Postupak : 2019/2956(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0040/2020

Podneseni tekstovi :

B9-0040/2020

Rasprave :

Glasovanja :

PV 15/01/2020 - 10.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0005

<Date>{10/01/2020}10.1.2020</Date>
<NoDocSe>B9-0040/2020</NoDocSe>
PDF 244kWORD 73k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjave Komisije</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre> o europskom zelenom planu</Titre>

<DocRef>(2019/2956(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Bas Eickhout</Depute>

<Commission>{Verts/ALE}u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a</Commission>

</RepeatBlock-By>

Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0040/2020

B9-0040/2020

Rezolucija Europskog parlamenta o europskom zelenom planu

(2019/2956(RSP))

Europski parlament,

  uzimajući u obzir načelo predostrožnosti, kako je utvrđeno u članku 191. UFEU-a,

 uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

 uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

 uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom i njezino stupanje na snagu 21. siječnja 2011., u skladu s odlukom Vijeća 2010/48/EZ od 26. studenog 2009. o zaključivanju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom od strane Europske zajednice[1],

 uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i njezin Kyotski protokol,

 uzimajući u obzir sporazum donesen na 21. sastanku Konferencije stranaka UNFCCC-a (COP21) 12. prosinca 2015. u Parizu (Pariški sporazum),

 uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti,

 uzimajući u obzir najnovije i najopsežnije znanstvene dokaze o štetnim učincima klimatskih promjena koji su predstavljeni u posebnom izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) naslovljenom „Globalno zatopljenje od 1,5°C”, njegovom petom izvješću o procjeni (AR5) i sažetom izvješću o toj temi, posebnom izvješću o klimatskim promjenama i tlu te posebnom izvješću o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena,

 uzimajući u obzir ozbiljnu opasnost od gubitka biološke raznolikosti opisanu u sažetku Izvješća o globalnoj procjeni biološke raznolikosti i usluga ekosustava Međuvladine znanstveno-političke platforme o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (engl. Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services, IPBES) od 29. svibnja 2019., koje je sastavljeno za donositelje politika,

 uzimajući u obzir 25. sastanak Konferencije stranaka UNFCCC-a (COP25), održan u Madridu (Španjolska) od 2. do 15. prosinca 2019.,

 uzimajući u obzir 26. sastanak Konferencije stranaka UNFCCC-a koji će se održati u prosincu 2020. i činjenicu da sve stranke UNFCCC-a trebaju povećati svoje nacionalno utvrđene doprinose u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma,

 uzimajući u obzir 15. sastanak Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP15) koji će se održati u listopadu 2020. u Kunmingu (Kina) i na kojem će stranke morati odlučiti o globalnom okviru za zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti nakon 2020.,

 uzimajući u obzir deseto sažeto izvješće Programa UN-a za okoliš o emisijama stakleničkih plinova iz studenog 2019. (izvješće o razlici u emisijama 2019.),

 uzimajući u obzir prvo sažeto izvješće Programa UN-a za okoliš o proizvodnji fosilnih goriva iz prosinca 2019. (izvješće o razlici u proizvodnji 2019.),

 uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš naslovljeno „Europski okoliš – stanje i izgledi u 2020.”,

 uzimajući u obzir Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i ciljeve održivog razvoja,

 uzimajući u obzir prekoračenje četiriju od devet ograničenja našeg planeta, kako je utvrdio Centar za otpornost iz Stockholma, za mjerenje sigurnog radnog prostora za čovječanstvo i općeg stanja Zemljina sustava,

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2019. o klimatskim promjenama: europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo u skladu s Pariškim sporazumom[2],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama 2019. u Madridu u Španjolskoj (COP25)[3],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi[4],

 uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 12. prosinca 2019. o klimatskim promjenama,

 uzimajući u obzir zaključke i preporuke Odbora za praćenje usklađenosti s Aarhuškom konvencijom u vezi s komunikacijom Accc/C/2008/32 (dio II.) o usklađenosti Europske unije, koje je taj odbor usvojio 17. ožujka 2017.,

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2017. o primjeni Direktive 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu[5],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2018. o međunarodnom upravljanju oceanima: plan za budućnost naših oceana u okviru ciljeva održivog razvoja do 2030.[6],

 uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera[7],

 uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici[8]

 uzimajući u obzir Ministarsku deklaraciju s Malte od 30. ožujka 2017. poznatu kao „MedFish4Ever”,

 uzimajući u obzir Pregled aktivnosti u području okoliša za 2019. (COM(2019)0149),

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da su vlade na međunarodnoj razini već na sastanku na vrhu u Riju 1992. službeno priznale znanstvene dokaze o postojanju ozbiljne i neposredne opasnosti za dobrobit ljudi na planetu koja je posljedica štete koja se nanosi okolišu, a uzrokovana je ljudskom aktivnošću;

B. budući da se izvješće o računalnoj simulaciji eksponencijalnog gospodarskog rasta i rasta populacije s ograničenim zalihama resursa izrađeno 1972. i nazvano „Granice rasta” pokazalo kao strogo znanstveno upozorenje, ali su ga tvorci politika posljednjih desetljeća nažalost zanemarivali;

C. budući da je u izvješću Nicholasa Sterna objavljenom 2006. zaključeno da prednosti snažnog i ranog djelovanja protiv klimatskih promjena znatno nadilaze troškove nedjelovanja; budući da će bez djelovanja ukupni troškovi klimatskih promjena biti jednaki gubitku najmanje 5 % svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) svake godine, sada i zauvijek;

D. budući da najnovija znanstveno utemeljena izvješća, među kojima su, među ostalim, izvješća Međuvladina panela o klimatskim promjenama, Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava te Europske agencije za okoliš, jasno upućuju na to da dosadašnje politike ne uspijevaju spriječiti katastrofalna prekoračenja kapaciteta našeg planeta za potporu ljudskom prosperitetu, posebno zbog globalnog zatopljenja preko 1,5 °C, smanjenja bioraznolikosti, remećenja biogeokemijskih tokova i posljedičnog rizika od nastanka ekološkog sloma;

E. budući da ta izvješća, među ostalim, jasno upućuju na to da učinkovite političke mjere i tehnologija za sprečavanje tog prekoračenja ne samo da postoje, nego da ih je društveno i gospodarski moguće provesti te da tvorci politika moraju osigurati njihovu provedbu u sljedećem desetljeću;

F. budući da, prema posebnom istraživanju Eurobarometra objavljenom u travnju 2019. i u istraživanju Eurobarometra iz jeseni 2019., klimatske promjene sve više zabrinjavaju građane EU-a, pri čemu 93 % građana EU-a smatra da su klimatske promjene ozbiljan problem;

G. budući da je Parlament odlučno pozvao novu Komisiju da osigura da svi njezini prijedlozi budu u potpunosti sukladni s ciljem ograničavanja globalnog zagrijavanja na ispod 1,5 °C i zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti;

H. budući da prijelaz na održiv i uključiv društveno-gospodarski model predstavlja društvene, ekološke i gospodarske koristi i da se njime izbjegavaju budući društveni, okolišni i gospodarski troškovi koji uvelike nadmašuju financijska ulaganja potrebna za taj prijelaz;

I. budući da je EU tijekom financijske krize odobrio 5000 milijardi EUR za spašavanje banaka sredstvima iz državnog proračuna i da je Europska središnja banka od 2015. do 2019. mobilizirala 2400 milijardi EUR za svoj program kvantitativnog olakšavanja;

J. budući da je znanstvena literatura pokazala da bi se prijelazom na prehranu s većim udjelom biljne hrane smanjio pritisak na tlo, da bi se ograničile emisije iz poljoprivrednog sektora i doprinijelo obnovi ekosustava;

K. budući da pravedna tranzicija podrazumijeva raspodjelu koristi bez diskriminacije, aktivno uključivanje društveno isključenih, prvenstveno kako bi se iskorijenile neprihvatljive nejednakosti koje su i dalje prisutne u EU-u, uz strogu primjenu načela „onečišćivač plaća” (dok se njemu ne plaća) pri raspodjeli troškova;

L. budući da načelo predostrožnosti, kako je ugrađeno u UFEU, treba biti temelj svih mjera koje se poduzimaju u okviru europskog zelenog plana kako bi se doprinijelo zaštiti zdravlja i okoliša;

M. budući da je Unija odgovorna za otprilike 10 % globalnih emisija i da stoga mora iskoristiti sva sredstva kojima raspolaže da preuzme vodeću ulogu na međunarodnoj razini i podigne razinu ambicioznosti svojih međunarodnih partnera, posebno SAD-a, Kine, Indije, Rusije, Japana i Brazila;

N. budući da pravedna tranzicija podrazumijeva i pravo na puni pristup pravosuđu i potpunu provedbu pravde s obzirom na klimatske i ekološke obveze Unije, njezinih država članica i privatnog sektora;

O. budući da je Odbor za praćenje usklađenosti s Aarhuškom konvencijom utvrdio da EU ne poštuje odredbe članka 9. stavaka 3. i 4. Konvencije u pogledu pristupa pravosuđu za javnost jer se ni Aarhuškom uredbom ni sudskom praksom Suda Europske unije ne provode ni poštuju obveze koje proizlaze iz tih stavaka, zbog čega je revizija Uredbe obveza na temelju Konvencije, a ne mogućnost, kako je navedeno u komunikaciji o europskom zelenom planu;

P. budući da je nizozemski Vrhovni sud 20. prosinca 2019. priznao da se klimatskim promjenama krše ljudska prava, točnije članci 2. i 8. Europske konvencije o ljudskim pravima, te da su države članice prisiljene djelovati bez obzira na djelovanje međunarodnih partnera; budući da su sve države članice potpisnice Konvencije i da je pristupanje Unije Konvenciji predviđeno Ugovorom iz Lisabona;

Q. budući da je Komisija pokrenula postupak evaluacije i provjere primjerenosti i učinkovitosti propisa kako bi procijenila u kojoj se mjeri pravilima na razini Unije doprinosi borbi protiv kaznenih djela protiv okoliša i jača zaštita okoliša, imajući u vidu moguću reviziju tih pravila o kaznenim djelima protiv okoliša; budući da se to mora jasno provesti u skladu s ambicijama iz europskog zelenog plana;

Dosljedan i sveobuhvatan akcijski plan za rješavanje klimatske i okolišne krize

1. ponavlja, nakon proglašenja klimatske i okolišne krize, da su za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C i izbjegavanje masovnog gubitka biološke raznolikosti ključne hitne i ambiciozne mjere; u tom pogledu pozdravlja objavljivanje komunikacije Komisije naslovljene „Europski zeleni plan”; smatra da bi Unija trebala donijeti transformativan, sveobuhvatan, uključiv, nediskriminirajući i dosljedan akcijski plan kako bi se osigurala socijalno pravedna tranzicija u svim regijama i različitim sektorima gospodarstva te prosperitet za sve unutar ograničenja našeg planeta;

2. naglašava da bi svi ljudi koji žive u Europi trebali imati temeljno pravo na siguran, čist, zdrav i održiv okoliš i na stabilnu klimu bez diskriminacije te da to pravo mora biti u potpunosti provedivo kroz pravosudni sustav na nacionalnoj razini i razini EU-a;

3. naglašava da je europski zeleni plan transformativni projekt koji treba temeljito promijeniti stvaranje vrijednosti u našim gospodarstvima ponovnim uključivanjem našeg gospodarskog modela u naše socijalno tržišno gospodarstvo; ističe da se nejednakost dohotka u EU-u između skupina s visokim i onih s niskim prihodima od krize čak povećala, dok se udio dohotka onih 20 % na nižoj razini od 2008. smanjio na samo 7,7 % ukupnog nacionalnog dohotka; udio ulaganja (privatnih i javnih) u EU-u u odnosu na BDP i dalje je ispod razine od prije krize te se propušta prilika da se trajno visoke razine štednje produktivno iskoriste; ističe da je naše gospodarstvo izrazito financijalizirano, što za posljedicu ima neodrživu kratkoročnost realnog gospodarstva; napominje da postoji povećani rizik od pretvaranja ulaganja u fosilna goriva u izgubljenu imovinu s potencijalno narušavajućim posljedicama za financijska tržišta, ulagače i financijske institucije;

4. poziva na donošenje europskog zelenog plana kojim će se riješiti trenutačna situacija nedostatka ulaganja i nejednakosti na način da će se iskoristiti okruženje u kojem prevladavaju niske kamatne stope za privatna i javna ulaganja za ozelenjivanje našeg gospodarstva, smanjenje nejednakosti i osiguravanje ključnih javnih dobara u budućnosti; poziva na preobrazbu financijskog sektora kako bi se on ponovno povezao s realnim gospodarstvom uz istodobno ograničavanje sistemske financijske nestabilnosti, osobito rješavanjem rizika od bezvrijedne imovine; potvrđuje da će se naša gospodarstva zbog temeljite i disruptivne preobrazbe suočiti s gubicima radnih mjesta u nekim sektorima za koje se mogu i moraju pronaći hrabra rješenja u okviru europskog zelenog plana kako bi se osigurali nova i kvalitetna radna mjesta, socijalna sigurnost i perspektivu za najpogođenije regije;

5. naglašava da je ekološki otisak Europe i dalje velik, kao što je potvrdila i Europska agencija za okoliš, iako su Unija i njezine države članice u razdoblju od 1990. do 2018. uspjele smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova za 23 % uz istodobno ostvarenje gospodarskog rasta; ističe da istraživanja pokazuju da bi za održavanje razine globalne potražnje za prirodnim resursima koju zahtijeva europska proizvodnja i potrošnja bila potrebna 2,8 planeta Zemlje; stoga naglašava da ambicija europskog zelenog plana ne bi trebala biti samo da se znatno smanje domaće emisije stakleničkih plinova u Uniji, već i da se obuhvate uvozne emisije i ukupni globalni otisak Unije;

6. duboko žali što Komisija europski zeleni plan trenutačno definira kao „novu strategiju rasta” kada njezin primarni cilj mora biti upravo suprotno, tj. da se osigura zajedničko blagostanje unutar ograničenja našeg planeta; zahtijeva da Komisija pri odabiru političkih opcija u okviru europskog zelenog plana jasno navede da je povećanje dodane ekonomske vrijednosti, u skladu s njezinom tradicionalnom definicijom, daleko manje važno od uspješnog ostvarenja klimatskih i drugih okolišnih ciljeva; stoga poziva Komisiju da pronađe alternative BDP-u kao načinu mjerenja prosperiteta i dobrobiti u Uniji i njezinim državama članicama;

7. smatra da je europski plan jedinstvena prilika za jačanje europske demokracije u smjeru pravičnijeg, uključivijeg, transparentnijeg modela gospodarskog i javnog upravljanja obilježenog suradnjom i odgovornošću; poziva Komisiju da iskoristi tu priliku kako bi ispunila te ciljeve u svojem pristupu ekološkoj preobrazbi;

8. čvrsto vjeruje da bi ambicioznost u pogledu okoliša sadržana u zelenom planu trebala biti vodilja novoj Komisiji u njezinu cjelokupnom radu, posebno tako što će se osigurati da svi novi zakonodavni i nezakonodavni prijedlozi, kao i relevantno postojeće zakonodavstvo, budu u skladu s ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja na ispod 1,5 °C, zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti i poštovanja ograničenja našeg planeta;

9. čvrsto vjeruje da bi se europskim zelenim planom trebao poticati integrirani pristup i povezati svi sektori kako bi se uskladili i imali isti cilj; smatra da je integracija različitih politika u smjeru holističke vizije stvarna dodana vrijednost europskog zelenog plana i da bi je stoga trebalo jačati; poziva Komisiju da izradi i provede europski zeleni plan kao krovni okvir s odgovarajućom strukturom upravljanja, detaljnim, integriranim i transformativnim strategijama po sektoru kako bi se utvrdio način na koji će svaki sektor doprinijeti općim i specifičnim ciljevima europskog zelenog plana, koji će biti popraćen procjenom relevantnih potreba za financiranjem;

10. poziva da transformativni program europskog zelenog plana bude u središtu obnovljenog europskog semestra kako bi se obvezujućim mjerama osiguralo da sve društveno-gospodarske, makroekonomske i fiskalne politike svih država članica doprinose općim i specifičnim ciljevima europskog zelenog plana i da budu potpuno u skladu s njim;

11. ustrajan je u tome da se pravedna tranzicija, u okviru koje zaista nitko ne smije biti izostavljen, ne može ograničiti na ublažavanje određenih ekonomskih učinaka na poduzeća, već da se mora obvezno nositi s gospodarskim, regionalnim, geografskim, dobnim, rodnim i drugim nejednakostima u EU-u na način da se osigura da se prednosti, uključujući nova radna mjesta u zelenim sektorima, niže račune za potrošnju energije, čist zrak i vodu, raspodijele na način da se smanje te nejednakosti, dok troškove prvenstveno snose oni koji su u prošlosti najviše profitirali od aktivnosti koje su dovele do klimatske krize;

12. izražava žaljenje zbog nedostatka rodne perspektive te rodnih mjera i ciljeva u komunikaciji o europskom zelenom planu i odlučno poziva Europsku komisiju da na svim razinama uključi rodno osviještenu politiku i okruženje osjetljivo na rodnu perspektivu, kao i djelovanje u području okoliša; poziva Komisiju da ispuni obvezu koju je preuzela predsjednica Ursula von der Leyen da će promicati rodnu ravnopravnost u svim procesima tvorbe politika i ostvari prijedloge potpredsjednika Fransa Timmermansa da se slijedi „dvotračni pristup u pogledu rodne politike i klimatskih promjena” te da se „poduzmu mjere za uključivanje pitanja iz područja rodne i klimatske politike u sve aspekte europske razvojne politike”; podsjeća da su za postizanje dugoročnih klimatskih ciljeva ključni značajno i ravnopravno sudjelovanje žena u tijelima u kojima se donose odluke te klimatska politika i klimatsko djelovanje na razini EU-a, na nacionalnim i lokalnim razinama;

Veće klimatske ambicije EU-a za 2030. i 2050.

13. pozdravlja priznanje da trenutačni nacionalno utvrđeni doprinos Unije nije u skladu s obvezom Unije da će poštovati dugoročne ciljeve Pariškog sporazuma te poziva Komisiju i države članice da hitno pojačaju djelovanje u području klime; poziva Komisiju da do ožujka 2020. predstavi ambiciozan europski zakon o klimi, kojim će se uspostaviti ugljični proračun za Uniju i ugraditi u pravo Unije, na temelju odgovornosti Unije za djelovanje u skladu s najnovijim znanstvenim dokazima o opcijama koje su u skladu s ciljem zadržavanja globalnog zatopljenja ispod 1,5 °C, povećanja cilja smanjenja domaćih emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu za najmanje 65 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990., kao i cilja postizanja nulte neto stope emisija stakleničkih plinova u Uniji do 2040.;

14. poziva Komisiju da što prije, a najkasnije do lipnja 2021., revidira i uskladi sve političke instrumente Unije povezane s klimom i energijom s tom većom razinom ambicioznosti u srednjem i dugom roku te da hitno ukloni sve propuste ili nedosljednosti koji postoje u trenutačnim politikama Unije ili međunarodnim obvezama, posebno u pogledu obrade biogoriva i šumske biomase u skladu s Direktivom o obnovljivoj energiji i sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama, te da do lipnja 2020. predloži strateški plan Unije za metan, koji će uključivati specifične ciljeve postupnog ukidanja, instrumente i mogućnosti politike za brzo rješavanje i drastično smanjenje emisija metana u svim relevantnim sektorima, odnosno sektorima poljoprivrede, otpada i energije;

15. žali zbog toga što Komisija nije konkretno utvrdila nikakav plan revizije propisa o fluoriranim stakleničkim plinovima u europskom zelenom planu; poziva Komisiju da iskoristi priliku kako bi se u okviru revizije Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima 2020. uhvatila u koštac s poznatim nedostacima koji ugrožavaju klimatske ambicije EU-a, kao što je nezakonita trgovina fluorougljikovodicima (HFC) i nedovoljno djelovanje protiv upotrebe sumporova heksafluorida (SF6);

16. pozdravlja cilj kojim se želi osigurati učinkovito određivanje cijena ugljika u cijelom gospodarstvu i poziva Komisiju da provede ambicioznu reformu sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama u cilju ostvarenja klimatske neutralnosti do 2040., među ostalim znatnim povećanjem linearnog faktora smanjenja, ukidanjem svih besplatnih emisijskih jedinica, uvođenjem učinkovite i povećane donje granice cijene ugljika te proširenjem sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama na pomorski promet; pozdravlja predanost Komisije uvođenju mehanizma za prilagodbu emisije ugljika na granici kako bi se zajamčili ravnopravni uvjeti za sve u međunarodnoj trgovini; vjeruje da bi pri preispitivanju Direktive o oporezivanju energije trebalo okončati nepravedno i za okoliš štetno porezno izuzeće koje se trenutačno primjenjuje na goriva u zrakoplovstvu i pomorskom sektoru te da bi se trebale utvrditi učinkovite i pravedne cijene ugljika za sve sektore koji nisu obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama; naglašava da bi takve mjere trebalo pažljivo osmisliti kako se ne bi povećale nejednakosti te snažno potiče dodjeljivanje dodatnih poreznih prihoda za smanjenje nejednakosti, pokriće troškova za osobe koje su najviše pogođene tranzicijom i brigu o tome da nitko ne bude izostavljen u tranziciji na klimatski neutralan kontinent;

17. smatra da bi se sve postojeće mjere koje se odnose na izmještanje emisija ugljika trebale zamijeniti politikama i instrumentima kojima se internaliziraju svi troškovi povezani s emisijama stakleničkih plinova; u tom pogledu pozdravlja prijedlog o uvođenju mehanizma za prilagodbu emisije ugljika na granici usklađenog s WTO-om i činjenicu da bi to trebalo biti alternativa postojećim mjerama, a ne nadopuna, no izražava snažno žaljenje zbog toga što je uvođenje tog mehanizma uvjetovano postojanjem trajnog nedostatka ambicije između Unije i njezinih međunarodnih partnera;

18. ističe da rješenja koja se temelje na prirodi mogu pomoći Uniji i njezinim državama članicama da postignu svoje ciljeve u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova i biološke raznolikosti; ustrajan je u tome da bi rješenja koja se temelje na prirodi trebala biti dopuna smanjenju emisija stakleničkih plinova na izvoru; zabrinut je zbog negativnih trendova u pogledu zaštite, očuvanja i poboljšanja europske prirode i biološke raznolikosti kako je navedeno u izvješću o stanju okoliša za 2020.; u tom kontekstu poziva na pokretanje strategije za priraodna klimatska rješenja, uključujući pravni okvir za očuvanje dobrog ekološkog stanja ekosustava, provedbu politike bez narušavanja i obnovu narušenih ekosustava, između ostalog na način da se potpuno zaštiti najmanje 30 % kopnenih i morskih ekosustava te da se održivo upravlja preostalim područjima;

19. poziva Komisiju da nastavi raditi na dugoročnoj strategiji kako bi uključila novi scenarij koji se temelji na gospodarstvu s visokom energetskom i resursnom učinkovitošću koje se u potpunosti temelji na obnovljivim izvorima energije i oslanja na rješenja temeljena na ekosustavima, a ne na tehnologijama za uklanjanje ugljika koje bi uključivale znatne rizike za ekosustave, biološku raznolikost i sigurnost opskrbe hranom, s ciljem da se taj scenarij predstavi UNFCCC-u do 2020., u skladu s Pariškim sporazumom;

20. pozdravlja najavu pokretanja europskog pakta o klimi do ožujka 2020. kako bi se ostvarila suradnja s javnim i nedržavnim akterima u borbi protiv klimatskih promjena; prepoznaje važnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u ostvarivanju ciljeva u području klime; poziva izvršnog potpredsjednika odgovornog za europski zeleni plan da u osmišljavanje, provedbu, praćenje i evaluaciju europskog zelenog plana u potpunosti uključi lokalne i regionalne vlasti te predstavnike civilnog društva; poziva na jačanje pristupa koji će uključivati upravljanje na više razina kao i na to da se lokalni i regionalni akteri priznaju kao najprimjerenija razina vlasti za ostvarenje odlučnog pomaka prema gospodarstvu s nultim emisijama ugljika;

21. ponavlja svoj poziv na reviziju Aarhuške uredbe, Direktive o odgovornosti za okoliš i Direktive 2008/99/EZ o zaštiti okoliša s pomoću kaznenog prava kako bi se osigurala provedba načela „onečišćivač plaća”, između ostalog s pomoću jasnih pravila o odgovornosti poduzeća za štetu u okolišu, i pristupa pravdi za žrtve onečišćenja i kaznenih djela protiv okoliša u svim državama članicama i na razini Unije;

22. vjeruje da postoji temeljni i nepomirljivi sukob između interesa industrije fosilnih goriva i politika koje se zahtijevaju u okviru europskog zelenog plana; stoga je ustrajan u tome da bi tvorci politika i njihovi predstavnici na razini Unije ili na razini država članica u kontaktu s industrijom fosilnih goriva ili onima koji promiču njezine interese trebali biti u potpunosti odgovorni i transparentni; nadalje je ustrajan u tome da se provedu mjere kako bi se zajamčilo da industrija fosilnih goriva i oni koji promiču njezine interesa djeluju potpuno odgovorno i transparentno; poziva Komisiju da se ponovno uključi u pregovore o ažuriranom međuinstitucijskom registru transparentnosti kako bi se uključilo značajno sudjelovanje Vijeća EU-a i svih stalnih predstavništava;

23. pozdravlja najavu da će Komisija do 2030. postati klimatski neutralna; podsjeća da je Europski parlament već od 2016. ugljično neutralan, uglavnom zahvaljujući svojoj politici okoliša, politici upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) te primjeni sustava kompenzacije i zelenih certifikata za električnu energiju; smatra da bi Parlament trebao pojačati svoje klimatske mjere uvođenjem politika za ostvarenje svoje klimatske neutralnosti do 2030.; zadužuje Predsjedništvo Europskog parlamenta da do kraja 2020. raspravi i postigne dogovor o planu za postizanje tog cilja;

Opskrba čistom, cjenovno pristupačnom i sigurnom energijom

24. pozdravlja nastojanje Komisije da dekarbonizira energetski sustav kako bi EU najkasnije do 2050., a po mogućnosti već do 2040., mogao postići nultu neto stopu emisija; nadalje pozdravlja činjenicu da je energetska učinkovitost prioritet; u tom kontekstu poziva Komisiju i države članice da u svim sektorima i politikama provedu načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”; žali zbog činjenice što se Komisija ne bavi pitanjem povratnog učinka koji nastaje iz mjera energetske učinkovitosti, za koji je empirijski dokazano da poništava znatan postotak početne koristi; poziva Komisiju da se na odgovarajući način uhvati u koštac s tim učinkom pri izradi budućih politika i mjera;

25. smatra da europski zeleni plan daje važan i jedinstven zamah za stvaranje vizije energetskog sustava koji je u potpunosti energetski učinkovi, utemeljen na obnovljivim izvorima i sposoban odgovoriti na očekivanja građana u EU-u; odlučno poziva Komisiju da hitno izradi dodatni scenarij u skladu s kojim se jamči 100-postotna energija iz obnovljivih izvora, koji bi bio u skladu s ciljem klimatske neutralnosti do 2040.;

26. poziva Komisiju da najkasnije do lipnja 2021. preispita cjelokupno relevantno zakonodavstvo u području energetike kako bi se ostvario obvezujući cilj energetske učinkovitosti od najmanje 45 % do 2030. i obvezujući cilj od najmanje 40 % energije iz obnovljivih izvora do 2030. kao nužan korak k ostvarenju energetski učinkovitog gospodarstva koje je 100 % utemeljeno na obnovljivoj energiji i postizanju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova od 65 % do 2030.; ustrajan je u tome da bi Komisija trebala odrediti obvezujuće ciljeve za svaku državu članicu i za energetsku učinkovitost i za energiju iz obnovljivih izvora za 2030. te zajamčiti da je cjelokupno povezano zakonodavstvo jasno, provedivo i da ne sadrži nedostatke;

27. zahtijeva hitno ukidanje izravnih i neizravnih subvencija za nuklearna i fosilna goriva na razini EU-a i poziva države članice da uvedu iste zahtjeve na nacionalnoj i podnacionalnoj razini; zahtijeva od država članica te javnih i privatnih mirovinskih fondova da u potpunosti napuste fosilna goriva; poziva na postupno ukidanje proizvodnje energije s pomoću nuklearnih izvora, lignita, ugljena, treseta i naftnog škriljevca do 2030. i na zabranu fosilnih goriva do 2040., uz istovremeno osiguranje pravedne i uključive tranzicije;

28. naglašava da partnerske zemlje moraju biti u potpunosti uključene u politike u okviru zelenog plana i da moraju moći koristiti financijska sredstva, posebno za istraživanje i pravednu tranziciju; ističe da zemlje zapadnog Balkana pri proizvodnji energije za domaću opskrbu strujom i grijanjem, kao i za uvoz električne energije u EU, moraju obaviti energetsku tranziciju s ugljena i lignita;

29. ustraje u činjenici da EU mora dati prednost borbi protiv siromaštva, što uključuje energetsko siromaštvo, i socijalnoj pravdi; podržava uključivanje cilja za smanjenje energetskog siromaštva i donošenje usklađene definicije energetskog siromaštva;

30. poziva Komisiju da osmisli tržište plina u skladu s načelom energetske učinkovitosti na prvom mjestu i s ciljem postupnog ukidanja upotrebe fosilnih goriva kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2040.; smatra da bi četvrti popis projekata od zajedničkog interesa mogao dovesti do ovisnosti o ugljiku te bi stoga ugrozio cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2040.; smatra da je uloga plina iz obnovljivih izvora ograničena i stoga poziva na ograničavanje njegove uporabe u sektorima koje je teško dekarbonizirati, pri čemu je potrebno osigurati da je plin iz obnovljivih izvora ograničen na bioplin ili vodik proizveden iz 100 % obnovljive energije, da potječe iz energetski učinkovitih procesa i da je ograničen na održive dostupne sirovine;

31. podsjeća da je nuklearna energija nesigurna, neodrživa i neisplativa tehnologija te stoga potvrđuje da ona ne predstavlja klimatsko rješenje i traži od EU-a, država članica i EIB-a da prestanu financirati tu tehnologiju i da dostupna sredstva preusmjere u ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i razvoj pametne mreže; priznaje da je nuklearna energija sama po sebi nespojiva s kombinacijom obnovljivih izvora energije zbog svoje nefleksibilne opskrbe te da šteti razvoju održivih rješenja; podsjeća da nijedna zemlja u svijetu nema duboko geološko odlagalište za dugoročno odlaganje nuklearnog otpada, što uzrokuje znatnu i dugoročnu štetu za okoliš; predlaže reviziju Ugovora o EURATOM-u kako bi se u njega uvrstila načela sigurnosti, posebno za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona i skladištenje radioaktivnog otpada, kao i obveza osiguranja od odgovornosti;

Izgradnja i obnova uz učinkovitu upotrebu energije i resursa

32. pozdravlja predloženu inicijativu za poticanje vala obnove u Europi, kao i mjere usmjerene na olakšavanje pristupa financijskim sredstvima za obnovu zgrada; čvrsto ustraje u tome da to mora uključivati poseban naglasak na socijalnom stanovanju i unajmljenim stambenim jedinicama;

33. naglašava da je svakom europskom građaninu potrebno cjenovno pristupačno, zdravo i sigurno mjesto koje može zvati domom; žali zbog toga što se nezakonodavne mjere i ambiciozne inicijative u prošlosti nisu pokazale uspješnima i što se postojećim zakonodavstvom ne uspijeva na odgovarajući način odgovoriti na izazove;

34. poziva na donošenje zakonodavnih mjera i na potrebna ulaganja kako bi se godišnja stopa obnove zgrada povećala na 3 % te kako bi se zajamčilo da se postojeći fond zgrada obnovi prema standardu zgrade gotovo nulte energije (nZEB); odbacuje ideju proširenja sustava EU-a za trgovanje emisijama na emisije iz zgrada jer bi se tako odgovornost maknula iz sfere javnog djelovanja te bi to moglo dovesti do viših troškova u pogledu potrošnje energije za stanare i vlasnike nekretnina;

35. ističe ulogu energetskih zajednica građana i sektorske integracije u održivom gospodarstvu; poziva na to da građevinske politike postanu holističke i uključive kako bi se njima povezale socijalne usluge te industrijske, prometne i energetske funkcije domova, radnih mjesta i javnih zgrada u korist europskih građana;

36. ističe da je potrebno osigurati veći proračun za postojeće inicijative, kao što je inicijativa „Pametno financiranje za pametne zgradeˮ, koje još nisu ostvarile svoj puni potencijal; poziva na uspostavu namjenskih instrumenata financiranja za nove poslovne modele kao što su poduzeća za energetske usluge, odnosno kombinacije besplatnih savjetodavnih usluga o obnovi zgrada i proširenog i propisno financiranog Europskog instrumenta za lokalnu energetsku podršku (ELENA) za utvrđivanje i objedinjavanje malih projekata obnove u unovčive projekte, kao i uvođenje dodatnih besplatnih savjetodavnih usluga i kompleta za energetsku učinkovitost za građane;

Mobilizacija industrije za čisto i kružno gospodarstvo

37. pozdravlja predanost klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu te stoga poziva Komisiju da zajamči potpunu usklađenost svih mjera za postizanje klimatski neutralnog i kružnog gospodarstva s ciljem nulte razine onečišćenja za netoksičan okoliš kako bi se ostvarili ciklusi netoksičnih materijala;

38. poziva na uspostavu obvezujućih ciljeva na razini EU-a kako bi se smanjila potrošnja primarnih sirovina i povećala učinkovitost resursa, u cilju postizanja održivog i čistog kružnog gospodarstva najkasnije do 2050.;

39. poziva na internalizaciju vanjskih troškova odgovarajućim oporezivanjem resursa i naglašava da u ekonomskim, računovodstvenim i makroekonomskim politikama treba poštovati potrebu za održavanjem potrošnje resursa unutar ograničenja planeta;

40. pozdravlja činjenicu da će Komisija u ožujku 2020. donijeti industrijsku strategiju EU-a za suočavanje s dvostrukim izazovom zelene i digitalne transformacije, ali naglašava da industrijska strategija treba biti u skladu s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2040. i da obnova europske industrije mora biti usredotočena na energetsku učinkovitost i učinkovitost resursa te mora sadržavati pristup koji se temelji na životnom ciklusu i čistom kružnom gospodarstvu ako namjerava zadržati svoju konkurentnost i postati globalni predvodnik u ekološkoj proizvodnji; poziva na uvođenje redovitog izvješća o praćenju usmjerenog na konkurentnost ekološke industrije, malih i srednjih poduzeća i novoosnovanih poduzeća te njihovu otpornost na krize;

41. poziva na to da se industrijskom politikom EU-a ulaganja usmjere u kreativnost, vještine i inovacije te održive tehnologije i rješenja te da se njome promiče modernizacija europske industrijske baze s pomoću politike kojom se vodi računa o lancu vrijednosti i koja obuhvaća sve industrijske sektore i aktere, uključujući mala i srednja poduzeća, te sve regije EU-a; naglašava da se strategija mora temeljiti na dugoročnom regulatornom okviru koji uključuje jasne ciljeve i pokazatelje te mjerenje napretka i koji se temelji na uključivim i transparentnim procesima kako bi se osigurala usklađenost politika;

42. pozdravlja činjenicu da će Komisija donijeti novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, uključujući i politiku „održivih proizvoda” u okviru koje će smanjenje upotrebe i ponovna upotreba materijala imati prednost pred recikliranjem, prema kojemu će se ravnati tranzicija svih sektora; naglašava ulogu sustava s više ciklusa, posebno za industrijsku ambalažu i spremnike hrane kao što su boce za vodu, i poziva na uspostavu sustava depozita na razini EU-a;

43. poziva na poduzimanje odlučnih mjera protiv namjernog i nenamjernog ispuštanja mikroplastike te dodatnih mjera protiv plastike za jednokratnu upotrebu; podržava namjeru Komisije da revidira pravila o pošiljkama otpada kako bi se zaustavio izvoz otpada izvan EU-a;

44. poziva Komisiju da revidira zakonodavstvo o ekološkom dizajnu kako bi se ono proširilo izvan područja energetske učinkovitosti i kako bi se njime obuhvatile mjere za jasno označivanje mogućnosti recikliranja i popravka proizvoda; nadalje poziva Komisiju da do ožujka 2020. predstavi plan rada za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti za razdoblje 2020. – 2024. i da donese mjere za svaku posebnu skupinu proizvoda čim budu spremne;

45. ustraje u tome da Komisija u svoju industrijsku strategiju uključi tekstil i da osigura poticaje za recikliranje tekstila u EU-u;

46. pozdravlja namjeru Komisije da održivost stavi u središte digitalnog sektora; u tom kontekstu ustraje u poboljšanju energetske učinkovitosti i uspješnosti kružnoga gospodarstva samog digitalnog sektora, od širokopojasnih mreža do podatkovnih centara i uređaja informacijske i komunikacijske tehnologije; u tom pogledu poziva na uspostavu strategije EU-a za zelenu informacijsku tehnologiju s konkretnim standardima u pogledu energetske učinkovitosti podatkovnih centara i donošenje direktive o ekološkom dizajnu informacijskih tehnologija kojom bi se utvrdili obvezujući standardi i ciljevi za energetsku učinkovitost, uštedu resursa i mogućnost recikliranja i popravka informatičkih uređaja, uvelo „pravo na popravak” za krajnje digitalne uređaje, utvrdili zahtjevi za standarde u pogledu učinkovitosti videoplatformi kao što je deaktivacija automatskog uključivanja kao zadane postavke, uvođenje vidljive tipke samo za audio opciju ili zadane postavke za rezoluciju videozapisa u okviru streaminga i usluga videa na zahtjev te bi se uspostavila europska skupina za strateško promišljanje za najbolje digitalne prakse u cilju utvrđivanja primjera najboljih praksi za održivo korištenje digitalizacije i njihova stavljanja na raspolaganje trgovačkim društvima i upravama;

47. podsjeća da su održivi i pravedni lanci opskrbe uz sustavnu primjenu kriterija održivosti u javnoj nabavi ključan instrument za postizanje ciljeva europskog zelenog plana; poziva Komisiju da temeljito ispita koje su zakonodavne i nezakonodavne prilagodbe postojećeg okvira za javnu nabavu potrebne kako bi se osigurala potpuna usklađenost s ciljevima europskog zelenog plana, posebno s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2040., te da osmisli konkretan akcijski plan u tom području koji će uključivati konkretne mjerljive ciljeve i praćenje napretka koji u tom pogledu ostvaruje svaka država članica;

Brži prelazak na održivu i pametnu mobilnost

48. naglašava da je prometni sektor jedini sektor u kojem su emisije porasle od 1990. te pozdravlja jasno priznanje da će svi načini prijevoza (cestovni, željeznički, zrakoplovni i vodni prijevoz) morati u potpunosti doprinijeti dekarbonizaciji prometnog sektora u skladu s ciljem postizanja klimatski neutralnog gospodarstva; snažno podupire cilj internalizacije svih troškova u sektoru prometa povezanih s okolišem i zdravljem, koji prema studiji o vanjskim učincima i internalizaciji troškova koju je naručila Komisija trenutačno iznose oko 1 000 milijardi EUR godišnje;

49. smatra da se opće usmjerenje prometnih projekata i politika mora temeljiti na sveobuhvatnom razumijevanju svih kratkoročnih i dugoročnih vanjskih troškova; stoga poziva na donošenje sveobuhvatne strategije za potpunu internalizaciju tih troškova s pomoću mjera u koje je ugrađeno načelo „onečišćivač plaća” i pristup „od naftnog izvora do automobilskog upravljača”; smatra da bi se takvim mjerama trebali zajamčiti jednaki uvjeti za sve vrste prijevoza i da bi one trebale uključivati, među ostalim, sveobuhvatnu naplatu cestarina, ukidanje subvencija za fosilna goriva kao što su brodska i zrakoplovna goriva, moguću povezanost željezničke infrastrukture između država članica i pristupačnost prijevoza s niskim razinama emisija te ukidanje PDV-a na avionske karte, kao i reviziju smjernica o državnim potporama kako bi se zaustavilo ulaganje u širenje zračnih luka;

50. duboko žali zbog činjenice da u prijedloge Komisije nije uvrštena socijalna dimenzija uključive, nediskriminirajuće i potpuno pristupačne prometne politike s obzirom na loše radne uvjete mnogih radnika u prometnom sektoru te u svjetlu nejednakog društva koje stari; ističe da, osim što stvaraju troškove povezane s okolišem i zdravljem, loši radni uvjeti radnika umjetno smanjuju troškove putovanja i omogućuju procvat društveno i ekološki neodrživih poslovnih modela;

51. pozdravlja usredotočenost na povećanje infrastrukture za punjenje električnih vozila koja su dio rješenja za smanjenje emisija u cestovnom prometu; poziva, međutim, na izradu sveobuhvatnijeg plana gradske mobilnosti kako bi se smanjila gužva i poboljšala kvaliteta života u gradovima, posebno s ciljem smanjenja dostupnog prostora za pojedinačne automobile i njegove zamjene prostorom za javnu i aktivnu mobilnost te mikromobilnost; žali zbog nepostojanja strategije mobilnosti za ruralna područja, koja su obično izoliranija i u kojima su potrebna znatna ulaganja u javni prijevoz kako bi se osigurala njihova povezanost uz smanjenje emisija;

52. snažno potiče Komisiju da podrži države članice koje su spremne zabraniti prodaju novih vozila opremljenih motorima s unutarnjim izgaranjem nakon određenog datuma i smatra da je potrebno uvesti zabranu konvencionalnih motora s unutarnjim izgaranjem na razini EU-a u novim osobnim automobilima i lakim gospodarskim vozilima najkasnije do 2030. kako bi se do 2040. ostvario cilj postizanja klimatske neutralnosti i spriječila fragmentacija jedinstvenog tržišta; podsjeća na svoje odbijanje proširenja sustava EU-a za trgovanje emisijama na cestovni promet i umjesto toga poziva na jačanje standarda za CO2 za automobile, kombije i teška teretna vozila;

53. podsjeća da je prema podacima Europske agencije za okoliš 2016. zabilježeno 412 000 slučajeva prijevremene smrti prouzročene onečišćenjem zraka; u tom pogledu poziva na obveznu naknadnu ugradnju opreme u sva dizelska vozila u EU-u koja nisu u skladu sa standardima EU-a i na osnivanje agencije za ispitivanje emisija, kao i na donošenje normi EURO 7 za emisije vozila kojima bi se obuhvatile sve emisije, uključujući emisije iz guma i kočnica; poziva da se financijska sredstva EU-a dodijele za tehnologije i infrastrukture za daljinsko istraživanje;

54. poziva na ponovno obvezivanje na odlučno djelovanje u pogledu sigurnosti na cestama s ciljem nula smrtnih slučajeva („Vision Zero”) do 2030. i na obvezivanje na niža ograničenja brzine, bolju primjenu prometnih propisa i povećanje broja gradskih središta bez automobila, davanje prednosti aktivnoj mobilnosti, smanjenje potrebe za putovanjem i davanje prioriteta promjeni načina prijevoza u korist sigurnijih i čišćih načina prijevoza;

55. ističe da bi dovršetak jedinstvenog europskog neba mogao dovesti do određenog povećanja učinkovitosti, ali i do ukupnog povećanja zračnog prometa te stoga neće doprinijeti znatnom smanjenju zrakoplovnih emisija koje je potrebno za postizanje klimatske neutralnosti do 2040.; u tom pogledu ističe važnost osiguravanja prijelaza sa zračnog na željeznički prijevoz i poziva Komisiju i države članice da osmisle politike, ulaganja i poticaje kako bi se osiguralo da putovanja vlakom u Europi na udaljenostima do 1 000 km, gdje je to izvedivo, putnicima budu atraktivnija od zračnog ili cestovnog prijevoza; poziva na uvođenje moratorija na nove sporazume o zračnom prometu čiji je cilj povećanje zrakoplovnih kapaciteta i otvaranje novih zračnih linija, što je u suprotnosti s ciljevima zelenog plana;

56. žali zbog toga što Komisija još ne namjerava ukloniti, već samo smanjiti, besplatne emisijske jedinice za zrakoplovne aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama;

57. naglašava da bi financiranje EU-a u području prometa, uključujući sve relevantne fondove EU-a (CEF, ESIF, InvestEU itd.), kao i politiku EIB-a o davanju zajmova u području prometa trebalo prilagoditi kako bi se zajamčila dekarbonizacija prometnog sektora, pri čemu je potrebno dati prioritet održivoj promjeni načina prijevoza, povećati financiranje za željezničke veze koje nedostaju u okviru prekogranične mreže i mreže TEN-T, uz istodobno promicanje noćnih vlakova, i povećati ulaganja u cjenovno povoljan i pristupačan javni prijevoz, kombinirani prijevoz, aktivnu mobilnost i mobilnost kao uslugu; podsjeća da ulaganja u infrastrukuturu poput autocesta, parkirališta i zračnih luka obično uzrokuju povećanje potražnje i porast emisija te su stoga u suprotnosti s ciljevima europskog zelenog plana; vjeruje da je predstojeća revizija mreže TEN-T ključna za ispravak postojećeg okvira kako bi se usredotočilo na promjenu načina prijevoza i obvezujuće ciljeve za prijelaz s cestovnog na željeznički i vodni prijevoz; smatra da je jače povezivanje financiranja gradskog prijevoza s planovima održive gradske mobilnosti (SUMPS) ključno za poticanje transformacije gradske mobilnosti;

58. poziva Komisiju da donese zakonodavne prijedloge za uklanjanje emisija onečišćujućih tvari iz pomorskog prometa (NOx, SOx i lebdeće čestice) i oporezivanje potrošnje fosilnih goriva u pomorskom prometu, kao i da uvede obveznu opskrbu električnom energijom s kopna i utvrdi ambiciozne standarde učinkovitosti za brodove koji pristaju u lukama EU-a; poziva Komisiju da odredi ciljeve za djelomičnu plovidbu na jedra, solarnu energiju i energiju vjetra na plovilu te sporu plovidbu koje predstavljaju vrlo korisne načine uštede goriva; potiče Komisiju da se pobrine za to da brodovi naručeni za plovidbu vodama EU-a budu sposobni za postizanje nulte stope emisija i da uskoro i postignu tu stopu;

Od „polja do stola”: osmišljavanje pravednog i zdravog prehrambenog sustava koji je prihvatljiv za okoliš

59. pozdravlja činjenicu da je Komisija predana ideji da europska hrana postane globalni standard održivosti i napominje da pritom nijedna faza lanca opskrbe hranom, od polja do stola, što uključuje sve sirovine, pa tako i uvoz hrane za životinje, ne smije biti štetna za klimu i okoliš; žali, međutim, zbog toga što Komisija nije iskoristila tu priliku za reviziju svojeg prijedloga o budućoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici kako bi se postigli ti ciljevi;

60. pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala osigurati da će se u nacionalnim strateškim planovima za poljoprivredu od samog početka morati istaknuti viša razina ambicija kako bi se znatno smanjila upotreba kemijskih pesticida i s njima povezani rizici, kao i upotreba gnojiva i antibiotika; podsjeća da je potrebno prijeći na visoku biološku raznolikost i agroekološke sustave s pomoću rješenja utemeljenih na ekosustavima kao što su integrirana zaštita bilja, plodored s mahunarkama i ostale ekološke poljoprivredne prakse;

61. smatra da je dalekosežna reforma zajedničke poljoprivredne politike ključna za usklađenost s ciljevima EU-a u području klime i biološke raznolikosti:

i. plaćanja bi se trebala izvršavati samo za ublažavanje posljedica klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti, dobrobit životinja te posebno smanjenje upotrebe pesticida; Komisija će odobravati proizvodno vezana plaćanja samo za stočarstvo niske gustoće;

ii. izravna plaćanja trebala bi biti ograničena na najviše 50 000 EUR po poljoprivrednom gospodarstvu godišnje (ne uključujući troškove zapošljavanja), pri čemu bi se rezultat određivanja gornjih granica trebao namijeniti za preraspodjelu plaćanja za prve hektare, čime bi se spriječio nerazmjeran priljev subvencija najvećim akterima;

iii. 50 % nacionalnih omotnica za EFJP trebalo bi dodijeliti za programe za ekologiju koji ispunjavaju ambiciozne kriterije u skladu s ciljevima EU-a u pogledu klime i biološke raznolikosti te za poljoprivrednike koji prelaze na održive prakse, a posebno agroekologiju; Komisija provjerava visinu ambicija i djelotvornost programa za ekologiju država članica i pomno prati rezultate njihove provedbe;

iv. EPFRR koji raspolaže dostatnim sredstvima trebao bi biti usmjeren na podupiranje poljoprivrednika i ruralnih zajednica kako bi se lokalno i regionalno gospodarstvo iz temelja restrukturiralo u smjeru ekološki i društveno održivih sustava, posebice na temelju izbjegavanja rasipanja hrane i kraćih lanaca opskrbe, zaštite prirode i promicanja zapošljavanja u ruralnim područjima;

62. poziva Komisiju da posluša pozive iz Rezolucije Europskog parlamenta od 16. siječnja 2019. o postupku Unije za odobravanje pesticida i da poduzme sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da države članice pravilno ocjenjuju formulacije pesticida u skladu s presudom Suda Europske unije u predmetu C-616/17;

63. poziva Komisiju da predloži zakonodavstvo koje bi obvezivalo EU kao cjelinu da drastično smanji upotrebu sintetičkih pesticida za 50 % do 2025., uz obvezujuće nacionalne doprinose, u cilju njihova postupnog uklanjanja u roku od 15 godina; poziva na zabranu izvoza pesticida iz EU-a koji s zabranjeni u EU-u; poziva na strogo ograničavanje hitnih odobrenja pesticida na stvarne krizne situacije, uz podrobna pravila o obavijestima te potpuna i detaljna objašnjenja, kao i obvezu objavljivanja tih obavijesti;

64. poziva Komisiju da konačno provede potpuni europski plan biljnih bjelančevina kako bi se smanjio uvoz robe kojom se potiče krčenje šuma;

65. poziva Komisiju i države članice da hitno osiguraju potpuno usvajanje smjernica EFSA-e za pčele iz 2013. te potiče države članice da u međuvremenu usklade svoje ocjene pesticida s tim smjernicama; nadalje poziva Komisiju da djeluje u skladu sa stajalištem Parlamenta prema kojemu bi se svi pesticidi na bazi neonikotinoida trebali zabraniti;

66. smatra da je važno postaviti više standarde u zakonodavstvu iz područja dobrobiti životinja i pokrenuti postupke zbog povrede protiv država članica koje sustavno ne poštuju propise u primjeni i provedbi postojećeg zakonodavstva o dobrobiti životinja, uključujući i standarde u pogledu prijevoza životinja i one u pogledu uzgoja; kako bi se znatno smanjio prijevoz životinja, Komisija bi trebala podupirati i lokalne i manje klaonice te zabraniti izvoz živih životinja izvan EU-a;

67. potiče Komisiju da što prije donese direktivu o tlu kako bi se zaustavila degradacija zemljišta koja dovodi do gubitka tla, zemljišta i kapaciteta ponora ugljika;

68. naglašava hitnu potrebu za okončanjem prekomjernog iskorištavanja morskih bioloških resursa kako bi se osigurala produktivnost ribarstva, zaštitila morska biološka raznolikost i održala otpornost oceana na učinke klimatskih promjena; stoga potiče Komisiju i države članice da u potpunosti provedu zahtjeve zajedničke ribarstvene politike koji se odnose na održivi ribolov i smanjenje ili, po mogućnosti, uklanjanje štetnih učinaka ribolovnih aktivnosti na morske ekosustave;

69. poziva Komisiju da dodatno razmotri kako potaknuti prijelaz na klimatski prihvatljivo i održivo ribarstvo s niskim utjecajem u svim europskim morskim bazenima;

70. ističe da su potrebne hitne zakonodavne mjere u pogledu materijala koji dolaze u dodir s hranom i maksimalne razine ostataka pesticida u hrani; potiče Komisiju da zabrani potencijalno opasne i nepotrebne prehrambene aditive;

71. poziva Komisiju da preispita označivanje radi veće transparentnosti u pogledu svih tvari prisutnih u hrani i da poboljša označivanje hranjive vrijednosti (Nutriscore) i zemlje podrijetla te označivanje povezano s dobrobiti životinja; potiče Komisiju da konačno uvede prehrambene profile u sklopu Direktive o zdravstvenim tvrdnjama;

72. poziva na to da se ne izdaju nova odobrenja za genetski modificirane organizme (ni za uvoz ni za uzgoj) jer se postupkom odobravanja ne uzimaju u obzir u dovoljnoj mjeri zdravstveni rizici i učinci na biološku raznolikost; poziva Komisiju i države članice da zajamče potpunu i brzu provedbu presude Suda Europske unije u vezi s novim genetski modificiranim organizmima (tzv. „nove tehnike uzgoja”) te da osiguraju da novi GMO-i nisu deregulirani; naglašava da bi svaki postupak odobravanja trebao biti u potpunosti demokratiziran; ističe važnost prirodne biološke raznolikosti u pogledu prilagodbe klimatskim promjenama i njihova ublažavanja;

Očuvanje i obnova ekosustava i biološke raznolikosti

73. pozdravlja najavu strategije za biološku raznolikost do 2030. koja bi trebala biti objavljena do ožujka 2020.; vjeruje da je ambiciozna strategija ključna kako bi Unija mogla biti predvodnica uoči konferencije COP15 u Kunmingu i kako bi osigurala donošenje pravno obvezujućeg sporazuma o zaštiti i ponovnoj uspostavi globalne biološke raznolikosti; naglašava da bi se strategijom EU-a za biološku raznolikost trebali uzeti u obzir svi glavni uzroci gubitka biološke raznolikosti u EU-u, posebno neodržive poljoprivredne, šumarske i ribarstvene prakse, te postaviti obvezujući ciljevi za Uniju i njezine države članice kako bi se zaštitilo barem 30 % kopnenih i morskih područja Unije te obnovilo najmanje 30 % narušenih ekosustava do 2030., uz istodobno promicanje njihove međusobne povezanosti i osiguravanje njihova dostatnog financiranja i učinkovitog upravljanja;

