one od 26. studenog 2009. o Kini: prava manjina i primjena smrtne kazne[1], od 10. ožujka 2011. o situaciji i kulturnoj baštini u Kašgaru (Ujgurska autonomna regija Xinjiang, Kina)[2], od 15. prosinca 2016. o slučajevima tibetanske budističke akademije Larung Gar i Ilhama Tohtija[3], od 12. rujna 2018. o stanju odnosa između EU-a i Kine[4], od 4. listopada 2018. o masovnom proizvoljnom pritvaranju Ujgura i Kazaha u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiangu[5] te od 18. travnja 2019. o Kini, posebno o položaju vjerskih i etničkih manjina[6],

 uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjeroispovijedi ili uvjerenja, koje je Vijeće usvojilo 24. lipnja 2013.,

 uzimajući u obzir zajedničku izjavu s 21. sastanka na vrhu EU-a i Kine od 9. travnja 2019.,

 uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima od 16. prosinca 1966., koji je Kina potpisala 1998., ali nikad nije ratificirala,

 uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

 uzimajući u obzir zaključna zapažanja koja je Odbor UN-a za eliminaciju rasne diskriminacije iznio u svojem izvješću o Kini,

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da su u studenom 2019. u javnost procurili dokumenti kineske vlade, iz kojih se prvi puta doznaju detalji o sustavnom pranju mozga koje Kina provodi nad stotinama tisuća muslimana u mreži strogo čuvanih zatvorskih kampova; budući da kineske vlasti uporno tvrde da se u tim kampovima nudi dobrovoljno obrazovanje i osposobljavanje; budući da dokumenti koji su procurili u javnost sadrže upute o tome kako voditi te kampove kao strogo čuvane zatvore, uz strogu disciplinu i kažnjavanje i bez mogućnosti bijega;

B. budući da se stanje ljudskih prava u Kini i dalje pogoršava otkad je vlast u ožujku 2013. preuzeo predsjednik Xi Jinping; budući da je vlada postala još više neprijateljski nastrojena prema mirnom neslaganju, slobodi izražavanja i vjeroispovijedi te vladavini prava; budući da su kineske vlasti zatočile i da kazneno gone stotine boraca za ljudska prava, odvjetnika i novinara;

C. budući da kineske vlasti provode sve intenzivniju kampanju masovnog pritvaranja, intruzivnog nadzora, političke indoktrinacije i prisilne kulturne asimilacije;

D. budući da se represija pojačala otkako su 1. veljače 2018. stupili na snagu novi propisi o vjerskim pitanjima doneseni na razini regionalne vlasti; budući da se u skladu s tim propisima javno ili čak privatno izražavanje vjerske ili kulturne pripadnosti može smatrati ekstremizmom; budući da je Kina jedna od zemalja s najvećim brojem vjerskih zatvorenika;

E. budući da se situacija u Xinjiangu, gdje živi 10 milijuna muslimanskih Ujgura, drastično pogoršala jer su stabilnost i kontrola Xinjianga proglašeni najvišim prioritetima kineskih vlasti; budući da postoje informacije koje upućuju na to da se sustav kampova iz Xinjianga proširio na druge dijelove Kine;

F. budući da je razvijena sofisticirana mreža invazivnog digitalnog nadzora, uključujući tehnologiju prepoznavanja lica i prikupljanje podataka;

G. budući da je kineska vlada odbila brojne zahtjeve za slanje neovisnih istražitelja u Xinjiang;

H. budući da je guverner Xinjianga Shohrat Zakir u prosincu 2019. izjavio da je svih 1,5 milijuna osoba koje su se nalazile u kampovima za preodgoj i zatvoreničkim kampovima „vraćeno u društvo”, no za to nije pružio dokaze;

1. izrazito je zabrinut zbog sve represivnijeg režima s kojim se suočavaju Ujguri i druge muslimanske etničke manjine, pri čemu se dodatno ograničavaju njihova ustavom zajamčena prava na slobodu kulturnog izražavanja i vjeroispovijedi, na slobodu govora i izražavanja te na mirno okupljanje i udruživanje; traži od vlasti da poštuju te temeljne slobode;

2. apelira na kinesku vladu da odmah prekine praksu proizvoljnog pritvaranja bez ikakve optužnice, suđenja ili osude za kazneno djelo, da zatvori sve kampove i centre za zadržavanje te da odmah i bezuvjetno pusti na slobodu pritvorene osobe; traži da se prije bilo kakve nove izjave o puštanju pritvorenih osoba na slobodu objave nepobitni dokazi koji će potkrijepiti tu tvrdnju;

3. zahtijeva da kineska vlada odmah objavi popis svih osoba koje su u pritvoru i svih koji su pušteni na slobodu; apelira na kinesku vladu da obiteljima nestalih u Xinjiangu dostavi potpune podatke njima;

4. poziva na hitno puštanje na slobodu proizvoljno pritvorenih osoba i zatvorenika savjesti, uključujući sljedbenike Falun Gonga, i na zaustavljanje prisilnih nestanaka te ustraje u tome da sve pritvorene osobe moraju moći izabrati svojeg pravnog zastupnika, vidjeti svoju rodbinu i imati pristup medicinskoj pomoći te da se njihovi slučajevi moraju istražiti;

5. poziva kineske vlasti da poštuju jezičnu, kulturnu, vjersku i druge temeljne slobode Ujgura;

6. poziva kineske vlasti da predstavnicima neovisnih medija i međunarodnim promatračima omoguće slobodan, smislen i neometan pristup Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiang, među ostalim i visokoj povjerenici UN-a za ljudska prava te mandatarima posebnih postupaka Vijeća UN-a za ljudska prava; smatra da bi EU i države članice tijekom sljedeće sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava trebali preuzeti inicijativu za rezoluciju o slanju misije za utvrđivanje činjenica u Xinjiang;

7. apelira na Kinu da ratificira Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima;

8. izražava razočaranje zbog toga što nakon 37. kruga dijaloga između EU-a i Kine o ljudskim pravima nisu ostvareni konkretni rezultati; nadalje, žali zbog toga što 2. travnja 2019. kinesko izaslanstvo nije sudjelovalo u nastavku dijaloga predviđenog za razmjenu gledišta s organizacijama civilnog društva;

9. potiče potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i države članice da intenzivnije prate zabrinjavajući razvoj stanja ljudskih prava u Xinjiangu, uključujući povećanu državnu represiju i nadzor, te da u privatnim i javnim okvirima glasno progovore protiv kršenja ljudskih prava u Kini; poziva potpredsjednika Komisije/ Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da inzistira na neovisnoj istrazi o razmjerima i prirodi sustava zatvoreničkih kampova i o brojnim optužbama za teška i sustavna kršenja ljudskih prava;

10. poziva Vijeće da razmotri mogućnost donošenja ciljanih sankcija i zamrzavanja imovine protiv dužnosnika i tijela odgovornih za represiju u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiangu;

11. inzistira na tome da EU, njegove države članice i međunarodna zajednica zaustave sav izvoz i prijenos tehnologija dobara i usluga koje Kina koristi kako bi proširila i poboljšala svoj internetski nadzor i prediktivno profiliranje; smatra da bi EU i njegove države članice trebali poticati europska poduzeća da nadziru svoje opskrbne lance kako bi bila sigurna da nisu umiješana u prisilni rad i da nisu suučesnici u represiji nad ujgurskim narodom;

12. apelira na države članice EU-a da poduzmu konkretne mjere kako bi ujgurske rezidente i građane koji žive u drugim državama zaštitili od uznemiravanja i zastrašivanja koje provodi kineska vlada i kako bi zajamčili da strane sile ne krše prava i slobode rezidenata i građana država članica EU-a;

13. primjećuje neravnotežu u medijskom pristupu i medijskim slobodama između EU-a i Kine; poziva Kinu da medijima iz EU-a da ista prava i pristup kakve kineski mediji imaju u državama članicama EU-a;

14. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Narodne Republike Kine.

[1] SL CE 285, 21.10.2010., str. 80.

[2] SL CE 199, 7.7.2012., str. 185.

[3] SL C 238, 6.7.2018., str. 108.

[4] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0343.

[5] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0422.

[6] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0377.

Posljednje ažuriranje: 18. prosinca 2019.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti