PRIJEDLOG REZOLUCIJE o Europskom zelenom planu
10.1.2020 - (2019/2956(RSP))
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Esther de Lange
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0040/2020
B9-0042/2020
Rezolucija Europskog parlamenta o Europskom zelenom planu
Europski parlament,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)640),
– uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju,
– uzimajući u obzir sporazum potpisan 12. prosinca 2015. na 21. Konferenciji stranaka UNFCCC-a održanoj u Parizu (Pariški sporazum),
– uzimajući u obzir Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i ciljeve održivog razvoja,
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 12. prosinca 2019.,
– uzimajući u obzir Rezoluciju od 14. ožujka 2019. o klimatskim promjenama: Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo u skladu s Pariškim sporazumom[1],
– uzimajući u obzir Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama koja će se 2019. održati u Madridu u Španjolskoj (COP25)[2],
– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
1. snažno pozdravlja prijedlog Komisije o europskom zelenom planu pod predsjedanjem predsjednice Komisije Ursule der Leyen;
2. ističe da europski zeleni plan mora biti dio nove strategije rasta koja će koristiti europskim građanima i poduzećima;
3. pozdravlja, posebno, holistički pristup i uključenost svih dionika, kao i neophodan cilj povezivanja okolišne i klimatske politike s konkurentnošću u svim sektorima gospodarstva i politiku koja ljude stavlja na prvo mjesto; naglašava važnost usklađenosti politike Europskog zelenog plana i postojećeg okvira politika; smatra da se Zelenim planom pruža prilika za ocjenu postojeće političke usklađenosti na razini EU-a;
4. podsjeća da svi sektori moraju doprinijeti postizanju ugljično neutralnog gospodarstva te da bi sve politike trebale biti utemeljene na dokazima i znanosti;
5. pozdravlja činjenicu da se u tom pogledu provodi temeljita procjena učinka;
6. podržava načelo klimatske neutralnosti i ponavlja činjenicu da, prema analizi koju je u studenom 2018. provela Komisija, primjena klimatske neutralnosti, kad se provodi na propisan način, može stvoriti dodatna radna mjesta i potaknuti rast;
7. naglašava da globalni izazovi klimatskih promjena i uništavanja okoliša zahtijevaju globalni odgovor: ističe da je potrebno biti ambiciozan, ali i potaknuti druge regije svijeta da djeluju u istom smjeru;
Veće klimatske ambicije EU-a za 2030. i 2050.
8. podržava cilj klimatski neutralnog gospodarstva do 2050.;
9. naglašava da se ambicije Zelenog plana trebaju temeljiti na sveobuhvatnoj procjeni učinka neovisnog nadzornog odbora; naglašava da takva procjena mora imati sektorski pristup po regijama; nadalje smatra da bi za potrebe te procjene, a prilikom predlaganja novog zakonodavstva ili revidiranja postojećeg pravnog okvira unutar područja politike, energije i istraživanja, Komisija također trebala provesti obvezne procjene povrata ulaganja te uzeti u obzir mogući učinak na cijene energije za različite regije i sektore;
10. podržava cilj EU-a da do 2030. smanji emisije stakleničkih plinova za najmanje 50 % u odnosu na 1990., kao što je predložila predsjednica Komisije; napominje da će se taj cilj temeljiti na solidnoj procjeni učinka s mogućnošću prelaska na viši cilj ako se ispuni niz uvjeta, uključujući u okviru međunarodnih pregovora i nakon procjene njihovih gospodarskih učinaka te imajući na umu potrebu održavanja gospodarske konkurentnosti i uključivanja svih ljudi; prima na znanje da je cilj od 50 % već vrlo ambiciozan jer će čak i uz pretpostavku stroge provedbe postojećeg prava i potpune suradnje Ujedinjene Kraljevine u klimatskoj politici EU-a biti moguće postići samo 45 %;
11. naglašava važnost očuvanja konkurentnosti naše industrije kako bi se postojeće mjere za sprečavanje istjecanja ugljika mogle zamijeniti samo ako se sustav granične prilagodbe koji je u skladu s WTO-om može u potpunosti provesti bez većih poremećaja u drugim područjima; smatra da klimatska politika i industrijska politika EU-a moraju ići ruku pod ruku s ciljem sprečavanja odljeva ugljika i ulaganja te zaštite radnih mjesta; smatra da je možda potrebno poduzeti mjere kako bi se zajamčili jednaki uvjeti tržišnog natjecanja; u takvom scenariju iskazuje svoju spremnost da ocijeni uvođenje mehanizma za prilagodbu ugljika graničnim vrijednostima koje su u skladu s WTO-om i da se njime mogu na temelju detaljne procjene učinka dopuniti postojeće mjere za sprečavanje istjecanja ugljika; naglašava da takav mehanizam mora biti dio naše strategije za industriju kako bi se industriju potaknulo na proizvodnju čistih i konkurentnih proizvoda i sprečavanje istjecanja ugljika bez ugrožavanja mogućnosti za trgovinu;
Opskrba čistom, cjenovno pristupačnom i sigurnom energijom
12. naglašava da su za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma potrebne konkretne provedbene mjere i provedba na nacionalnoj razini i na razini EU-a; smatra da bi se revizijom Direktive o energetskoj učinkovitosti i Direktive o promicanju obnovljivih izvora energije prije njihove provedbe trebala zajamčiti pravna sigurnost;
13. podržava Komisiju u njezinu cilju povećanja ponude čiste, povoljne i sigurne energije; naglašava važnost prekograničnih veza za potpuno integrirano energetsko tržište i zauzima stajalište da se europska energetska infrastruktura mora razvijati u istom smjeru i istom brzinom kako bi se u potpunosti poduprla ta energetska tranzicija; smatra da je važno ojačati upotrebu prirodnog plina kao prijelaznog izvora energije i uvođenja vodika za prijevoz i industriju kako bi se mogla nositi s povećanom elektrifikacijom gospodarstva; ističe da je potrebno slijediti strateški pristup prema energetskim klasterima EU-a u cilju iskorištavanja najučinkovitijih ulaganja u solarnu energiju, energiju vjetra i druge održive izvore energije;
14. naglašava da je potrebno zajamčiti pravu ravnotežu kako bi se osigurala energetska unija koja nije samo čišća, nego i cjenovno pristupačna i sigurnija za europske potrošače, građane i poduzeća; smatra da je potrebno osigurati primjerena financijska sredstva EU-a kako bi cijena energije ostala dostupna potrošačima;
15. ističe visoki potencijal smanjenja emisija CO2 u građevinskom sektoru i pozdravlja prijedloge Komisije u tom pogledu, posebno prijedlog za smanjenje nacionalnih regulatornih prepreka na području obnove; potiče promicanje drva u građevinarstvu te ekološkog građevinskog materijala na javnim zgradama;
16. podržava ideju tržišnih mjera u građevinskom sektoru temeljenih na propisnoj procjeni učinka; smatra da je od ključne važnosti da se na odgovarajući način vodi računa o utjecaju svih mjera na tržišno natjecanje europskih poduzeća, da se spriječi premještanje aktivnosti u druge zemlje kao odgovor na različite ekološke standarde;
17. ističe da su, u skladu s načelom supsidijarnosti iz Ugovora o Europskoj uniji (UEU), odluke o nacionalnoj kombinaciji izvora energije u nadležnosti država članica; prepoznaje ulogu koju nuklearna energija može imati kao tehnologija s niskom razinom emisija ugljika u nacionalnoj kombinaciji izvora energije, pod uvjetom da se donesu odredbe koje zadovoljavaju najviše sigurnosne standarde i stavljanje izvan pogona te da se uzmu u obzir prekogranična pitanja;
Mobilizacija industrije za čisto i kružno gospodarstvo
18. u potpunosti podržava poglavlje o industriji te odluku Komisije da već u ožujku 2020. donese strategiju za industriju; slaže se s Komisijom da su energetski intenzivne industrije poput čelika, kemikalija i cementa neophodne za europsko gospodarstvo, dok su modernizacija i dekarbonizacija tih industrija ključni;
19. smatra da se Komisijin pristup Zelenom planu mora uskladiti s koherentnom industrijskom politikom kako bi se potaknula konkurentnost Europe i vodeća uloga na svjetskoj razini; smatra da je, kako bi se podržale mjere utvrđene u Zelenom planu, Europskoj uniji, potreban proces reindustrijalizacije, modernizacije industrijske baze, jačanja unutarnjeg tržišta i stvaranja konkurentnog okvira za industriju, uključujući učinkovitu strategiju za mala i srednja poduzeća;
20. naglašava da je potrebno preispitati i revidirati pravila EU-a o javnoj nabavi kako bi se osigurali istinski jednaki uvjeti za poduzeća iz EU-a, posebno ona koja proizvode održive proizvode ili usluge, kao što je javni prijevoz, koja bi mogla biti izložena nepoštenom tržišnom natjecanju tvrtki iz trećih zemalja koje primaju državnu pomoć ili uživaju druge prednosti kojima se narušavaju jednaki uvjeti za sve ili koja možda nemaju jednak pristup javnoj nabavi u trećim zemljama;
21. smatra da je potrebno stvoriti odgovarajući okvir EU-a za poticanje zelenih poslovnih modela i rješavanje specifičnih problema i izazova s kojima se suočava industrija u potpori dekarbonizacije gospodarstva, kao što su cijene električne energije i plina, dostupne tehnologije (kogeneracija, plin, vodik, hvatanje i skladištenje ugljika te korištenje (CCU)) i industrijski procesi za emisije CO2;
22. pozdravlja Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo i traži od Komisije da iznese sveobuhvatan okvir za poticanje industrije u tom pogledu;
23. vjeruje da je za uspjeh čistog i kružnog gospodarstva, uključujući i mala i srednja poduzeća, potrebna integralna industrijska politika; naglašava potrebu za stvaranjem vrijednosti za građane, okoliš i gospodarstvo; ističe da bi strategija trebala uključiti digitalnu i ekološku preobrazbu i ojačati konkurentnost europskih poduzeća; smatra da će poboljšanje i održavanje vještina radnika u EU-u predstavljati konkurentsku prednost za industriju EU-a;
24. podržava snažnu izjavu o promicanju revolucionarnih tehnologija, uključujući i čisti čelik te očekuje znatna financijska sredstva za te tehnologije; podržava snažnu povezanost s digitalnim tehnologijama; naglašava da promicanje tehnologija i financiranja mora biti usko povezano s novom strategijom za MSP-ove i zakonodavnim inicijativama koje su ovdje opisane kako bi se osigurao brz pristup tržištu;
Ubrzavanje prelaska na održivu i pametnu mobilnost
25. priznaje da je prometni sektor ključan za naše gospodarstvo i da smanjenje emisija u prometnom sektoru predstavlja izazov; ističe da je potrebno zajamčiti da se svim načinima prijevoza pridoda jednaka važnost;
26. smatra da pomorski promet mora doprinijeti zelenoj tranziciji te da bi mu EU trebao pomoći da se udalji od upotrebe teškog loživog ulja; osim toga, naglašava da bi EU trebao pojačati svoj rad na postizanju međunarodnog sporazuma o pomorskom prometu i potaknuti na veću razinu ambicije te razmotriti uključivanje pomorskog prometa unutar EU-a u svoj sustav trgovanja emisijama;
27. ohrabruje Komisiju da ojača i ranije provede odredbe Programa za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA) i podrži donošenje dugoročnog cilja za smanjenje emisija u sektoru zrakoplovstva;
28. podržava ideju tržišnih mjera u prometnom sektoru, utemeljenih na propisnoj procjeni učinka; smatra da je od ključne važnosti da se na odgovarajući način vodi računa o utjecaju svih mjera na tržišno natjecanje europskih poduzeća, da se zadrži cjenovna pristupačnost mobilnosti i da se spriječi premještanje aktivnosti u druge zemlje kao odgovor na različite ekološke standarde;
29. potiče dekarbonizaciju prometne infrastrukture i sustava mobilnosti uz upotrebu novih tehnologija i digitalizacije; poziva Komisiju da razmotri nove tehnologije i usluge kao što su multimodalna, električna, autonomna mobilnost te zračna mobilnost niske nadmorske visine i mobilnost na zahtjev kao temelj za smanjenje emisija stakleničkih plinova te poziva na poticanje upotrebe digitalizacije i potpuno autonomnih vozila jer će to doprinijeti drastičnom smanjenju emisija stakleničkih plinova i CO2 te smrtnih slučajeva i ozljeda;
30. uviđa da je potrebno poboljšati multimodalni prijevoz, a posebno multimodalne teretne operacije koje uključuju željeznički promet i promet vodnim putovima, uključujući i pomorski promet na kraćim relacijama; poziva na zakonodavno djelovanje kako bi se oslobodio potencijal željezničkog prijevoza tereta na većim udaljenostima i poziva Komisiju da ojača koridore željezničkog prijevoza tereta i poboljša koordinaciju, odgovornost i fleksibilnost u pogledu kapaciteta u uskoj vezi s razvojem transeuropske prometne mreže (TEN-T);
31. ističe da je jedinstveni europski željeznički prostor preduvjet za prijelaz s jednog na druge načine prijevoza; potiče Komisiju da izradi strategiju do kraja 2020., nakon čega će do kraja 2021. uslijediti konkretni zakonodavni prijedlozi, kako bi se stalo na kraj svim oblicima protekcionizma i rascjepkanosti unutarnjeg tržišta, što otežava konkurentnost EU-a;
32. poziva Komisiju da razvije usklađeni okvir pravila EU-a za unutarnje plovne putove; traži od Komisije da se aktivno zalaže za intermodalnost koja uključuje unutarnje plovne putove, osobito prekogranično umrežavanje sustava nacionalnih plovnih putova, koje se mora poboljšati;
33. naglašava da, unatoč dobrim europskim inicijativama kao što su inteligentni prometni sustavi (ITS), Istraživanje o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (SESAR), Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS), SafeSeaNet i riječni informacijski servisi (RIS), nova strategija EU-a za promet mora riješiti problem rascjepkanog uvođenja, osobito u pogledu kooperativnih inteligentnih prometnih sustava (C-ITS) i SESAR-a, što otežava interoperabilnost;
34. ponavlja da je samo u okviru jedinstvenog europskog neba (SES) moguće smanjiti emisije iz zračnog prometa za najmanje 10 % bez većih troškova; stoga poziva na donošenje jasnog regulatornog plana za zrakoplovstvo koji se temelji na tehnološkim rješenjima, kojim se uzimaju u obzir infrastruktura i zahtjevi za alternativna goriva te se nastoje ostvariti učinkovite operacije; poziva na daljnje financiranje i povećanje sredstava EU-a za SES, program „Clean Sky”, SESAR i satelitske navigacijske sustave EU-a;
35. poziva Komisiju da predstavi strategiju do kraja 2020. kako bi se dovršila osnovna mreža TEN-T, uključujući potrebnu digitalnu opremu poput ERTMS-a i 5G tehnologije do 2030., nakon čega bi trebali uslijediti zakonodavni prijedlozi kojima se osigurava pravilna provedba strategije i obveza država članica;
36. poziva države članice da se obvežu na primjereno financiranje i ubrzaju provedbu inovativnih strategija, uvođenje infrastrukture za punjenje i alternativnih goriva, uz istovremenu suradnju u pogledu tehničkih pitanja u cilju postizanja neometanog sustava; traži od Komisije da razmotri načine na koje bi se mogle provesti tehničke mjere za proizvodnju velikih količina alternativnih goriva nakon 2030. i distribuciju alternativnih goriva u svim novim infrastrukturnim projektima;
37. traži od Komisije da riješi postojeće tehnološke i financijske nedostatke u pogledu sintetičkih goriva predstavljanjem mogućnosti za poticanje njihove proizvodnje i njihova pristupa tržištu, kao i za dodatna sredstva za istraživanje; naglašava važnost razmatranja mogućnosti u pogledu minimalnog postotnog udjela sintetičkih goriva koji bi se s vremenom mogao povećati;
38. potiče Komisiju da preispita Direktivu o infrastrukturi za alternativna goriva i Uredbu o mreži TEN-T kako bi se ubrzalo uvođenje vozila i plovila s nultim i niskim emisijama;
Od „polja do stola”: osmišljavanje pravednog i zdravog prehrambenog sustava koji je prihvatljiv za okoliš
39. pozdravlja najavu strategije „Od polja do stola” u 2020. i snažno ustraje na tome da se poljoprivrednici i ribari moraju uključiti u izradu mogućih mjera; ističe da će poljoprivrednici u EU-u imati ključnu ulogu u rješavanju izazova Europskog zelenog plana; u tom pogledu ističe važnost nove gospodarske potpore i dobro financirane zajedničke poljoprivredne politike (ZPP);
40. naglašava da našim poljoprivrednicima moraju biti dana osnovna proračunska sredstva i svi potrebni alati za borbu protiv klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama, posebno kako bi se bolje odgovorilo na nestabilnost i krize; naglašava, osim toga, da im se mora omogućiti da se organiziraju i da ulažu u prijelaz na održivije poljoprivredne sustave koji se temelje na dvostrukoj učinkovitosti, što će imati pozitivan učinak na okoliš i povećati konkurentnost poljoprivrede EU-a;
41. ističe da se strategijom „Od polja do stola” mora riješiti pitanje odgovornosti potrošača te primiti na znanje činjenica da javna potražnja za održivijim prehrambenim sustavima nije popraćena kapacitetom lanca opskrbe hranom da poljoprivrednicima ponudi održive cijene i prihode;
42. nadalje, ističe da se strategijom „Od polja do stola” mora dati odgovor na to kako pravo tržišnog natjecanja EU-a utječe na održivost lanca opskrbe hranom, čemu svjedoči pritisak na proizvođače, i kako se njime ne priznaje važan doprinos primarnih proizvođača u pribavljanju visokokvalitetne hrane i u isporuci javnih dobara društvu, za što društvo trenutačno nije dovoljno nagrađeno;
43. ističe da je važno poticati razvoj i upotrebu novih inovativnih tehnologija kako bi se poljoprivrednicima pomoglo u odgovoru na klimatske i ekološke izazove te poziva Komisiju da pojasni zakonodavni okvir EU-a o novim tehnikama uzgoja kako bi se zajamčila pravna sigurnost za poljoprivrednike i uzgajivače sjemena te kako bi se osiguralo da novim tehnikama uzgoja bude moguće doprinijeti ciljevima Zelenog plana;
44. ustraje u tome da bi ciljevi u pogledu smanjenja pesticida trebali podlijegati odgovarajućim procjenama učinka;
45. naglašava da bi hrana i hrana za životinje uvezena u EU trebala podlijegati ekološkim standardima EU-a; podržava predanost smanjenju rasipanja hrane i borbi protiv prijevara povezanih s hranom te naglašava važnost uspostave pravnog okvira za uvezene prehrambene proizvode kako bi se osiguralo da su u skladu s ekološkim standardima EU-a;
46. vjeruje da moramo poticati transparentnost za potrošače s pomoću objektivnog, nediskriminacijskog i neobmanjujućeg označivanja na održiv, ekonomski učinkovit način te kako bismo potaknuli prekograničnu trgovinu na unutarnjem tržištu, posebno razvojem novih instrumenata kao što su lanci blokova i uvođenjem paneuropskog pristupa, uključujući označivanje zemlje podrijetla određene hrane, bez fragmentacije unutarnjeg tržišta ili otežavanja prekogranične suradnje među proizvođačima;
47. snažno podupire ideju poticanja proizvodnje i potrošnje europskih poljoprivrednih proizvoda koji pridonose zdravom načinu života, primjerice poticanjem država članica na korištenje usmjerenijih stopa PDV-a za voće i povrće, među ostalim proizvodima; zabrinut je zbog ozbiljnih nedostataka u lancu opskrbe hranom, u okviru kojega se poljoprivrednici ne nagrađuju za pružanje visokokvalitetne hrane i javnih dobara društvu, a hrana se u prodaji na malo koristi kao roba koja se prodaje ispod cijene;
Očuvanje i obnova ekosustava i biološke raznolikosti
48. podsjeća na transverzalnu važnost sektora šumarstva i održivog gospodarenja šumama u pronalaženju održivih rješenja za izazove današnjice; naglašava da održivo i aktivno gospodarenje šumama ima ključnu ulogu u postizanju ciljeva klimatske i energetske politike EU-a te bi stoga trebalo biti jedan od ključnih ciljeva strategije EU-a za šume u okviru europskog zelenog plana; ističe da sektor šumarstva već sada trajno apsorbira 10 % emisija CO2 Unije te stoga predstavlja golem ponor ugljika;
49. snažno podržava stajalište Komisije da su šume ključne za ublažavanje klimatskih promjena u Europi te da će poticaji za održivo gospodarenje šumama biti dio zelenog plana; ustraje u tome da su nerazmjerni rezovi u drugom stupu ZPP-a neprihvatljivi i da neće pomoći u osiguravanju takve potpore; ustraje u tome da je potrebno razmotriti druga financijska sredstva za potporu održivom gospodarenju šumama i ozelenjivanju gradova;
50. ističe višedimenzionalnu ulogu šuma i doprinos njihove gospodarske, socijalne i ekološke dimenzije ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima kao i razvoju biogospodarstva, čime se promiče gospodarski rast i stvaraju radna mjesta na svim razinama vrijednosnog lanca; stoga naglašava da bi strategija EU-a za šume za razdoblje nakon 2020. trebala biti sastavni i temeljni dio europskog zelenog plana kako bi se osigurale koordinacija i sinergije među različitim politikama koje se odnose na šume; u tom kontekstu podsjeća da bi ciljevi nove strategije EU-a za šume trebali uključivati i učinkovito pošumljavanje te očuvanje i obnovu šuma u Europi u cilju povećanja apsorpcije CO2 i smanjenja pojave i širenja šumskih požara, kao što je istaknuto u komunikaciji Komisije;
51. podsjeća da pozitivan utjecaj šuma i sektora koji se temelje na šumama daleko nadilazi biološku raznolikost i ublažavanje klimatskih promjena; ističe da šume i sektor šumarstva doprinose lokalnim i nacionalnim gospodarstvima te gospodarstvu EU-a u cjelini, kao i ruralnom razvoju i rekreaciji; stoga naglašava da strategija EU-a za šume ne bi trebala biti podređena strategiji za biološku raznolikost, već bi trebala predstavljati cjelovitu, snažnu i neovisnu strategiju;
52. podsjeća da svjetska tla sadržavaju dvostruko veću količinu ugljika od one koja se nalazi u atmosferi; prepoznaje potencijal za sekvestraciju ugljika u tlu pokrivenom travnjacima, pod uvjetom da se vodi računa o regionalnim okolnostima; podržava poboljšanje kapaciteta travnjaka za sekvestraciju ugljika putem upravljanja ispašom, sjetve odgovarajućih vrsta krmnog bilja, uporabe gnojiva i navodnjavanja te obnove degradiranih travnjaka i biološke raznolikosti travnjaka;
53. ističe potrebu za očuvanjem biološke raznolikosti i pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala predstaviti strategiju za biološku raznolikost do ožujka 2020.; poziva na poboljšanje financiranja za očuvanje mreže Natura 2000 kako bi se ostvarila bolja prilagodba učincima klimatskih promjena, uz istodobnu zaštitu i očuvanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava; smatra da je državama članicama važno dati veću fleksibilnost u ostvarivanju ciljeva biološke raznolikosti, uključujući mogućnost da prilagode svoja djelovanja najboljim praksama i iskustvima drugih država članica;
54. pozdravlja pokretanje inicijative za biološku raznolikosti „Natur’Africa”; podsjeća na nedavne zaključke o pogoršanju stanja šuma u svijetu i ističe njihovu sustavnu važnost u pogledu klime i biološke raznolikosti te činjenicu da one predstavljaju dom autohtonim narodima; poziva Komisiju da uspostavi obvezna pravila za održive lance opskrbe i da promiče održivu upotrebu zemljišta, pošumljavanje, sustave certificiranja i alternativne izvore prihoda za lokalne zajednice;
55. zahtijeva uvođenje sustavnog i standardiziranog praćenja divljih vrsta;
Cilj nulte stope onečišćenja za netoksičan okoliš
56. podržava donošenje dodatnog zakonodavstva kako bi se osigurala bolja kvaliteta zraka, ali ustraje u tome da bi se ono trebalo temeljiti na širem pristupu tako što će se pozabaviti, primjerice, izvorima onečišćenja u pomorskom prometu, a ne se ograničiti samo na simbolične mjere kao što su zabrane dizelskih automobila u gradovima;
57. podržava načelo „jedna tvar – jedna procjena” i ponavlja da bi se bilo kakve zabrane kemikalija trebale uvesti samo ako su dostupne praktične alternative te ako je administrativno opterećenje, posebno za MSP-ove, smanjeno;
58. poziva Komisiju da procjene kronične toksičnosti kemikalija proglasi pravnim zahtjevom;
Financiranje europskog zelenog plana i osiguravanje pravedne tranzicije
59. naglašava da će europski zeleni plan, kao novu strategiju rasta EU-a, biti potrebno zajednički poduprijeti proračunom EU-a, sredstvima EIB-a i drugih financijskih institucija, kao i nacionalnim proračunima, te da će trebati osigurati sredstva koja su nužna za postizanje ciljeva u okviru tog plana; stoga ističe da će za pokrivanje znatnih ulaganja potrebnih u tom području biti potrebni dodatni financijski doprinosi;
60. ističe ključnu ulogu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO-a) za razdoblje 2021. – 2027. za ostvarivanje europskog zelenog plana, kojim bi se trebalo predvidjeti znatno uključivanje klimatskih pitanja u politike i programe VFO-a za sljedeće razdoblje; smatra da se europskim zelenim planom dodatno potkrepljuje stajalište Parlamenta o razini financiranja sljedećeg VFO-a, kako je istaknuto donošenjem privremenog izvješća o VFO-u i naknadnih rezolucija; snažno se protivi bilo kakvim pokušajima smanjenja razine financiranja sljedećeg VFO-a, koje bi također ugrozilo provedbu, vjerodostojnost i uključivost europskog zelenog plana; ističe svoje dugogodišnje stajalište da bi nove inicijative uvijek trebalo financirati novim odobrenim sredstvima, a ne nauštrb drugih politika; stoga smatra da bi se bilo kakvi novi zakonodavni prijedlozi koji proizlaze iz europskog zelenog plana trebali financirati novim sredstvima, dodatnih u odnosu na sredstva za prethodne prijedloge Komisije o sljedećem VFO-u; ponovno ističe da daje potporu prijedlozima Komisije za uspostavu novih vlastitih sredstava, koji bi bili namijenjeni temeljnim ciljevima EU-a, uključujući borbu protiv klimatskih promjena i zaštitu okoliša;
61. pozdravlja načelo mehanizma za pravednu tranziciju u visini od 100 milijardi eura i traži da se za taj važni projekt dodijele dostatna financijska sredstva; uvjeren je da će pravilno financiranje tog instrumenta biti ključan element za postizanje konsenzusa o sljedećem VFO-u i za uspješnu provedbu europskog zelenog plana; smatra da je važno osigurati odgovarajući okvir za praćenje kako bi se moglo pratiti kako se države članice koriste tim mehanizmom;
62. ističe da mehanizam za pravednu tranziciju mora biti mnogo više od fonda i voditi računa o potrebama poduzeća, MSP-ova, regija i ljudi; smatra da se vjerodostojnim i pouzdanim Fondom za pravednu tranziciju, utemeljenim na pripremnom radu Platforme EU-a za rudarske regije u tranziciji, mora podupirati prelazak na čistu energiju, posebno u svim rudarskim regijama i regijama s visokim razinama emisija ugljika; smatra da bi taj fond prije svega trebao biti posvećen svim rudarskim regijama i regijama s visokim razinama emisija ugljika koje su u tranziciji, uključujući regije u kojima se pali treset; smatra da bi tranzicijski tempo svake od tih rudarskih regija kao i zrelost projekata trebali biti ključni čimbenici za odobravanje; naglašava da će za taj fond biti potrebna dodatna proračunska sredstva, putem novih odobrenih sredstava, te zasebna proračunska linija u sljedećem VFO-u, kao i da se na račun njega ne bi trebalo smanjivati ili zamijeniti druge programe koji se financiraju sredstvima EU-a, te da mora imati prednost ako se pojave nove mogućnosti financiranja iz proračuna;
63. podržava cilj uključivanja pitanja povezanih s okolišem u nacionalne proračune; snažno ustraje u tome da se Pakt o stabilnosti i rastu ne smije oslabiti jer neodržive ekološke ili financijske dugove ne smijemo prebaciti na buduće generacije;
64. naglašava da bi se u sljedećem VFO-u trebalo u potpunosti voditi računa o zelenom planu; ustraje u tome da je u sljedećem proračunskom razdoblju potrebno znatno povećati razvojno financiranje povezano s klimom, s posebnim naglaskom na sigurnosti opskrbe hranom, pametnoj i održivoj poljoprivredi, održivoj energiji, šumarstvu i biološkoj raznolikosti, vodi i sanitarnim uslugama;
65. ističe da će znatan dio financijskih sredstava potrebnih za zeleni plan morati biti osiguran iz proračuna država članica; ističe da se to financiranje ne može smatrati jednokratnom mjerom u okviru fiskalnih pravila EU-a; izražava zabrinutost da bi budući model financiranja za zeleni plan mogao biti ugrožen ako ne bude postojala održiva fiskalna politika i ako financijska sredstva država članica ne budu pouzdana; stoga zahtijeva da javna „zelena ulaganja” budu obuhvaćena Paktom o stabilnosti i rastu, kao i svi drugi javni rashodi; naglašava da se, bez obzira na odabrani model financiranja, ne smije ugroziti održivost javnih financija u EU-u te da se mora očuvati postojeći kreditni rejting EIB-a („AAA”); ističe, međutim, da bi održiva ulaganja u okviru zelenog plana trebala biti istinski dodatna i da ne bi smjela rezultirati istiskivanjem tržišnog financiranja; nadalje, naglašava da bi financiranje koje provodi EIB trebalo prvenstveno biti namijenjeno MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije kako bi se potaknuo prijelaz proizvodnih procesa na zelenije gospodarstvo;
66. smatra da će za provedbu zelenog plana biti potreban velik broj održivih projekata u predstojećim desetljećima kako bi se ostvarili zadani ciljevi; stoga smatra da se u sklopu sveobuhvatnog okvira EU-a moraju osmisliti odgovarajući poticaji za podupiranje inicijativa iz privatnog sektora; smatra da objedinjavanje takvih projekata, uključujući prekogranične i regionalne projekte, mora biti dio odgovora; smatra da je potrebno uspostaviti sveobuhvatni savjetodavni centar, kao što je Europski savjetodavni centar za ulaganja u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), kako bi se privatnom sektoru pomoglo da se uspješno prilagodi regulatornim zahtjevima;
67. smatra da je iznimno važno da bilo kakvi financijski ili nefinancijski poticaji utvrđeni u okviru zelenog plana ne budu dovedeni u pitanje zbog preopterećenja podnositelja zahtjeva dodatnim administrativnim postupcima; ističe da, naprotiv, pojednostavljena i brza dostupnost mora biti glavno načelo provedbe zelenog plana; smatra da se kapitalni zahtjevi moraju temeljiti na riziku i da moraju biti takvi da im je glavna uloga očuvanje stabilnosti bankarskog sektora; stoga se protivi uvođenju bilo kakvog zelenog pomoćnog faktora;
68. posebno poziva EU da pojača svoje financiranje u području klime za zemlje u razvoju, posebice najslabije razvijene zemlje, male otočne države u razvoju i nestabilne zemlje, te da prednost da ulaganjima u izgradnju otpornosti, inovacije, prilagodbu i niskougljične tehnologije te klimatski prihvatljivu infrastrukturu; smatra da je potrebno uložiti više napora u pogledu razmjene znanja, izgradnje kapaciteta i prijenosa tehnologije za zemlje u razvoju;
69. podsjeća da je razvojna pomoć nužna, ali i nedovoljna kako bi se partnerskim zemljama pomoglo u postizanju njihovih klimatskih ciljeva i podupiranju njihove tranzicije prema održivijem gospodarskom modelu; ističe da je potrebno razviti inovativne metode financiranja i što je više moguće povećati ulogu privatnih poduzeća, financijskih institucija i razvojnih banaka u borbi protiv klimatskih promjena i provedbi ciljeva održivog razvoja, posebno stvaranjem odgovarajućih poticaja i promicanjem javno-privatnih partnerstava;
Mobiliziranje istraživanja i poticanje inovacija
70. naglašava da su razvoj i inovacije u području istraživanja i tehnologije ključni za ekološku tranziciju društva; smatra da se u današnjem svijetu koji se stalno mijenja europska industrija, uključujući MSP-ove, mora promijeniti i prilagoditi kako bi zadržala vodeći položaj; naglašava potrebu za poticanjem ulaganja u istraživanje i inovacije;
71. snažno podržava jasnu predanost istraživanju i inovacijama u zelenom planu; podsjeća na važnost osiguravanja ambicioznog proračuna za program Obzor Europa te poziva Vijeće i Komisiju da podrže stajalište Parlamenta o predloženom financiranju tog programa; naglašava da bi se iz proračuna drugih fondova EU-a trebao namijeniti veći udio sredstva za istraživanje i inovacije u području čistih tehnologija;
72. naglašava da je postojeći prijedlog Komisije uglavnom usredotočen na smanjenje emisija CO2; traži od Komisije da podrži istraživanja, uključujući pionirska istraživanja, i primjenu inovativnih tehnologija u području razvoja kapaciteta apsorpcije CO2 te razvoj inovativnih tehnologija u području negativnih emisija, uključujući najnovija znanstvena dostignuća u području poljoprivrede otporne na klimatske promjene;
73. ističe važnost primjene digitalnih tehnologija poput umjetne inteligencije, 5G tehnologije i superračunalstva radi boljeg osmišljavanja politika u području klime i okoliša; smatra da će odgovarajuća ulaganja u digitalna istraživanja i inovacije biti ključna za povećanje globalne konkurentnosti europskih industrija te istodobno doprinijeti postizanju klimatskih ciljeva; očekuje da će se u okviru zelenog plana utvrditi sveobuhvatna i ambiciozna strategija utemeljena na tehnologiji i znanosti za postizanje ugljično neutralne Europe najkasnije do 2050.;
74. smatra da je zeleni plan isto tako prilika za uspostavu poveznica među različitim uključenim sektorima, što bi trebalo rezultirati simbiotskim koristima; u tom pogledu smatra da nam biogospodarstvo daje priliku da stvorimo takve simbiotske koristi u različitim sektorima te da nadopunjuje kružno gospodarstvo; naglašava potrebu za ulaganjem u istraživanje i inovacije kako bi se pronašli novi načini da naše gospodarstvo postane održivije i učinkovitije, s poljoprivrednim sektorom kao dijelom rješenja;
Nenanošenje štete – vođenje računa o održivosti u svim politikama EU-a
75. pozdravlja ideju smanjenja birokracije koja otežava ulaganja u okolišno prihvatljive tehnologije te traži od stručnjaka iz svih područja da u tom pogledu doprinesu načelu „jedan za jedan” (one in-one out);
EU kao globalni predvodnik
76. posebno pozdravlja poglavlje naslovljeno „EU kao globalni predvodnik” jer je ključno da EU bude primjer ostalima s obzirom na to da na njega otpada 9 % svjetskih emisija i 6,8 % stanovništva; naglašava, međutim, da se opasne granične točke mogu izbjeći samo ako i druga gospodarstva slijede ambicioznu klimatsku politiku i povećaju svoje nacionalno utvrđene doprinose;
77. naglašava da je potrebna dodatna vanjska opskrba energijom iz obnovljivih izvora te da energetska politika treba postati središnji aspekt vanjske i susjedske politike EU-a;
78. poziva da se imenuje veleposlanik EU-a za borbu protiv klimatskih promjena koji bi zastupao EU u dijalozima s trećim zemljama i velikim globalnim gospodarstvima i poticao mobilizaciju njihove potpore za postizanje nulte neto stope emisija do 2050. te čak radio i na zacrtavanju ambicioznijih ciljeva; u tom kontekstu smatra da bi Europski parlament trebao biti primjer ostalima i do 2050. postati klimatski neutralna institucija;
79. poziva Komisiju i Vijeće da pripreme sastanak na vrhu između EU-a i Kine s ciljem postizanja dogovora između tih dviju stranaka o zajedničkim, usuglašenim naporima;
80. pozdravlja predanost korištenju trgovinske politike u cilju olakšavanja provedbe Pariškog sporazuma i drugih važnih ciljeva u području zaštite okoliša; naglašava da bi klimatske, trgovinske i industrijske politike trebale ići ruku pod ruku; naglašava da bi, kako bi se stvorili jednaki uvjeti na globalnoj razini, sve mjere uvijek trebale biti usklađene s pravilima WTO-a, utemeljene na temeljitoj procjeni učinka, ugrađene u industrijsku strategiju te da ne bi smjele ugrožavati trgovinske prilike;
81. podsjeća da klimatske promjene ugrožavaju napredak u razvoju i smanjenju siromaštva te da bi milijuni osoba zbog njih do 2030. mogli ući u kategoriju krajnjeg siromaštva; ustraje, stoga, na tome da bi zeleni plan i provedba Programa održivog razvoja do 2030. trebali biti međusobno usko povezani; smatra da zemlje koje su odgovorne za velike količine emisija CO2, uključujući EU, imaju moralnu dužnost pomoći zemljama u razvoju da se prilagode klimatskim promjenama i da spriječe nedobrovoljne migracije uzrokovane klimatskim promjenama;
82. ističe da je zaštita klime i okoliša globalna zadaća s diferenciranim odgovornostima; naglašava da međunarodna tržišta ugljika mogu pomoći u smanjenju troškova i povećanju ambicioznosti drugih velikih gospodarstava; naglašava da je stoga iznimno važno uspostaviti obvezujući okvir za mehanizme čistog razvoja u skladu s člankom 6. Pariškog sporazuma, koji bi trebao sadržavati potrebne zaštitne mjere kako bi se spriječilo dvostruko računanje i osigurala visoka kvaliteta projekata;
83. smatra da suradnja EU-a sa zemljama u razvoju treba integrirati klimatske strategije kao svoj ključan dio u okviru prilagođenog pristupa koji se temelji na potrebama, osigurati uključenost lokalnih i regionalnih dionika, uključujući vlade, privatni sektor i civilno društvo, te biti usklađena s nacionalnim planovima i strategijama za borbu protiv klimatskih promjena u partnerskim zemljama;
84. pozdravlja naglasak na klimatskoj diplomaciji i ustraje u tome da EU, kako bi dobio potrebne rezultate, mora nastupati jedinstveno, osigurati dosljednost i usklađenost svih svojih politika i političkog ciklusa općenito, u skladu s načelom usklađenosti politika za održivi razvoj, te bi trebao iskoristiti sve svoje relevantne vanjske instrumente kao polugu za kolektivni napredak; osim toga, ističe da bi sve vanjske aktivnosti EU-a trebale biti podvrgnute „zelenoj provjeri”;
85. naglašava da sveobuhvatna strategija za Afriku i budući sporazum o partnerstvu između AKP-a i EU-a predstavljaju jedinstvenu priliku za realizaciju vanjskih aspekata zelenog plana, reviziju partnerstva EU-a sa zemljama u razvoju u pogledu klime i okoliša te usklađivanje politika EU-a s najnovijim međunarodnim obvezama;
86. ponovno ističe važnost pomirenja održivog razvoja s dugoročnim rastom te smatra da bi se pri sklapanju partnerstava sa zemljama u razvoju trebalo voditi računa o društvenim i gospodarskim učincima klimatskog djelovanja, posebice u smislu otvaranja radnih mjesta i s posebnim naglaskom na potrebama MSP-ova;
87. naglašava da bi EU trebao poduzimati mjere prilagođene potrebama lokalnog stanovništva u cilju održavanja gospodarskog rasta u zemljama u razvoju;
88. naglašava da je potrebno ograničiti izvoz resursa iz otpada iz EU-a, unaprijediti kružno gospodarstvo diljem svijeta i uvesti globalnu zabranu upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu;
°
° °
89. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.
- [1]Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0217.
- [2]Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0079.