74. ističe da je potrebno ulagati napore za očuvanje oceana i obale, i u pogledu ublažavanja klimatskih promjena i u pogledu prilagodbe njima, kako bi se zaštitili i obnovili morski i obalni ekosustavi, kako je navedeno u posebnom izvješću Međuvladina panela o klimatskim promjenama o oceanima i kriosferi, smanjenjem utjecaja ribarstva i akvakulture te ekstraktivnih industrija na morske ekosustave, kao i smanjenjem onečišćenja mora i emisija u pomorskom prometu; smatra da bi ciljevi zajedničke ribarstvene politike trebali biti zaustavljanje prekomjernog izlova i obnova stokova iznad razina koje mogu osigurati najviši održivi prinos te potiče države članice da primijene to načelo pri raspodjeli ribolovnih kvota;

75. pozdravlja predanost zemalja diljem Sredozemlja tome da razviju sveobuhvatno upravljanje, poboljšaju prikupljanje podataka i znanstvenu procjenu, uspostave okvir za upravljanje ribarstvom utemeljen na ekosustavu, razviju kulturu poštovanja propisa i uklone nezakoniti, neprijavljeni ili neregulirani ribolov, podržavaju održivi mali ribolov i akvakulturu te postignu veću solidarnost i koordinaciju;

76. snažno potiče Komisiju da pojača svoje djelovanje u području zaštite i obnove šuma u Uniji i diljem svijeta; ponavlja svoj poziv na to da se blokira pristup tržištima EU-a za proizvode krčenja šuma i da se uvedu obveze u pogledu dužne pažnje za trgovačka društva koja na tržište Unije stavljaju robu povezanu s krčenjem šuma, kao što su soja, palmino ulje, eukaliptus, govedina, koža i kakao; poziva Komisiju da prestane odobravati genetski modificiranu soju, čiji uvoz potiče krčenje šuma velikih razmjera u zemljama kao što su Brazil i Argentina; prima na znanje ulogu sve ugroženijih autohtonih naroda i šumskih zajednica kao čuvara i skrbnika šumskih ekosustava;

77. ističe trenutačne nedosljednosti između ciljeva Unije koji se odnose na biološku raznolikost i njezine politike za bioenergiju; stoga poziva Komisiju da donese čvršće kriterije održivosti za bioenergiju kako bi se osiguralo da njezin doprinos ne šteti biološkoj raznolikosti i ekosustavima;

78. napominje da novo pošumljavanje ne može nadoknaditi gubitak starih šuma, ni u smislu ponora ugljika ni u smislu biološke raznolikosti; smatra da je štetno šume koje obiluju biološkom raznolikošću zamijeniti nasadima koji su siromašni vrstama, i ustraje u tome da se manjkavi pojam „neutralizacija biološke raznolikosti” ne bi trebao koristiti kao instrument politike; poziva na izradu europske strategije za obnovu europske divljine i ponovnu uspostavu paneuropske šume;

79. ističe da je važno povećati opseg i djelotvornost mreža zaštićenih područja radi ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima te radi omogućavanja oporavka biološke raznolikosti od višestrukih stresora; poziva Komisiju i države članice da udruže napore radi postizanja dogovora o ambicioznom globalnom cilju u pogledu zaštićenih područja kako bi opseg povezanih morskih i kopnenih područja kojima se učinkovito upravlja dosegnuo najmanje 30 % do 2030.; potiče Uniju i države članice da dovrše Europski zeleni pojas kao pilot-projekt i značajan dio europske zelene infrastrukture;

80. poziva Komisiju da uspostavi obvezujuće kriterije za osiguranje pravilnog upravljanja biljnim i životinjskim staništima te područjima mreže Natura 2000, da zabrani štetne aktivnosti i upotrebu pesticida u zaštićenim područjima i oko njih te da pojača nadzor i inspekcije koje provode neovisna tijela; poziva Komisiju da ojača Direktivu o odgovornosti za okoliš u skladu s preporukama Europskog parlamenta iz njegove rezolucije od 26. listopada 2017.; poziva Komisiju da pokrene postupke zbog povrede protiv država članica koje ne poštuju zakonodavstvo o zaštiti prirode;

81. ističe činjenicu da prijetnje biološkoj raznolikosti često mogu proizići iz različitih planiranih infrastruktura u područjima kao što su promet, proizvodnja i distribucija energije, postrojenja za gospodarenje otpadom ili rudarske aktivnosti; podsjeća da se utjecaj takvih projekata na okoliš mora primjereno procijeniti u najranijoj fazi planiranja, zajedno s učincima na postojeće socioekonomske aktivnosti kao što je poljoprivreda; podsjeća na to da je osnovna svrha i duh relevantnog zakonodavstva EU-a u najvećoj mogućoj mjeri spriječiti znatnu štetu za staništa i vrste s pomoću najbolje moguće alternative, koja može podrazumijevati i nerealizaciju projekta; potiče Komisiju da preuzme svoju ulogu čuvarice Ugovora i u tom području nadilaženjem postojeće komunikacije naslovljene „Pravo EU-a: Boljom primjenom do boljih rezultata” i da propisno preispita slučajeve mogućeg kršenja zakonodavstva EU-a o okolišu koje su prijavili građani i organizacije;

82. ističe da je važno do kraja 2020. postići dogovor o novom međunarodnom pravno obvezujućem instrumentu u okviru Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora u pogledu očuvanja i održivog iskorištavanja morske biološke raznolikosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije te poziva Komisiju i države članice da pojačaju napore u cilju postizanja sporazuma o ambicioznom globalnom sporazumu na predstojećem četvrtom međuvladinom odboru u New Yorku u ožujku 2020.;

83. traži da se kopnenim i morskim ekosustavima dodijeli pravni status i da Komisija i države članice promiču međunarodni status svjetskih dobara na sastanku zemalja potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti u okviru konferencije COP15 u Kunmingu;

84. podsjeća na ograničenja planeta kad je riječ o Programu plavog rasta, koji bi se trebao razvijati samo unutar ekoloških ograničenja;

Cilj nulte stope onečišćenja za netoksični okoliš

85. pozdravlja ambiciju u pogledu nulte stope onečišćenja za netoksični okoliš te priznanje da je potrebno više mjera kako bi se spriječilo onečišćenje, kao i mjere za čišćenje okoliša i uklanjanje onečišćenja; očekuje od Komisije da uskladi predstojeću industrijsku strategiju i akcijski plan za kružno gospodarstvo s ciljem nulte stope onečišćenja;

86. poziva Komisiju da pravilno primjenjuje Uredbu REACH u skladu s presudom u predmetu T-837/16 (Švedska protiv Europske komisije);

87. poziva na uklanjanje svih regulatornih nedostataka u zakonodavstvu EU-a u području kemikalija i na postizanje usklađenosti u svim sektorima, na ubrzanje zamjene toksičnih kemikalija netoksičnim alternativama primjenom grupnog pristupa kad god je to moguće, ostvarivanje svih četiriju elementa dugo očekivane strategije za netoksični okoliš, posebno u pogledu endokrinih disruptora i nanomaterijala, te poduzimanje mjera protiv vrlo postojanih kemikalija;

88. poziva na sveobuhvatno djelovanje protiv svih relevantnih onečišćujućih tvari kako bi se obnovile prirodne funkcije kopnenih, obalnih, morskih i površinskih voda;

89. potiče Komisiju da revidira Direktivu o kvaliteti zraka kako bi se ciljne vrijednosti uskladile s najnovijim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije te kako bi se uvela kratkoročna vrijednost za tvari sitne čestične građe;

90. poziva na reviziju Direktive Seveso kako bi se osiguralo zdravlje okoliša, kao i na to da se strategija nulte stope onečišćenja/toksičnosti primjenjuje na sve industrijske aktivnosti te traži reviziju Direktive o odobalnim djelatnostima kako bi se zabranilo bušenje na pučini;

Financiranje europskog zelenog plana i osiguravanje pravedne tranzicije

Zeleno financiranje i ulaganja te pravedna tranzicija

91. pozdravlja priznavanje znatnih financijskih potreba za postizanje ciljeva navedenih u komunikaciji o europskom zelenom planu i potrebe za planom ulaganja; nadalje pozdravlja činjenicu da je u Komunikaciji priznato da bi održivost trebala biti dodatno uvrštena u okvir za korporativno upravljanje i okvir za održiva ulaganja kako bi se osiguralo da privatni sektor stvarno doprinosi ciljevima zelenog plana i da ih ne narušava;

92. pozdravlja nedavne izjave novoimenovane predsjednice ESB-a da bi institucija, i u svojoj monetarnoj ulozi i u ulozi bankovnog nadzora, trebala doprinositi borbi protiv klimatskih promjena, posebno ciljanom kupnjom obveznica u okviru svojih programa i osiguravanjem razborite procjene klimatskih i drugih okolišnih rizika u bankarskom sustavu; ističe da je u okviru mandata Europskog sustava središnjih banaka da podupire opće ekonomske politike u Uniji radi doprinošenja ostvarenju ciljeva Unije utvrđenih u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji, koji uključuju visoku razinu zaštite i poboljšanje kvalitete okoliša, kao i socijalne pravde i zaštite; potiče Komisiju da u tom pogledu surađuje s ESB-om kako bi se osiguralo dosljedno djelovanje obećano u komunikaciji o europskom zelenom planu;

93. duboko žali zbog činjenice da procjene Komisije navedene u Komunikaciji ne obuhvaćaju rashode potrebne za prilagodbu na klimatske promjene ili druge okolišne izazove, kao što je biološka raznolikost, kao ni javna ulaganja potrebna za rješavanje pitanja socijalnih troškova tranzicije ili troškova nedjelovanja;

94. očekuje od Komisije da iznese jasan plan financiranja kojim se utvrđuje raspodjela ulaganja te kojim se mobiliziraju sredstva znatno iznad razine od 2 % BDP-a EU-a godišnje kako bi se osiguralo da sva područja kojima je potrebno ulaganje za potrebe tranzicije imaju sredstva potrebna za dekarbonizaciju i zaštitu biološke raznolikosti, a da se pritom nitko ne zapostavi, i da se obuhvate različita područja djelovanja, uključujući održivi promet, obnovljive izvore energije, uštede energije i učinkovitost resursa te obnovu ponora ugljika i biološke raznolikosti, kao i socijalne troškove tranzicije;

95. kako bi se osigurala sveobuhvatnost i dosljednost financiranja potrebnog za ostvarivanje ciljeva utvrđenih u Komunikaciji, u odgovarajućem planu financiranja mora se jasno navesti koji će se privatni i javni izvori novca mobilizirati, na razini EU-a te na nacionalnoj i lokalnoj razini, na koje će se mjere taj novac potrošiti i kako se očekuje da će ti rashodi doprinijeti postizanju ciljeva;

96. ustraje u tome da je u svrhu usklađenosti politika u interesu zaštite klime i bioraznolikosti u svim ulaganjima EU-a ključno da cjelokupni proračun EU-a bude 100 % u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma te poziva na hitnu preobrazbu EIB-a u punopravnu klimatsku banku;

97. žali zbog neusklađenosti s ciljevima utvrđenima u komunikaciji Komisije o zadržavanju cilja od 25 % potrošnje u području klime u VFO-u; ustraje u tome da se najmanje 50 % VFO-a posveti klimatskoj politici, kao i u tome da se ostatak koristi uzimajući u obzir zaštitu klime i bioraznolikosti; ustraje u postojanju pravne obveze da planiranje svih izdataka u okviru novog VFO-a podliježe temeljitoj provjeri otpornosti na klimatske promjene s pomoću instrumenta koji je uveden posebno za tu namjenu i koji su predložili Europska komisija i Europski parlament;

98. nadalje ustraje u tome da bi proračun EU-a trebao u potpunosti biti u skladu s njegovim međunarodnim obvezama i ciljevima te da EU više ne bi trebao izravno ili neizravno financirati infrastrukturu potražnje ili opskrbe fosilnim gorivima ni u EU-u ni u inozemstvu;

99. smatra da se usklađenost mora poticati ukidanjem svih štetnih subvencija, među ostalim onih koje se pružaju preko državnih potpora i neizravnih subvencija kao što su porezna izuzeća, kojima se doprinosi daljnjem postojanju štetnih praksi, ugrožavaju se napori u području zaštite klime i biološke raznolikosti te se iskorištavaju vrijedni resursi potrebni za pravednu tranziciju na klimatski neutralno gospodarstvo s bogatom bioraznolikošću;

100. uvjeren je da i prihodovna, a ne samo rashodovna strana proračuna EU-a, mora biti u potpunosti usklađena s ciljevima navedenima u Komunikaciji; ističe da bi reforma vlastitih sredstava trebala dovesti do boljeg usklađivanja s politikama i prioritetima EU-a;

101. pozdravlja prijedloge Komisije o vlastitim sredstvima, posebno o porezu na plastiku i vlastitim sredstvima utemeljenima na sustavu Europske unije za trgovanje emisijama; ističe potrebu da se hitno razmotre novi porezi kako bi se povećala vlastita sredstva EU-a i smanjila ovisnost o nacionalnim doprinosima;

102. ističe potrebu za premještanjem oporezivanja u skladu s načelom „onečišćivač plaća” izvan okvira mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika kako bi se porezi za zaštitu okoliša uključili na europskoj razini, primjerice porez na fosilna goriva, letove i plastiku čiji bi se prihod trebao namijeniti za ispunjavanje ekoloških i socijalnih ciljeva europskog zelenog plana; uviđa koristi usklađenih europskih poreza kojima se zamjenjuju nacionalni porezi i smanjuje administrativno opterećenje za poslovne subjekte i potrošače;

103. ustraje u tome da je potrebno nadovezati se na uspjeh inicijative za održivo financiranje kako bi se osigurala potpuna transparentnost u pogledu stupnja održivosti financijskog sustava EU-a, stavljanjem najštetnijih ulaganja na crnu listu, predložila zelena oznaka za financijske proizvode te kako bi se tokovi ulaganja preusmjerili prema ekološkoj tranziciji gospodarstva;

104. sa zanimanjem iščekuje širenje područja primjene taksonomije EU-a kako bi se obuhvatile djelatnosti štetne za okoliš; poziva na brzo donošenje standarda EU-a za zelene obveznice, na pozornu integraciju okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika u bonitetni okvir za banke i druge financijske posrednike te na uključivanje ekoloških rizika u okvire za testiranje otpornosti na stres;

Ekologizacija nacionalnih proračuna i slanje odgovarajućih cjenovnih signala

105. pozdravlja činjenicu da je Komisija prepoznala da nacionalni proračuni imaju ključnu ulogu u tranziciji te da je ta uloga u velikoj mjeri ugrožena postojećim okvirom gospodarskog upravljanja i tretiranjem ulaganja kojima se promiču ciljevi Zelenog plana u fiskalnim pravilima EU-a;

106. ustraje u tome da je od ključne važnosti zauzeti dosljedan pristup zadovoljavanju potreba za ulaganjem na nacionalnoj razini koje je potrebno za ispunjavanje ambicija navedenih u Komunikaciji kako bi se osigurala revizija fiskalnih pravila EU-a i procesa europskog semestra;

 ističe da je važno osigurati da se pri procjeni proračuna država članica klimatska politika te socijalni ciljevi i ciljevi u području okoliša tretiraju s jednakom važnošću i kao jednako obvezujući kao i ciljevi u pogledu dugova i deficita;

 smatra da treba ukloniti prepreke ulaganju potrebnom za klimatsku politiku raspodjelom iznosa rashoda za ulaganja tijekom cijelog trajanja bruto investicija povezanih s javnim ulaganjima koja su, u skladu s Uredbom o taksonomiji, u skladu sa zahtjevima u pogledu održivih ulaganja;

107. također ustraje u tome da je za usklađenost potrebna revizija pravila o državnim potporama (posebno Uredbe o općem skupnom izuzeću i Smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju) kako bi ona bila potpuno usklađena sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova i ekološkim ciljevima te kako bi se njima odlučno odvraćalo od subvencija za fosilna goriva, uključujući prikrivene potpore za fosilna goriva kao što su potpora za zatvaranje rudnika ugljena i naknada za neupotrebljivu imovinu ili proširenje zračnih luka;

108. smatra da je potrebno uspostaviti revizijski postupak za provjeru usklađenosti odluka o državnim potporama s ciljem EU-a u pogledu postizanja nulte neto stope emisija do 2040.;

Aktiviranje obrazovanja i osposobljavanja

109. pozdravlja prijedlog o europskom okviru kompetencija za pomoć pri razvoju i procjeni znanja, vještina i stavova o klimatskim promjenama i održivom razvoju kao i predložene inicijative za poticanje ulaganja u iznosu od tri milijarde EUR u održivu školsku infrastrukturu;

110. smatra da je promicanje „zelene mobilnosti” u programu Erasmus+ za razdoblje 2021. – 2027. pitanje usklađenosti s ciljevima Komunikacije;

Osiguravanje pravedne tranzicije

111. pozdravlja činjenicu da je u Komunikaciji prepoznata potreba za uključivim i pravednim planom tranzicije; izražava žaljenje zbog toga što u Komunikaciji nema prijedloga za rješavanje problema socijalnih i ekonomskih nejednakosti koje nadilaze prekvalifikaciju i zapošljavanje u novim gospodarskim sektorima;

112. duboko žali zbog toga što se u okviru potreba za ulaganjima predstavljenih u Komunikaciji zanemaruju socijalni troškovi tranzicije i troškovi prilagodbe klimatskim promjenama, koji se moraju snositi kako bi se osigurala pravedna tranzicija;

113. poziva Komisiju da podupre mehanizam za pravednu tranziciju snažnim socijalnim politikama, posebno u pogledu iskorjenjivanja siromaštva i u pogledu socijalne sigurnosti; poziva Komisiju da u okviru programa za pravednu tranziciju predstavi europsku okvirnu direktivu o minimalnom dohotku jer se iskorjenjivanjem siromaštva ljudi osnažuju za prilagođavanje promjenama; poziva Komisiju da temeljito ocijeni učinke raspodjele postojećih i novih instrumenata klimatske politike te da zajamči najveću moguću progresivnost svojih politika u pogledu raspodjele kako bi se potencijalne negativne socijalne posljedice svele na najmanju moguću mjeru;

114. ustraje u tome da se sredstva iz mehanizma za pravednu tranziciju dodjeljuju samo ako je učinkovit i obvezujući plan za postupno ukidanje fosilnih goriva zakonski uređen na razini država članica te da se nikakva sredstva ne rasipaju na osiguravanje koristi prvenstveno velikim poduzećima u industriji ugljena, posebno subvencioniranjem njihovih korporativnih obveza kao što su čišćenje objekata i vode, nego da primarni korisnici tih sredstava budu građani;

115. ustraje u tome da u cilju usklađenosti s ciljevima Komunikacije ključni dio pravedne tranzicije treba biti jedan od glavnih programa usmjerenih na ekologizaciju stambenog fonda te na izgradnju novih socijalnih stanova gotovo nulte potrošnje energije; ističe da bi se time znatno doprinijelo klimatskoj politici i dostupnosti u pogledu cijena, ali i otvaranju dugoročnih zelenih radnih mjesta, smanjenju zaduženosti kućanstava i rješavanju zdravstvenih problema;

116. ustraje u tome da se uvede istinski transparentan postupak za pristup sredstvima kojima je cilj osigurati pravednu tranziciju kako bi se ona mogla pomno pratiti da bi se osigurala učinkovitost, dosljednost i uključivost;

117. ustraje u tome da je potrebno pružiti jednake mogućnosti za ruralna i urbana područja kako bi se osigurala pravedna tranzicija u cijelom društvu;

118. snažno se protivi prijedlogu Komisije da se pri financiranju pravedne tranzicije uglavnom treba oslanjati na financijske instrumente, uključujući program InvestEU;

119. poziva na reformu politika EU-a u području spajanja trgovačkih društava, uzimajući u obzir socijalne i ekološke učinke mogućih spajanja;

120. poziva Europsku komisiju da provede sustavne procjene utjecaja na spolove i dodijeli posebna sredstva za rodnu ravnopravnost u relevantnim klimatskim aktivnostima i politikama europskog zelenog plana;

Mobiliziranje istraživanja i poticanje inovacija

121. pozdravlja činjenicu da Komisija ističe potrebu za radom u različitim sektorima i disciplinama te za sustavnim pristupom planu istraživanja i inovacija EU-a; žali zbog činjenice da potrošnja EU-a na klimatska pitanja u području istraživanja i inovacija nije primjerena razmjerima klimatske i ekološke krize; ističe da je potrebno povećati potrošnju EU-a za istraživanje i inovacije u okviru programa Obzor na najmanje 50 % (s trenutačnih 35 %) za odgovorne inovativne tehnologije, proizvode i poslovne subjekte te netehnološka rješenja te da više ne treba biti javnih ulaganja u istraživanje i inovacije u području fosilnih goriva; ističe da je u sve programe u okviru plana istraživanja i inovacija EU-a potrebno sustavno uključivati klimatska pitanja i provjeravati njihovu otpornost na klimatske promjene;

122. smatra ključnim da se europskim zelenim planom promiču sustavne promjene, a ne tehnološki popravci na kraju lanca kojima se zadržava neodrživ sustav i ovisnost o ulaznim podacima; upozorava na tzv. „načelo inovativnosti” koje industrija često upotrebljava za promicanje inovacija svih vrsta po svaku cijenu; napominje da često već postoje jednostavnije, jeftinije i učinkovitije tehnike i rješenja prilagođeni potrebnom opsegu, kao što je agroekologija, čija je svrha pružanje pomoći u rješavanju pitanja krize u području klime i bioraznolikosti; poziva Komisiju da podrži samo inovacije koje su za javno dobro, koje su participativne i održive, kojima se ne nanosi šteta i kojima se poštuje načelo predostrožnosti;

123. smatra da je potrebno promicati ključne industrijske projekte čiji je cilj smanjenje emisija i resursa te bolje koristiti ciljane „važne projekte od zajedničkog europskog interesa” kad je riječ o projektima otpornima na klimatske promjene koji imaju stvarnu dodanu vrijednost u postizanju nulte neto stope emisija;

124. žali zbog toga što buduća strategija za mala i srednja poduzeća nije dio europskog zelenog plana; ponovno ističe da su mala i srednja poduzeća okosnica europskoga gospodarstva; ističe potrebu da se blisko povežu strategija za mala i srednja poduzeća, industrijska strategija i cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2040.; smatra da treba pokrenuti ambiciozan program za ekološke inovacije/ekološka novoosnovana poduzeća s pomoću posebnih mjera i sredstava za potporu malim i srednjim poduzećima i novoosnovanim poduzećima u sektorima povezanima s klimom i kružnim gospodarstvom, uključujući jedinstvenu kontaktnu točku za informiranje i savjetovanje o pitanjima kao što su financiranje i djelovanje na unutarnjem tržištu te o tome kako razviti održivost i učinkovitost resursa koja je integrirana i onu koja je sastavni dio njihovih poslovnih planova i rada;

125. ističe da bi inovacije trebalo poticati u tehnologijama koje su važne za prelazak na održivo gospodarstvo, kao što su fotonaponske ćelije i baterije čiji je cilj povećanje energetske i resursne učinkovitosti tehnologija i njihovih mogućnosti u pogledu recikliranja;

 „Ne čini štetu” – uključivanje održivosti u sve politike EU-a

126. pozdravlja činjenicu da je u Komunikaciji izražena predanost načelu u skladu s kojim sva djelovanja i politike EU-a treba ujediniti kako bi EU postigao uspješnu i pravednu tranziciju prema održivoj budućnosti; napominje da se tim minimalnim zahtjevom ne povećava samo učinkovitost djelovanja već se i izbjegava rasipanje javnih sredstava;

127. pozdravlja činjenicu da će Komisija uskladiti sve buduće političke inicijative s ciljevima europskog zelenog plana, ali ističe potrebu da se ocijeni i usklađenost postojećeg zakonodavstva s ciljevima navedenima u Komunikaciji i da se u obzir uzmu troškovi nedjelovanja;

128. pozdravlja predanost Komisije tome da pojača napore kako bi osigurala da se zakonodavstvo i politike učinkovito provode; poziva Komisiju da poduzme hitne mjere u pogledu kršenja zakonodavstva EU-a, posebno radi uklanjanja nedostataka pri provedbi utvrđenih u Pregledu aktivnosti u području okoliša za 2019., te da ubrza postupke zbog povrede zakonodavstva o okolišu;

129. pozdravlja činjenicu da će obrazloženje koje se prilaže svim zakonodavnim prijedlozima i delegiranim aktima sadržavati poseban odjeljak u kojemu se objašnjava na koji se način svakom inicijativom poštuje načelo „ne čini štetu”; poziva da se to proširi i na provedbene akte i na mjere regulatornog postupka s kontrolom;

130. ističe ključnu ulogu načela predostrožnosti kao pokretača korisnih inovacija i dobre izrade zakonodavstva te činjenicu da ono pomaže u uvođenju novih, sigurnijih proizvoda u tržište i da se njime potiču inovacije kojima se promiče ekološka, socijalna i gospodarska održivost;

131. ustraje u tome da javne potpore trebaju primati samo inovacije koje pridonose održivom rješavanju velikih socioekonomskih i ekoloških problema te kojima se istodobno štite prava potrošača;

EU kao globalni predvodnik

132. pozdravlja namjeru Komisije da zajamči da poštovanje Pariškog sporazuma bude ključni element u svim budućim trgovinskim sporazumima te da sve kemikalije, materijali, hrana i ostali proizvodi koji se stavljaju na europsko tržište u potpunosti zadovoljavaju relevantne propise i norme EU-a; u tom pogledu napominje da poštovanje načela i ciljeva Pariškog sporazuma treba biti uvjet za svu proračunsku pomoć trećim zemljama i za sve sporazume o partnerstvu;

133. pozdravlja činjenicu da Komisija prepoznaje da su globalni izazovi u području klime i okoliša uzrok znatnog porasta prijetnji i izvor nestabilnosti; u tom pogledu napominje da bi pitanja povezana s klimatskom sigurnošću i spremnost za uvođenje globalnog upravljanja okolišem trebalo uključiti u sve mjere vanjske politike EU-a te da bi EU trebao razviti kapacitete za praćenje rizika povezanih s klimatskim promjenama, koji bi trebali obuhvaćati osjetljivost na sukobe, politike za sprečavanje krize i anticipativni pristup geopolitičkim dimenzijama dekarbonizacije suzbijanjem njezinih učinaka strategijama dugoročnog angažmana;

134. ističe da bi sva sredstva EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama trebala sadržavati zaštitne mjere u pogledu ljudskih prava; nadalje, podržava uključivanje zaštitnih mjera u pogledu ljudskih prava i rodne ravnopravnost u sve mehanizme koji se donose na temelju članka 6. Pariškog sporazuma, kao i primjenu mehanizama za podnošenje pritužbi za zajednice koje snose posljedice provedbe mehanizama na donesenih temelju tog članka;

135. žali zbog toga što visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove u svojem mandatnom pismu nije uopće spomenuo važnost vanjskog djelovanja u skladu s ciljevima europskog zelenog plana; očekuje da će se to ispraviti jasnim mandatom da se iskoristi sav utjecaj dostupan EU-u u njegovim odnosima s globalnim partnerima kako bi se osigurala najviša razina ambicioznosti u pogledu klime i biološke raznolikosti; poziva na ukidanje uvoza plina iz škriljevca iz zemalja koje nisu članice EU-a;

136. napominje da se globalnim trgovinskim programom, utemeljenim na prekomjernoj potrošnji prirodnih resursa koja znatno premašuje naše granice, potiče uništavanje staništa u trećim zemljama i promiče zamjena održive proizvodnje neodrživom proizvodnjom monokultura, proizvodnjom ovisnom o kemikalijama, dampinškim praksama i potpuno neopravdanim istodobnim izvozom i uvozom iste robe; poziva Komisiju da temeljito preispita trgovinsku politiku EU-a kako bi se zajamčila njezina potpuna usklađenost s ambicijama iz Komunikacije;

137. ističe da je jačanje transparentnosti, održivosti i odgovornosti u globalnim vrijednosnim lancima ključan i nužan uvjet kako bi se omogućilo da trgovina funkcionira u smislu održivog razvoja; kako bi se to postiglo, poziva Komisiju da brzo predloži pravni okvir EU-a kojim bi se u trgovačka društva iz EU-a uvelo obvezno postupanje s dužnom pažnjom duž cijelih njihovih lanaca opskrbe;

138. poziva Komisiju da revidira i postojeće trgovinske sporazume kako bi se i njih u što većoj mjeri uvrstili ciljevi održivog razvoja, ambiciozne odredbe u području zaštite okoliša i klime kao i socijalni i radni standardi te kako bi se partneri potaknuli na donošenje klimatskih strategija u skladu s Pariškim sporazumom;

139. poziva Komisiju da zajamči da poštovanje Pariškog sporazuma, ciljeva održivog razvoja i ambicioznih okolišnih i klimatskih odredbi bude obvezujući i strogo obvezan uvjet u svim poglavljima postojećih i novih sporazuma o trgovini i ulaganjima; smatra da bi zahvaljujući novootvorenom radnom mjestu glavnog službenika za provedbu trgovinskih pravila trebalo biti moguće osigurati da se učinkovito postiže usklađenost, među ostalim da to čine i europski gospodarski subjekti u inozemstvu i njihovi podugovaratelji, te da se trgovinski sporazumi mogu suspendirati u slučaju neusklađenosti;

140. smatra da je sporazum između EU-a i Mercosura, a posebno njegove odredbe u poglavljima o pristupu tržištu, sanitarnim i fitosanitarnim pravilima, tehničkim preprekama u trgovini, intelektualnom vlasništvu, sirovinama i energiji, u suprotnosti s ciljevima europskog zelenog plana te da bi stoga o njemu trebalo u cijelosti ponovno pregovarati, uzimajući u potpunosti u obzir uvjete za zaustavljanje klimatskih promjena i zaštitu okoliša i biološke raznolikosti;

141. poziva Komisiju da u svojim naporima za promicanje EU-a kao predvodnika u međunarodnim pregovorima o klimi i biološkoj raznolikosti izradi konkretan akcijski plan za ispunjavanje obveza iz obnovljenog petogodišnjeg akcijskog plana za rodnu ravnopravnost donesenog na konferenciji COP25 (poboljšani program rada iz Lime), da promiče rodnu ravnopravnost u sklopu procesa UNFCCC-a i da uspostavi stalnu kontaktnu točku EU-a za rodnu ravnopravnost i klimatske promjene s dovoljnim proračunskim sredstvima za provedbu i praćenje klimatskih mjera u EU-u i na globalnoj razini kojima se u obzir uzima rodna ravnopravnost;

142. ustraje u tome da ne bi trebali postojati mehanizmi za rješavanje sporova između ulagača i države niti ikakav drugi sličan povlašteni tretman za ulagače ni u jednom novom sporazumu o trgovini i ulaganjima; poziva Uniju i države članice da ukinu Ugovor o energetskoj povelji kojim se industriji fosilnih goriva omogućuje podnošenje tužbi zbog izgubljenih prihoda;

143. ističe da EU ima ulogu u osiguravanju pravedne i uredne tranzicije u svim dijelovima svijeta, posebno u regijama koje uvelike ovise o proizvodnji fosilnih goriva i čija bi politička nestabilnost mogla imati ozbiljne globalne posljedice;

144. ističe potrebu za daljnjim jačanjem ekološke preobrazbe ostvarivanjem ciljeva europskog zelenog plana i u vanjskim odnosima EU-a, a posebno s njegovim euroazijskim partnerima u skladu sa strategijom povezanosti EU-a iz 2018., u kojoj se kao prvo načelo navodi održiva povezanost;

145. poziva Komisiju i države članice da nastave s međunarodnim upravljanjem ribarstvom koje je u skladu sa zahtjevima Zajedničke ribarstvene politike i očuvanjem zdravih, produktivnih i otpornih svjetskih oceana; posebno ističe da Unija i njezine države članice trebaju slijediti najbolje raspoložive znanstvene savjete kako bi se utvrdile ribolovne mogućnosti koje imaju vrlo veliku vjerojatnost održavanja ili oporavka ribljih stokova iznad razina koje mogu što je prije moguće proizvesti najveći održivi prinos;

146. smatra da je radi dosljednosti europskog zelenog plana potrebno zaustaviti izvoz emisija iz uvezene robe (uključujući poljoprivredne proizvode) proizvedene u skladu sa standardima nižima od standarda EU-a, kao i izvoz svih vrsta otpada;

°

° °

147. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

 

 

 

 

 

[1] SL L 23, 27.1.2010., str. 35.

[2] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0217.

[3] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0079.

[4] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0078.

[5] SL C 346, 27.9.2018., str. 184.

[6] SL C 458, 19.12.2018., str. 9.

[7] SL L 198, 25.7.2019., str. 105.

[8] SL L 354, 28.12.2013., str. 22.

Posljednje ažuriranje: 14. siječnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti