Postupak : 2019/2956(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0043/2020

Podneseni tekstovi :

B9-0043/2020

Rasprave :

Glasovanja :

PV 15/01/2020 - 10.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0005

<Date>{10/01/2020}10.1.2020</Date>
<NoDocSe>B9-0043/2020</NoDocSe>
PDF 209kWORD 61k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjave Komisije</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o europskom zelenom planu</Titre>

<DocRef>(2019/2956(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Fredrick Federley</Depute>

<Commission>{Renew}u ime Kluba zastupnika Renew</Commission>

</RepeatBlock-By>

Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0040/2020

B9-0043/2000

Rezolucija Europskog parlamenta o europskom zelenom planu

(2019/2956(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)640),–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. studenog 2018. naslovljenu „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvoˮ (COM(2018)773) i temeljitu analizu kao potporu toj komunikaciji,

 uzimajući u obzir Akcijski program EU-a za okoliš do 2020. i njegovu viziju za 2050.,

 uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i njezin Kyotski protokol te Pariški sporazum,

 uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti (CBD),

 uzimajući u obzir Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i ciljeve održivog razvoja,

 uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš naslovljeno „Europski okoliš – stanje i izgledi u 2020.” (SOER 2020.), objavljeno 4. prosinca 2019.,

 uzimajući u obzir posebno izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) pod nazivom „Globalno zagrijavanje od 1,5°C”, njegovo peto izvješće o procjeni i objedinjeno izvješće o toj temi, posebno izvješće o klimatskim promjenama i tlu te posebno izvješće o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena,

 uzimajući u obzir izvješće o odstupanju emisija za 2019. u sklopu Programa UN-a za okoliš, koje je objavljeno 26. studenog 2019.,

 uzimajući u obzir izvješće o globalnoj procjeni biološke raznolikosti i usluga ekosustava Međuvladine znanstveno-političke platforme o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) od 31. svibnja 2019.,

 uzimajući u obzir Globalne izglede za resurse 2019. Međunarodnog panela za resurse u sklopu Programa UN-a za okoliš,

 uzimajući u obzir sve veće dokaze o dramatičnim posljedicama onečišćenja okoliša na ljudsko zdravlje, kao što su podaci Eurostata o smrtnim slučajevima zbog raka pluća (1,3 milijuna europskih građana godišnje),

 uzimajući u obzir 26. Konferenciju stranaka UNFCCC-a koja će se održati u studenom 2020. (COP26) i činjenicu da sve stranke UNFCCC-a trebaju povećati svoje nacionalno utvrđene doprinose u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma,

 uzimajući u obzir 15. konferenciju stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP15) koja će se održati u Kunmingu (Kina) u listopadu 2020. i na kojoj stranke trebaju odlučiti o globalnom okviru za razdoblje nakon 2020. kako bi se zaustavio gubitak biološke raznolikosti,

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2019. o klimatskim promjenama: europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo u skladu s Pariškim sporazumom[1],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi[2],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati 2019. u Madridu u Španjolskoj (COP25)[3],

 uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 12. prosinca 2019.,

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

1. naglašava hitnost djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena i izazova povezanih s okolišem te stoga snažno pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Europski zeleni plan”; dijeli snažan angažman Komisije za preobrazbu EU-a u zdravije, održivo, pravedno i prosperitetno društvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova 2050. te modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem je gospodarski rast odvojen od uporabe resursa i stvaranja otpada; poziva na to da nužan prijelaz na klimatski neutralno društvo najkasnije do 2050. postane europska priča o uspjehu;

2. naglašava da bi zeleni plan trebao biti u središtu europske strategije za novi rast i radna mjesta; smatra zeleni plan katalizatorom za društvenu tranziciju, a njegovi ključni ciljevi su klimatska neutralnost, zaštita okoliša i našeg prirodnog kapitala, održiva uporaba resursa te zdravlje i kvaliteta života naših građana, u kombinaciji s prosperitetnim, pravednim i konkurentnim gospodarstvom koje je u službi svih, u svim regijama Europe; smatra da bi se zelenim planom trebale stvoriti gospodarske prilike i pravednost među generacijama;

3. smatra da bi se zeleni plan trebao usredotočiti na ljude te da bi njegov cilj trebala biti zaštita zdravlja i dobrobiti građana od rizika i učinaka povezanih s okolišem; smatra da bi provedba ciljeva održivog razvoja trebala biti u središtu postupka donošenja politika EU-a;

4. smatra da su istraživanje i inovacije te razvoj novih čistih tehnologija ključni za nastojanja u pogledu dekarbonizacije, za smanjenje gubitka biološke raznolikosti i ekologizaciju gospodarstva; traži da se po potrebi pruža financijska potpora osnovnim znanstvenim istraživanjima; poziva na poticaje usmjerene na tržište i potporu za ulaganja u održive revolucionarne tehnologije, koje mogu pomoći da EU ima vodeću ulogu u svijetu i da postane predvodnik za donošenje standarda na globalnoj razini;

5. naglašava da će za postizanje nulte neto stope emisija Unije najkasnije do 2050. biti potrebno mobilizirati javna i privatna ulaganja te to smatra odlučujućim preduvjetom za uspjeh zelenog plana; smatra da EU mora pružiti dugoročnu sigurnost i regulatornu predvidivost za ulagače te odgovarajući financijski okvir, resurse i poticaje za uspješnu tržišno orijentiranu zelenu tranziciju; smatra da se to mora učiniti na način kojim se potiče potrošnja i ulaganje u tranziciju koja obuhvaća prijelazne tehnologije koje se mogu postupno razviti i uvesti kako bi se postigli dugoročni ciljevi EU-a;

6. naglašava da će Parlament iskoristiti svoje pune zakonodavne ovlasti za preispitivanje i izmjenu svih prijedloga Komisije kako bi se osiguralo da se njima podupiru svi ciljevi zelenog plana, uključujući ciljeve u području klime, okoliša i zdravlja, rasta i radnih mjesta, zaštite jedinstvenog tržišta i uravnoteženog razvoja u svim državama članicama;

Povećanje klimatskih ambicija EU-a za 2030. i 2050.

7. pozdravlja najavljeni prijedlog europskog zakona o klimi koji će biti predložen do ožujka 2020.; smatra da će obvezujuća obveza EU-a u pogledu nulte neto stope emisija najkasnije do 2050. biti moćan alat za mobilizaciju potrebnih političkih, gospodarskih i tehnoloških snaga za tranziciju; smatra da se u zakon o klimi moraju uključiti i posebne komponente za prilagodbu klimatskim promjenama, i to tako da se od svih država članica traži da usvoje akcijske planove za prilagodbu;

8. smatra da zakon o klimi, da bi bio učinkovit, mora biti samostalan dio zakonodavstva te obuhvaćati privremene ciljeve EU-a za 2030. i 2040. te snažan okvir za upravljanje; smatra da zakon o klimi mora biti tehnološki neutralan i odražavati najbolje dostupne znanstvene činjenice radi ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva te da bi se trebao ažurirati u skladu s razvojem pravnog okvira EU-a i ciklusom preispitivanja Pariškog sporazuma;

9. snažno ističe da je tranzicija zajedničko nastojanje svih država članica te da svaka država članica mora doprinijeti provedbi klimatske neutralnosti u EU-u do 2050.; priznaje da bi se putanja dekarbonizacije trebala razlikovati među državama članicama na pošten i isplativ način, uviđajući da zemlje imaju različita polazišta i resurse te da se neke kreću brže od drugih, ali da bi zelenu tranziciju trebalo pretvoriti u gospodarsku i socijalnu priliku za sve europske regije;

10. poziva na povećanje klimatskog cilja EU-a do 2030. na 55 % smanjenja domaćih emisija stakleničkih plinova u EU-u u usporedbi s razinama iz 1990. te apelira na Komisiju da što prije podnese prijedlog u tu svrhu kako bi se EU-u omogućilo da usvoji taj cilj kao ažurirani nacionalno utvrđen doprinos znatno prije konferencije COP26; nadalje, poziva na to da se taj cilj uvrsti u europski zakon o klimi;

11. smatra da EU mora imati aktivnu ulogu i snažno vodstvo u pripremama za konferenciju COP26, na kojoj bi stranke trebale ojačati zajedničke obveze u području klime, koje bi odražavale najveću moguću razinu ambicija; imajući to na umu smatra da bi EU trebao što je prije moguće tijekom 2020. donijeti poboljšani nacionalno utvrđeni doprinos kako bi se druge zemlje koje nisu članice EU-a, posebno veliki zagađivači, potaknule da učine isto; u tom kontekstu ističe da je potrebno postići dogovor o povećanom nacionalno utvrđenom doprinosu uoči planiranog sastanka na vrhu EU-a i Kine u rujnu te sastanka na vrhu EU-a i Afrike;

12. naglašava da svi sektori moraju doprinijeti smanjenjem svojih emisija; ističe da je potrebno preispitati sve relevantne zakonodavne mjere EU-a u području klime i energije do lipnja 2021., uključujući standardne vrijednosti emisija CO2 za automobile, kombije i kamione kako bi se ispunile sve veće klimatske ambicije; pozdravlja planove Komisije u tom kontekstu; poziva Komisiju da također u obzir uzme dodatni potencijal ostalog postojećeg zakonodavstva EU-a kako bi se doprinijelo djelovanju u području klime, kao što su Direktiva o ekološkom dizajnu, zakonodavstvo EU-a o otpadu i mjere iz područja kružnog gospodarstva;

13. naglašava da prijelaz na klimatsku neutralnost mora biti održiv, osobito pri analizi ciklusa ugljika u različitim ponorima ugljika, čime se omogućuje dovoljno prostora za razvoj u sektorima koji su međusobno povezani s ponorima kako bi mogli ostvariti više klimatskih prednosti te očuvati ili ojačati ponore tijekom vremena;

14. naglašava da je buduće zakonodavne prijedloge za provedbu više razine klimatskih ambicija potrebno temeljiti na sveobuhvatnim procjenama učinka u kojima se utvrđuju socioekonomski i okolišni učinci različitih opcija, uključujući ukupne klimatske i okolišne učinke, potrebu za izbjegavanjem istjecanja ugljika, učinke na međunarodnu konkurentnost poduzeća iz EU-a, među ostalim malih i srednjih poduzeća, učinke na zapošljavanje te učinke na dugoročnu sigurnost ulaganja, te pritom osigurati usklađenost politika s ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova;

15. podupire namjeru Komisije da radi na mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika kako bi se smanjio rizik od istjecanja ugljika u slučaju da postoje razlike u razinama klimatskih ambicija u cijelom svijetu; vidi razvoj takvog mehanizma kao dio šire strategije za konkurentno dekarbonizirano gospodarstvo EU-a; smatra da bi se budućim mehanizmom za graničnu prilagodbu emisija ugljika trebale podupirati klimatske ambicije EU-a i da bi se njime trebali osigurati jednaki uvjeti za sve te da bi on trebao biti u skladu i s pravilima WTO-a; nadalje, smatra da bi on trebao zadržati gospodarske poticaje za uspješnu zelenu tranziciju i predvodnike u području klime te poduprijeti tržište za proizvode s niskim emisijama ugljika u EU-u i osigurati učinkovitu cijenu za emisije ugljika u EU-u te istodobno promicati određivanje cijena ugljika u drugim dijelovima svijeta; naglašava da takav mehanizam mora biti u potpunosti usklađen sa sustavom EU-a za trgovanje emisijama (ETS); smatra da se njime moraju u obzir uzeti posebnosti svakog sektora te da bi se on mogao postupno uvoditi u odabrane sektore, uz izbjegavanje nepotrebnih dodatnih administrativnih troškova, posebno za europska mala i srednja poduzeća; traži od Komisije da prouči sve različite oblike koje granična prilagodba emisija ugljika može poprimiti te da provede potpunu procjenu učinka svih opcija, zajedno s planiranim zakonodavnim preispitivanjem sustava trgovanja emisijama do lipnja 2021., prije nego što iznese prijedloge; ponavlja svoj poziv da se prihodi od tog mehanizma dodijele proračunu EU-a kao vlastita sredstva i namijene za klimatske mjere, dok bi se dijelovi prihoda također mogli vratiti državama članicama;

16. pozdravlja planirani prijedlog za preispitivanje Direktive o oporezivanju energije te se slaže se da bi se u Direktivi trebalo primjenjivati načelo „onečišćivač plaća” uz minimalne razine određivanja cijena ugljika i uz puno poštovanje nadležnosti država članica u vezi s poreznom politikom te bez zadiranja u te nadležnosti;

17. pozdravlja novu i ambiciozniju strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama; ističe da je za prilagodbu potrebno mobilizirati javna i privatna ulaganja te poziva na istinsku usklađenost politika u potrošnji EU-a kako bi prilagodba i klimatska otpornost bili ključni kriteriji za financiranje EU-a, uz iskorištavanje punog potencijala fondova EU-a za izgradnju i jačanje otpornosti zajednica i infrastrukture; istodobno smatra da sprečavanje katastrofa, pripravnost i odgovor trebaju biti snažan instrument solidarnosti s dostatnim resursima; poziva na dosljednu i dostatnu dodjelu sredstava iz proračuna EU-a te udruženih resursa za Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu s obzirom na sve veće izazove s kojima se suočavamo;

18. ističe ulogu europskih građana, lokalnih zajednica, poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, i industrije u rješavanju klimatskih i okolišnih izazova i razvoju održivijih obrazaca potrošnje, poslovnih modela i proizvodnih metoda; u tom kontekstu podupire Komisiju u uspostavi europskog klimatskog pakta i vjeruje da to može biti koristan alat za osnaživanje regionalnih i lokalnih zajednica pri uspostavi tranzicijskih politika, izgradnji partnerstva između javnog i privatnog sektora te pri širenju najboljih praksi u EU-u; pozdravlja dobrovoljne kampanje za preuzimanje obveza, ali naglašava da one uvijek moraju dovesti do stvarnog djelovanja;

Opskrba čistom, cjenovno pristupačnom i sigurnom energijom

19. ističe središnju ulogu energije u prijelazu na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova; smatra da je dosljedna i potpuna provedba nedavno usvojenog paketa „Čista energija za sve Europljane” ključan prvi korak kako bi se osiguralo postizanje klimatskih i energetskih ciljeva Unije; istodobno naglašava da bi Unija trebala hitno postaviti više ciljeve u pogledu obnovljive energije i energetske učinkovitosti, koji su potpuno u skladu s načelom energetske učinkovitosti na prvom mjestu; naglašava da je rad na postizanju tih klimatskih ciljeva ključan za osiguranje nesmetanog funkcioniranja potpuno integriranog energetskog tržišta u Europi; u tom kontekstu naglašava da je potrebna Agencija za suradnju energetskih regulatora kojoj bi bila dodijeljena dostatna sredstva kako bi se ojačala i povećala regionalna suradnja među državama članicama i osiguralo da je energetsko tržište EU-a konkurentno, usmjereno na potrošače, fleksibilno i nediskriminirajuće;

20. poziva Komisiju da po potrebi državama članicama pruži tehničku podršku i savjete, s obzirom na njihovo preispitivanje nacionalnih energetskih i klimatskih planova, da bi se osigurala njihova sukladnost s obvezama Unije utvrđenima u Pariškom sporazumu; insistira na brzom postupnom ukidanju subvencija za ugljen i fosilna goriva u EU-u te u tom kontekstu pozdravlja predstojeće preispitivanje Direktive o oporezivanju energije i smjernica o državnim potporama za energiju;

21. duboko je zabrinut zbog usporavanja širenja ukupnog tržišnog udjela obnovljive energije u EU-u; stoga pozdravlja najavu o strategiji za energiju vjetra na moru, u kojoj bi se trebao utvrditi plan za veću suradnju među državama članicama, te navodi da će se preispitati relevantno zakonodavstvo; smatra da bi se politikama EU-a posebno trebale povećati inovacije i uvođenje skladištenja obnovljive energije i čistog vodika, uz istodobno rješavanje problema istjecanja metana, te da bi one trebale biti otvorene za sve tehnologije koje mogu znatno doprinijeti klimatskim i energetskim ciljevima EU-a;

22. pozdravlja najavu da će Komisija do sredine 2020. predložiti mjere za pametnu integraciju te ističe da će daljnja integracija energetskog tržišta EU-a imati važnu ulogu u povećanju sigurnosti opskrbe energijom i ostvarenju gospodarstva s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova;

23. pozdravlja najavljeni val obnove javnih i privatnih zgrada, poput škola i bolnica, te naglašava da građevinski sektor ima velik potencijal za uštedu energije i potencijal za proizvodnju obnovljive energije na licu mjesta, što može potaknuti zapošljavanje i pomoći malim i srednjim poduzećima da se šire; smatra da je pametan i napredan zakonodavni okvir ključan za osiguravanje stabilnog i predvidljivog konteksta za poduzeća u tom sektoru te stoga pozdravlja preispitivanje Uredbe o građevnim proizvodima; traži strogu provedbu obveza država članica da obnove javne zgrade u skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti;

24. prima na znanje planove Komisije o razmatranju proširenja europskog sustava trgovanja emisijama (ETS) na emisije iz zgrada i cestovnog prometa; smatra da njihovo izravno uvrštavanje u ETS EU-a nije izvediva opcija; smatra da su za predloženu mjeru potrebni daljnja analiza i procjena učinka; snažno ističe da takav sustav određivanja cijena ni u kojem slučaju ne bi trebao zamijeniti ili oslabiti postojeće ili buduće mjere ili norme, kao što su norme za CO2 za automobile, kamione i stanovanje ili Uredba o mjerama u području klime, već bi trebao, ako bude proveden, dopuniti postojeće zakonodavstvo kako bi se učvrstile klimatske ambicije EU-a s pomoću mjera orijentiranih na tržište i otvorenih za tehnologije kojima se potiču inovacije;

Mobilizacija industrije za čisto i kružno gospodarstvo

25. smatra da je prijelaz na ugljično neutralnu, resursno visoko učinkovitu i konkurentnu industrijsku bazu u EU-u do 2050. ključan izazov i prilika te pozdravlja najavu Komisije da će u ožujku 2020. predstaviti novu industrijsku strategiju te strategiju za MSP-ove; naglašava da se industrijska konkurentnost i klimatska politika međusobno osnažuju i da će se postizanjem inovativne i klimatski neutralne industrije osigurati konkurentnost europskog gospodarstva; poziva Komisiju da istraži uključivanje emisija stakleničkih plinova u Direktivu o industrijskim emisijama;

26. naglašava da se u strategijama za industriju i MSP-ove moraju utvrditi jasni planovi za pružanje sveobuhvatnog skupa poticaja za inovacije i uvođenje disruptivnih tehnologija te uklanjanje svih regulatornih prepreka; smatra da bi se strategija posebno trebala baviti izazovima energetski intenzivnih sektora, da bi trebala biti orijentirana na tržište i otvorena za razna tehnološka rješenja, pri čemu se u obzir trebaju uzeti ograničenja i potrebe MSP-ova; smatra da bi potpora EU-a za predvodnike u području klime i resursa trebala biti tehnološki neutralna i utemeljena na najnovijim znanstvenim saznanjima i modelima za postizanje ugljične neutralnosti do 2050.; ističe da će hvatanje i skladištenje ugljika u teškoj industriji biti nužni kako bi taj sektor postao klimatski neutralan;

27. pozdravlja planove Komisije za uvođenje ambicioznog novog akcijskog plana za kružno gospodarstvo čiji cilj mora biti smanjenje ukupnog ekološkog otiska i uporabe resursa kad je riječ o proizvodnji i potrošnji u EU-u te pružanje snažnih poticaja za inovacije, održiva poduzeća i tržišta za klimatski neutralne i kružne proizvode, pri čemu ključni prioriteti moraju biti učinkovitost resursa, nulto onečišćenje i sprečavanje nastanka otpada; ističe snažne sinergije između klimatskih mjera i kružnog gospodarstva, posebno u energetski intenzivnim industrijama i onima s visokim razinama emisija ugljika;

28. poziva Komisiju da za prioritetne sektore kao što su komercijalni otpad, tekstil, plastika, elektronika, građevinarstvo i hrana predloži ciljeve za odvojeno prikupljanje i smanjenje otpada te za njegovu ponovnu uporabu i recikliranje, kao i druge posebne mjere, poput proširene odgovornosti proizvođača; apelira na Komisiju da izradi mjere za potporu tržištu recikliranih materijala u Europi, uključujući zajedničke standarde kvalitete, te obvezne ciljeve za upotrebu oporabljenih materijala u prioritetnim sektorima gdje je to moguće; ističe važnost razvoja ciklusa netoksičnih materijala postupnim ukidanjem otrovnih tvari kojima mogu biti izloženi ljudi i okoliš, posebno kad postoje sigurnije alternative, te promicanjem istraživanja i inovacija radi razvoja čišćih proizvoda; poziva Komisiju da razmotri mjere za uvozne proizvode koji sadrže tvari ili komponente koje su zabranjene u EU-u te se oni ne bi smjeli ponovno uvesti na tržište EU-a u potrošačkim proizvodima preko aktivnosti recikliranja;

29. podupire političke mjere za održive proizvode, uključujući proširenje djelokruga ekološkog dizajna zakonodavstvom koje omogućuje trajnije proizvode koji se mogu popraviti, ponovno upotrijebiti i reciklirati, te snažan program rada za ekološki dizajn od 2020. nadalje koji obuhvaća pametne telefone i ostalu informatičku opremu; poziva na donošenje zakonodavnih prijedloga kako bi se spriječilo planirano zastarijevanje; podržava planove Komisije za zakonodavne prijedloge kako bi se osigurao snažan, kružni i održivi lanac vrijednosti baterija za sve baterije te očekuje da će taj prijedlog uključivati barem mjere za ekološki dizajn, ciljeve za ponovnu uporabu i recikliranje te održivu i društveno odgovornu nabavu;

30. apelira na Komisiju da dodatno pojača mjere EU-a protiv onečišćenja plastikom, posebno u morskom okolišu, te poziva na veća ograničenja za plastične proizvode za jednokratnu upotrebu ako postoje održivije alternative; podupire izradu zakonodavstva kojim bi se riješilo pitanje prekomjernog pakiranja i osiguralo da sva ambalaža u EU-u koja se ne može ponovno upotrijebiti ili reciklirati na gospodarski održiv način ne bude dopuštena na tržištu EU-a najkasnije do 2030., a istodobno se treba osigurati sigurnost hrane; poziva na mjere za poticanje prekogranične koordinacije sustava povratne naknade za ambalažu; apelira na Komisiju da na sveobuhvatan način riješi problem mikroplastike, među ostalim provedbom planiranog postupnog ukidanja namjerno dodane mikroplastike i uvođenjem novih mjera protiv nenamjernog ispuštanja plastike, na primjer iz tekstila, guma i plastičnih peleta;

31. poziva na stvaranje jedinstvenog zelenog tržišta EU-a kako bi se povećala potražnja za održivim proizvodima posebnim odredbama, kao što su širenje upotrebe zelene javne nabave i stvaranje „instrumenta za provjeru održive nabave”, čiji bi cilj bio osigurati otpornost velikih javnih infrastrukturnih projekata na klimatske promjene, nadovezujući se na već postojeći dobrovoljni mehanizam ex ante procjene za velike infrastrukturne projekte; nadalje, poziva na stvaranje sustava financijskog jamstva za sve relevantne instrumente EU-a kako bi se javnim kupcima pomoglo da upravljaju financijskim rizicima u nabavi visoko inovativnih održivih proizvoda i usluga;

32. smatra da su osnaženi i dobro informirani potrošači ključni za uspješnost zelenog plana te poziva na donošenje mjera kojima će se potrošačima osigurati transparentne, usporedive i usklađene informacije o proizvodima, uključujući označivanje proizvoda, na temelju pouzdanih podataka i znanstvenih dokaza, kako bi im se pomoglo da donose zdravije i održivije odluke te da budu informirani o trajnosti i mogućnosti popravka proizvoda i njihovu ekološkom otisku; naglašava da je potrebno potrošačima pružiti učinkovite, lako razumljive i provedive pravne lijekove, kojima se u obzir uzimaju aspekti održivosti i prednost daje ponovnoj uporabi ili popravku, a ne odbacivanju proizvoda koji ne rade ispravno;

33. smatra da će obnovljivi materijali imati važnu ulogu u prijelazu na klimatski neutralno gospodarstvo te ističe potrebu za poticanjem ulaganja u razvoj održivog biogospodarstva u kojem se materijali s visokim udjelom iz fosilnih izvora zamjenjuju obnovljivim i biološkim materijalima, na primjer u zgradama, tekstilu, kemijskim proizvodima, ambalaži, brodogradnji i proizvodnji energije; ističe da će se to morati učiniti na održiv način koji je u skladu s ekološkim ograničenjima; potvrđuje da je za osiguravanje održivog čuvanja ili povećanog ponora ugljika tijekom vremena potreban prostor za kratkoročno upravljanje ponorom, što će rezultirati fluktuacijama ponora ugljika; ističe potencijal biogospodarstva za stvaranje novih zelenih radnih mjesta, također u ruralnim dijelovima EU-a, te za poticanje inovacija; poziva na pružanje potpore istraživanjima i inovacijama u području održivih rješenja biogospodarstva kojima se štiti i jedinstvena biološka raznolikost i ekosustavi; stoga poziva na učinkovitu provedbu strategije EU-a za biogospodarstvo kao dijela europskog zelenog plana;

34. podsjeća na temeljnu ulogu digitalnih tehnologija u pružanju potpore zelenoj tranziciji, osobito poboljšanjem resursne i energetske učinkovitosti, upravljanja otpadom, uključujući praćenje kemikalija i tvari, smanjenje emisija i praćenje okoliša; ističe klimatske prednosti sveobuhvatne digitalizacije prijenosnih i distribucijskih mreža i centara za trgovinu energijom te programa odgovaranja na potražnju preko pametnih aplikacija;

35. poziva Komisiju da razvije strategije za uvođenje i financiranje inovativnih digitalnih tehnologija; poziva na reviziju smjernica o TEN-E-u kako bi se zakonodavni okvir uskladio s prioritetom razvoja i uvođenja pametnih mreža na svim razinama distribucije električne energije (EU, države članice i lokalna razina), omogućivanjem sigurne, postojane, održive i pouzdane opskrbe energijom, te kako bi se spriječila ovisnost o ugljično intenzivnim ulaganjima; istodobno ističe da bi Komisija trebala uspostaviti metodologiju za praćenje i kvantificiranje sve većeg utjecaja digitalne tehnologije na okoliš, pri čemu se treba osigurati da relevantni propise ne donose nepotrebna birokratska opterećenja; smatra da bi se u europskoj strategiji za jedinstveno tržište podataka trebali utvrditi ključni ciljevi i prepreke za potpuno iskorištavanje potencijala digitalnih tehnologija; preporučuje da se digitalne tehnologije uvedu zajedno s programima osposobljavanja za korisnike i stručnjake;

Ubrzavanje prelaska na održivu i pametnu mobilnost

36. pozdravlja predstojeću strategiju za održivu i pametnu mobilnost; poziva Komisiju da predstavi plan za pravednu tranziciju na klimatski neutralno društvo, kojim bi se očuvala visoka razina prometne povezanosti za europske građane i konkurentnost prometnog sektora EU-a te njegov doprinos gospodarstvu EU-a i zapošljavanju;

37. pozdravlja prijedlog Komisije za poticanje multimodalnog prijevoza radi povećanja učinkovitosti i smanjenja emisija; no smatra da se multimodalnost najbolje može postići samo konkretnim zakonodavnim prijedlozima; povrh toga, poziva Komisiju da aktualni indeks zračne povezanosti dodatno razvije u indeks multimodalne povezanosti, u sklopu kojeg će se utjecaj prometa na okoliš uzimati u obzir kao jedan od relevantnih faktora; osim toga, naglašava da je prijevoz vodnim putovima s nultom stopom emisija ključan za razvoj održivog multimodalnog prijevoza;

38. poziva EU da aktivno podrži europsku automobilsku industriju pri transformaciji, među ostalim pristupom sredstvima za istraživanja i financijskim mjerama za restrukturiranje proizvodnje, uz zadržavanje tog sektora u Europi;

39. poziva na brzu reformu jedinstvenog europskog neba usmjerenu na rezultate, na reviziju željezničke mreže EU-a za prijevoz tereta te dovršetak razvoja i uvođenje sustava Galileo;  pozdravlja namjeru Komisije da predloži mjere za povećanje međusobne povezanosti cesta, željeznice i unutarnjih plovnih putova, što će dovesti do stvarne promjene načina prijevoza; poziva na jačanje i podupiranje ulaganja u povezivost željezničkih mreža EU-a kako bi se na razini EU-a omogućio jednak pristup javnom željezničkom prijevozu;

40. pozdravlja prijedlog Komisije za razvoj pametnih sustava za upravljanje prometom i rješenja za „mobilnost kao uslugu”, posebno u urbanim područjima; poziva Komisiju da podrži razvoj inovativnih aplikacija, novih tehnologija, novih poslovnih modela te novorazvijenih i inovativnih sustava mobilnosti diljem Europe; apelira na Komisiju da u raspravu o provedbi budućih politika mobilnosti na razini EU-a uključi gradove, koji imaju praktično iskustvo i znanja;

41. smatra da EU mora na pravedan način i u svim vrstama prijevoza primjenjivati načelo „onečišćivač plaća” i poticati čišće oblike prijevoza; smatra da bi prihodi od poreza ili pristojbi na promet trebali biti namijenjeni za pomoć sektoru pri tranziciji, čime bi ti troškovi bili društveno prihvatljiviji;

42. pozdravlja namjeru Komisije da u ETS uključi pomorski sektor;  smatra da se to uključivanje mora temeljiti na procjeni učinka kojom se obuhvaća i konkurentnost subjekata i poduzeća iz EU-a te moguće promjene načina prijevoza; naglašava da bi se EU trebao zalagati za visoko ambiciozno smanjenje emisija stakleničkih plinova u pomorskom sektoru, i na međunarodnoj razini i na razini EU-a, te da nijedna nova mjera EU-a ne bi trebala ugroziti međunarodnu konkurentnost brodova koji plove pod zastavom EU-a; vjeruje da bi se mjerama EU-a u obzir trebale uzeti sve buduće obvezujuće mjere na globalnoj razini u okviru Međunarodne pomorske organizacije i izbjeći stvaranje dvostrukih propisa za taj sektor; smatra da bi mjere EU-a i međunarodne mjere trebale biti tijesno povezane;

43. podržava predložene mjere za smanjenje emisija u zrakoplovnom sektoru i jačanje ETS-a EU-a u skladu s klimatskim ambicijama EU-a, kao i smanjenje besplatne dodjele emisijskih jedinica zračnim prijevoznicima; istodobno poziva EU da sudjeluje u razvoju sustava za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika u međunarodnom zračnom prometu (CORSIA) te da ojača odredbe programa CORSIA; nadalje, naglašava potrebu za hitnim ulaganjima u istraživanje novih tehnologija za dekarbonizaciju sektora pomorskog i zračnog prometa te u razvoj zelenih brodova s nultom stopom emisija na temelju ekoloških komponenti, bolje gospodarenje otpadom i vodom te u pogonske tehnologije;

44. poziva Komisiju da izradi prijedloge za koordinirane mjere za oporezivanje zračnog prometa u državama članicama kako bi se okončala zastarjela porezna izuzeća, primijenilo načelo „onečišćivač plaća” i zajamčili jednaki uvjeti između različitih vrsti prijevoza i pritom izbjegle neželjene negativne ekološke, gospodarske ili društvene posljedice;

45. pozdravlja prijedlog Komisije da se preispitaju Direktiva o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva i Uredba o TEN-T-u; u tom smislu ističe da Komisija treba potaknuti bolju koordinaciju među državama članicama u organizaciji cjelokupne prometne mreže, primjerice premošćivanjem trenutačnog jaza između nacionalnih glavnih planova za promet i donošenjem zakonodavnih mjera usmjerenih na rezultate, kako bi se zajamčilo da će države članice mrežu TEN-T dovršiti unutar dogovorenih rokova, te davanjem prednosti prekograničnim dionicama i stvaranju održive infrastrukture za alternativna prometna goriva; ističe važnost poticanja razvoja infrastrukture za alternativna goriva u cilju maksimalnog iskorištavanja potencijala vozila i prijevoznih sredstava s nultim i niskim emisijama; naglašava da je potrebno prioritetno poduprijeti javni prijevoz s nultom stopom emisija te infrastrukturu za bicikle i hodanje, posebno u urbanim područjima;

46. sa zanimanjem iščekuje predstojeće prijedloge Komisije za strože standardne vrijednosti u pogledu emisija onečišćujućih tvari za vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem (Euro 7) i za revidirane standardne vrijednosti za emisije CO2 za automobile i kombije, čime će se od 2025. zajamčiti usmjerenost na mobilnost s nultom stopom emisija; poziva Komisiju da razvije metodologije za procjenu životnog ciklusa; podsjeća na zaključke dubinske analize kojom je popraćena komunikacija Komisije naslovljena „Čist planet za sve: Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo” prema kojima će svi novi automobili stavljeni na tržište EU-a od 2040. morati biti bez emisija kako bi se ispunili scenariji za postizanje klimatske neutralnosti u 2050. te poziva na uspostavu dosljednog političkog okvira i programa prijelaza kako bi se pružila potpora takvom razvoju događaja; napominje da će biti potrebna revizija Direktive o homologaciji kako bi zemlje predvodnice mogle primijeniti strože mjere na nacionalnoj razini, kada tako odluče države članice;

47. pozdravlja planove Komisije za rješavanje problema onečišćenja zraka uzrokovanog pomorskim i zračnim prijevozom, među kojima su reguliranje pristupa brodova koji najviše onečišćuju lukama EU-a te djelovanje u cilju rješavanja problema onečišćenja s brodova na vezu u lukama; ističe važnost poticanja razvoja luka s nultima emisijama u kojima će se koristiti energija iz obnovljivih izvora; ističe da su uvođenje područja kontrole emisija, koja su predviđena Međunarodnom konvencijom o sprečavanju onečišćenja s brodova (MARPOL), i smanjenje brzine u pomorskom prometu značajna rješenja za smanjenje emisija koja se mogu jednostavno provesti;

Od „polja do stola”: osmišljavanje pravednog, zdravog i ekološki prihvatljivog prehrambenog sustava

48. pozdravlja prijedlog Komisije da predstavi strategiju „od polja do stola” u cilju postizanja održivije prehrambene politike objedinjavanjem napora za borbu protiv klimatskih promjena, zaštitu okoliša i očuvanje biološke raznolikosti kako bi se zajamčilo da Europljani dobiju povoljnu, visokokvalitetnu i održivu hranu i istodobno omogućio pristojan život za poljoprivrednike i ribare te konkurentnost poljoprivrednog sektora; napominje da građani EU-a smatraju da vi „pružanje sigurne, zdrave i kvalitetne hrane” svim potrošačima trebao biti glavni prioritet Zajedničke poljoprivredne i ribarstvene politike; pozdravlja namjeru Komisije da istraži nove načine za pružanje boljih informacija potrošačima, posebno mladim potrošačima;

49. ističe potencijal ulaganja u održive prakse u poljoprivredi, kao što su precizna poljoprivreda, ekološki uzgoj, agroekologija, agrošumarstvo, povećana dobrobit životinja i sprečavanje ljudskih i životinjskih bolesti, što uključuje održivo gospodarenje šumama, hvatanje i korištenje ugljika te poboljšano upravljanje hranjivim tvarima, za ispunjavanje ciljeva zelenog plana; ističe da je važno potaknuti poljoprivrednike da se okrenu tim praksama i prijelazu na metode kojima će se ostvariti veće koristi u pogledu klime, okoliša i biološke raznolikosti na pravedan, pravodoban i ekonomski održiv način; napominje da će poljoprivreda i rad poljoprivrednika i subjekata u lancu opskrbe hranom biti od ključne važnosti za ostvarenje ciljeva strategije „od polja do stola”; podsjeća na ključnu ulogu zdrave hrane u smanjenju broja kardiovaskularnih bolesti, kao i oboljenja od raka;

50. traži od Komisije da analizira doprinos reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) ispunjenju obveza EU-a u području zaštite okoliša, klime i biološke raznolikosti te tradicionalnim metodama uzgoja, kako bi se ona uskladila s ciljevima utvrđenima u europskom zelenom planu, uzimajući u obzir potrebu održavanja jednakih uvjeta za sve u Europi kako bi se omogućila snažna, otporna i održiva poljoprivredna proizvodnja; poziva države članice da mjere u području klime postave kao glavne ekološke prioritete za poljoprivredu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a te poziva Komisiju da u svojoj ocjeni tih strateških planova zauzme čvrsto stajalište po tom pitanju; ističe važnost, u okviru novog modela ostvarivanja politika, ciljanog pristupa usmjerenog na rezultate, s većim pojednostavljenjima i transparentnošću u pogledu konkretnih rezultata i ciljeva kojima se ostvaruje dodana vrijednost; smatra da je potrebno pomoći poljoprivrednicima pri prijelazu na održiviju poljoprivredu, među ostalim i preko neovisnih usluga savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava , te u tom smislu podupire dodjeljivanje proračuna za ZPP koji je u skladu ekološkim ciljevima EU-a;

51. naglašava poveznice između strategije „od polja do stola” i cilja nulte stope emisija; pozdravlja činjenicu da je Komisija preuzela obvezu riješiti pitanje učinka pesticida na okoliš i zdravlje te znatno smanjiti upotrebu kemijskih pesticida te gnojiva i antibiotika, među ostalim i zakonodavnim mjerama; poziva na donošenje strategije EU-a za pronalaženje znanstveno utemeljenih održivih alternativa za opasne proizvode za zaštitu bilja; poziva na to da se posebna pozornost posveti zaštiti oprašivača te poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za punu i brzu provedbu Smjernica Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) o procjeni rizika koje sredstva za zaštitu bilja predstavljaju za pčele;

52. naglašava potencijal europske poljoprivrede za davanje doprinosa kružnom gospodarstvu i većoj biološkoj raznolikosti te za promicanju održive uporabe obnovljivih sirovina; pozdravlja činjenicu da će se strategijom „od polja do stola” obuhvatiti i prednosti novih tehnologija, među kojima su digitalizacija, civilni svemirski program i usluge u U-prostoru, kao i inovacije i znanstvena otkrića koja mogu dovesti do znatnog smanjenja birokratskih prepreka u okviru ZPP-a te poboljšati učinkovitost, korištenje resursa i ekološku održivost i istodobno donijeti gospodarsku korist sektoru; ističe ulogu integrirane zaštite bilja i poziva na to da je provode svi poljoprivrednici;

53. potiče Komisiju i države članice da pojačaju djelovanja u cilju smanjenja rasipanja hrane; poziva na to da se u tom smislu postavi obvezujući plan smanjenja za 50 % do 2030. koji će se temeljiti na zajedničkoj metodologiji;

54. poziva Komisiju da u svoju strategiju „od polja do stola ”uključi i proizvode iz ribarstva i akvakulture, kako bi se ojačao održivi lanac vrijednosti u sektoru ribarstva (od ribolova do potrošnje); poziva Komisiju da iznese prijedlog za poboljšanje sljedivosti svih prehrambenih proizvoda iz mora, što uključuje i označivanje podrijetla za konzervirane riblje proizvode i odbijanje proizvoda kojima se nanosi šteta ili pretjerano iscrpljuje morski okoliš;

55. poziva Komisiju da bez nepotrebnog odgađanja predstavi novu strategiju za dobrobit životinja koja će otvoriti put prema Okvirnom zakonu o dobrobiti životinja;

Očuvanje i obnova ekosustava i biološke raznolikosti

56. poziva EU da pojača zaštitu prirode donošenjem ambiciozne strategije za biološku raznolikost do 2030. koja će biti usmjerena na zaustavljanje i preokretanje trenda gubitka biološke raznolikosti u Europi i svijetu te sadržavati posebne mjere za europske prekomorske subjekte;

57. naglašava da ta strategija mora sadržavati ambiciozne i provedive pravne mjere za jačanje zaštite osjetljivih ekosustava, kao i sveobuhvatne mjere za rješavanje uzroka gubitka biološke raznolikosti; naglašava da je usklađenost politika, i na razini EU-a i na nacionalnoj razini, ključna za uspješnu politiku zaštite prirode i biološke raznolikosti te poziva Komisiju i države članice da restrukturiraju subvencije za ribarstvo i poljoprivredu na način da se njima potiču ekološke mjere i da budu potpuno u skladu s ciljevima EU-a za biološku raznolikost te da sadrže sveobuhvatne mehanizme provedbe;

58. poziva Komisiju da u strategiju za biološku raznolikost uključi cilj postupnog prestanka korištenja opasnih kemikalija i da ona bude povezana sa strategijom za netoksičan okoliš;

59. poziva Komisiju da bez odgađanja predstavi prijedlog europskog pravnog okvira za zaustavljanje krčenja šuma, koji će se odnositi na proizvode koji se prodaju u EU-u;

60. poziva Komisiju da predstavi novu, ambicioznu strategiju EU-a za šume kako bi njome potvrdila važna i višefunkcionalna uloga europskih šuma u borbi protiv klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti, uzimajući pri tome u obzir i društvene, gospodarske i ekološke aspekte; naglašava da se klimatski potencijal šuma najizraženije može ostvariti primjenom dugoročne perspektive za održivo gospodarenje šumama, čime bi se dugoročno omogućilo skladištenje i ponori ugljika; podsjeća na to da je potrebno poduzeti mjere za borbu protiv nezakonite sječe stabala u Europi;

61. naglašava da su glavni uzroci gubitka biološke raznolikosti nezakonita i neodrživa trgovina divljom faunom i florom; ističe da 2016. doneseni akcijski plan za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom istječe 2020. godine; poziva Komisiju na to da ga produlji, pojača njegove odredbe i u potpunosti ih uključi u strategiju za biološku raznolikost do 2030. te zajamči odgovarajuće financiranje; poziva Komisiju na to da suradnja s partnerskim zemljama bude ključni element u borbi protiv kriminala povezanog s divljom faunom i florom i smanjenja biološke raznolikosti;

Održiva mora i oceani

62. potiče Komisiju da zelenom planu da i „plavu” dimenziju te da ta morska dimenzija bude u potpunosti integrirana kao ključni element zelenog plana te da se učinak oceana na ekosustav prepozna kroz „akcijski plan za oceane i akvakulturu” koji će uključivati konkretne mjere koje objedinjuju integriranu stratešku viziju o pitanjima pomorske politike kao što su promet, inovacije i znanje, bioraznolikost, plavo gospodarstvo, emisije i upravljanje;

63. poziva Komisiju da podnese prijedlog za reviziju zajedničke ribarstvene politike (ZRP) u cilju ponovnog povećanja biomase ribljih stokova iznad najviših održivih prinosa, razvoja održivih sustava morske i slatkovodne akvakulture te uspostave djelotvornog i integriranog sustava upravljanja temeljenog na ekosustavu u kojem se uzimaju u obzir svi čimbenici koji utječu na riblje stokove i morski ekosustav, među kojima i klimatske promjene i onečišćenje;

64. ističe da je potrebno povećati financijska sredstva i kapacitete kako bi se poboljšala znanja o moru u pogledu biološke raznolikosti, klime i onečišćenja, u cilju boljeg razumijevanja učinaka aktivnosti na morske ekosustave i stanje ribljih stokova i donošenja odgovarajućih akcijskih planova za prilagodbu i ublažavanje posljedica;

65. poziva na to da se, kako bi se poboljšala zaštita oceana, u strategiji za biološku raznolikost za 2030. podnese prijedlog kojim se postavlja obvezujući cilj širenja mreže zaštićenih morskih područja na razini EU-a za najmanje 30 %;

66. poziva na podnošenje prijedloga za razvoj održivog plavoga gospodarstva, što uključuje obnovljive izvore energije, održivi turizam i održivu industriju;

67. naglašava važnost poticanja uloge EU-a kao globalnog predvodnika u upravljanju oceanima, što se odnosi i na trgovinsku dimenziju, promicanjem usvajanja međunarodnog mehanizma za zaštitu biološke raznolikosti i morskih ekosustava izvan područja nacionalne nadležnosti te politike nulte tolerancije na nezakoniti ribolov; ističe da je potrebno pojačati doprinos EU-a UN-ovom programu „Desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj”, radi snaženja znanosti o oceanima i doprinosa ispunjavanju ciljeva održivog razvoja;

Cilj nulte stope onečišćenja za netoksičan okoliš

68. pozdravlja planove Komisije za Akcijski plan za nultu stopu onečišćenja zraka, vode i tla, kojim bi se također trebalo obuhvatiti pitanje zagađenja voda iz tla i koji bi trebao uključivati pojačan nadzor;

69. ističe brojne dodatne koristi koje će klimatski neutralno društvo imati za javno zdravlje, kao rezultat ponovne uspostave bioraznolikosti, smanjenja onečišćenja zraka i smanjene izloženosti onečišćivačima, i u pogledu opće dobrobiti europskih građana, uključujući bolja radna okruženja koja vode do boljeg zdravlja na radnom mjestu, i u pogledu sprečavanja zdravstvenih troškova i opterećenja za sustave zdravstvenog osiguranja;

70. poziva Komisiju da bez odgode predstavi ambicioznu međusektorsku strategiju za netoksični okoliš; naglašava da bi ta strategija trebala sadržavati smjernice za brzo zamjenjivanje posebno zabrinjavajućih tvari i drugih opasnih kemikalija, uključujući endokrine disruptore, i rješavanje problema kombiniranog učinka kemikalija te da bi njome trebalo poduprijeti europske inovacije za sigurne i održive kemikalije; poziva na bolje praćenje i istraživanje djelovanja opasnih kemijskih i farmaceutskih proizvoda na okoliš;

71. poziva Komisiju da do lipnja 2020. predstavi ambiciozne zakonodavne prijedloge za smanjenje endokrinih disruptora u kozmetičkim proizvodima, igračkama i pakiranju hrane, njihovu zamjenu sigurnijim alternativama te akcijski plan kojim se pruža sveobuhvatan okvir s ciljevima i rokovima za smanjenje izloženosti građana endokrinim disruptorima na najmanju moguću mjeru;

72. poziva Komisiju da poveća razinu zaštite kvalitete zraka u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije i poziva na bolje praćenje onečišćenja zraka u državama članicama primjenom robusnih i usklađenih metoda mjerenja i omogućavanjem jednostavnog pristupa informacijama za europske građane;

Financiranje europskog zelenog plana i osiguravanje pravedne tranzicije

73. podržava ideju da se planom za održiva ulaganja premosti investicijski jaz;  naglašava da bi u tom planu trebalo uzeti u obzir iskustva iz prijašnjih programa („Junckerov plan”) i staviti poseban naglasak na ulaganja s europskom dodanom vrijednošću; ističe da bi se u njemu trebala predvidjeti sredstva za financiranje pravedne tranzicije u svim regijama EU-a; pozdravlja mjere za rješavanje investicijskog jaza unutar EU-a, primjerice kroz fond InvestEU;

74. pozdravlja novu politiku kreditiranja u području energije i novu strategiju za djelovanje u području klime i održivost okoliša koje je Europska investicijska banka (EIB) usvojila 14. studenoga 2019. i smatra ih važnim korakom; pozdravlja činjenicu da će EIB preuzeti ulogu Europske banke za borbu protiv klimatskih promjena, pri čemu bi do 2025. 50 % njegovih operacija trebalo biti posvećeno djelovanju u području klime i održivosti okoliša te bi do 2021. trebao prestati pružati potporu projektima povezanim s fosilnim gorivima, a do 2020. uskladiti sve svoje aktivnosti financiranja s načelima i ciljevima Pariškog sporazuma; potiče EIB na aktivnu ulogu u pružanju potpore projektima s učinkom u javnim politikama koje imaju ključnu ulogu za pravednu tranziciji, kao što su istraživanja, inovacije i digitalizacija, pristup MSP-ova financiranju te socijalna ulaganja i vještine;

75. ističe potrebu pružanja potpore pravednoj tranziciji; smatra da će dobro osmišljen i primjereno financiran mehanizam za pravednu tranziciju, koji uključuje i Fond za pravednu tranziciju, biti važan gospodarski instrument za olakšavanje te tranzicije i ispunjavanje ambicioznih klimatskih ciljeva uz istodobno rješavanje socijalnih učinaka; smatra da taj mehanizam ne bi trebao biti tek neto prijenos sredstava nacionalnim vladama, već bi njime trebalo pružiti konkretnu pomoć radnicima i poduzećima u regijama koje ovise o fosilnim resursima pri tranziciji na čisto gospodarstvo budućnosti, uključujući putem usavršavanja i prekvalifikacije, kako bi se radnici pripremili i prilagodili novim radnim izgledima, zahtjevima i vještinama; naglašava, međutim, da se ta tranzicija ne može postići samo financijskim sredstvima i da ona ne bi smjela imati učinak odvraćanja na predvodnike; snažno ističe da financiranje za pravednu tranziciju mora biti uvjetovano konkretnim mjerama za dekarbonizaciju u skladu s Pariškim sporazumom, posebno kada je riječ o postupnom prestanku korištenja ugljena i transformaciji regija čije se gospodarstvo temelji na ugljenu;

76. ističe da energetska tranzicija mora biti društveno održiva i da se njome ne smije povećati energetsko siromaštvo u najsiromašnijim regijama EU-a; smatra da se zajednicama koje su suočene s energetskim siromaštvom moraju pružiti odgovarajući instrumenti kako bi one mogle sudjelovati u zelenoj tranziciji, osposobljavanjem i poticanje dugoročnih ulaganja;

77. poziva Komisiju da poveća financiranje za tehničku pomoć i savjetodavne usluge kako bi se riješio problem složenosti postupaka upravljanja projektima; podsjeća na to da je važno zajamčiti pravednu geografsku distribuciju sredstava unutar EU-a;

78. poziva na uspostavu obvezujućeg cilja potrošnje za bioraznolikost i ambicioznog cilja za uključivanje klimatskih pitanja, koji će biti iznad razina ciljanih udjela potrošnje utvrđenih u stajalištu Parlamenta o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2012. – 2027.[4];

79. traži od Komisije da zajamči da javna sredstva EU-a neće biti korištena za bilo koju politiku EU-a koja je protivna ciljevima Pariškog sporazuma i drugim ciljevima EU-a u području okoliša;

80. poziva na uspostavu mehanizma kojim će se zajamčiti dobra koordinacija, usklađenost i dosljednost među svim raspoloživim politikama i instrumentima financiranja EU-a, kako bi se izbjegla preklapanja i poboljšala sinergija i komplementarnost njihova financiranja i mobilizirala održiva privatna i javna ulaganja, čime bi se optimirala i integrirala financijska potpora za europski zeleni plan;

81. podržava uvođenje paketa ciljanih novih zelenih vlastitih sredstava kojima će se promicati i olakšati zelena tranzicija;  stoga prima na znanje prijedloge Komisije u tom smislu;

82. pozdravlja namjeru Komisije da ažurira Novi program vještina i Garanciju za mlade kako bi se poboljšala zapošljivost u zelenom gospodarstvu; ističe, nadalje, da su za prijelaz na zeleno gospodarstvo ključne vještine i prilagodljivost radnika na tržištu rada; potiče države članice da ulažu u sustave obrazovanja i osposobljavanja kojima se omogućuje brzo usavršavanje ili prekvalifikacija, čime se olakšava prijelaz niskokvalificiranih radnika s radnih mjesta u sektorima u kojima se smanjuje broj radnih mjesta na radna mjesta s većom dodanom vrijednošću u novim sektorima;

83. poziva EU da pruži potporu državama članicama u njihovim aktivnostima povezanima sa strukovnim osposobljavanjem, primjerice razvojem javno-privatnog dijaloga i partnerstva, s obzirom na to da su ulaganja u ispunjavanje novih potreba za vještinama potrebna za zelenije gospodarstvo i u skladu s trendovima digitalizacije;

Mobiliziranje istraživanja i poticanje inovacija

84. ističe da su vodeće svjetsko istraživanje i inovacije od ključne važnosti za budućnost Europe te su neophodni za postizanje naših ciljeva u području okoliša i klime, uz istodobno jamčenje gospodarske konkurentnosti i blagostanja; ponavlja da bi se politikama EU-a trebala podupirati znanstvena izvrsnost i participativna znanost, jačati suradnja između akademske zajednice i industrije te promicati inovacije i donošenje politika koje se temelji na dokazima, uz istodobno poticanje međunarodne suradnje u tom području, uključujući olakšavanje razmjene dobrih praksi, kako bi se ojačale vještine povezane sa zelenom tranzicijom u novim profesijama koje ona donosi, u korist radnika, nastavnika i mladih;

85. naglašava da EU mora održavati i dalje razvijati svoje vodeće civilne svemirske programe Copernicus i Galileo te Agenciju EU-a za svemirski program, koji pružaju vrijedan doprinos praćenju okoliša i prikupljanju podataka o okolišu; ističe da bi službe za klimatske promjene u okviru programa Copernicus trebale što prije postati u potpunosti operativne i time omogućiti stalan tok podataka potreban za poduzimanje mjera djelotvornog ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima;

86. naglašava važnost programa Obzor Europa za razdoblje 2021. – 2027. usmjerenog na zadaće, kojim se pruža prilika za uključivanje širokog spektra dionika, među ostalim i europskih građana, u rješavanje gorućeg globalnog izazova klimatskih promjena i za prijelaz na suradničke istraživačke i inovacijske prakse za ostvarivanje europskog zelenog plana;

„Ne čini štetu” – uključivanje održivosti u sve politike EU-a

87. pozdravlja ekologizaciju Europskog semestra; naglašava da se europski semestar u svojem trenutačnom obliku ne smije razvodniti; smatra da bi u Europski semestar trebalo integrirati ciljeve održivog razvoja UN-a, ali i da bi njegov makroekonomski fokus trebalo zadržati na trenutačnim ciljevima; stoga podržava daljnju integraciju ciljeva održivog razvoja u semestar, pri čemu bi države članice trebale predstaviti nacionalne planove u cilju njihova postizanja; isto tako poziva Komisiju da pruži ocjenu usklađenosti proračuna država članica s ažuriranim klimatskim ciljevima EU-a;

88. pozdravlja predanost Komisije da se pobrine za to da sve mjere EU-a pomažu EU-u u postizanju održive budućnosti, uključujući upotrebu alata za zelenu izradu proračuna, te da u skladu s time ažurira smjernice za bolju regulativu; poziva Komisiju da provede strukturirane procjene učinka svih budućih prijedloga, kako bi se zajamčila njihova usklađenost s ciljevima EU-a u pogledu klime, okoliša i zdravlja te kako bi se razmotrili različiti putovi kojima se mogu ostvariti ciljevi zelenog plana; potiče Komisiju da pomogne državama članicama u potpunoj i pravilnoj provedbi postojećeg i budućeg zakonodavstva u području klime i okoliša u državama članicama i da se pobrine za to da nepoštovanje propisa rezultira posljedicama;

89. ističe da je trgovina važan instrument za promicanje održivog razvoja i borbu protiv klimatskih promjena; smatra da bi zelenim planom trebalo zajamčiti da svi međunarodni trgovinski sporazumi uključuju snažna i provediva poglavlja o održivom razvoju koja su u potpunosti usklađena s međunarodnim obvezama, a posebno s Pariškim sporazumom; pozdravlja činjenicu da je Komisija preuzela obvezu da poštovanje Pariškog sporazuma bude ključna odredba u svim budućim sveobuhvatnim trgovinskim sporazumima;

90. ističe velik klimatski i okolišni otisak potrošnje EU-a u zemljama izvan EU-a; poziva Komisiju da utvrdi cilj smanjenja globalnog otiska potrošnje i proizvodnje EU-a, imajući na umu ograničenja planeta Zemlje;

91. naglašava da bi EU trebao pružiti financijsku i tehničku pomoć kako bi zemljama u razvoju pomogao u prelasku na zeleno gospodarstvo, primjerice razvojnim projektima;

EU kao globalni predvodnik

92. ističe da EU, kao najveće jedinstveno tržište na svijetu, može postaviti standarde koji će se primjenjivati u globalnim lancima vrijednosti i smatra da bi EU trebao povećati svoje ambicije u pogledu utvrđivanja novih standarda za održiv rast i iskoristiti svoju ekonomsku važnost za oblikovanje međunarodnih standarda koji bi bili u skladu s ciljevima EU-a u području okoliša i klime, a istovremeno podupirati otvorena i privlačna europska i globalna tržišta za održive proizvode;

93. smatra da činjenica da na konferenciji COP25 u Madridu nije bilo moguće postići konsenzus o višoj globalnoj razini ambicije u pogledu klime ističe sve veću potrebu za vodstvom EU-a na svjetskoj razini te će zbog toga EU morati poboljšati svoju klimatsku diplomaciju i pojačati bilateralne angažmane s partnerskim zemljama, posebno uoči konferencije COP26 u Glasgowu;

94. poziva Komisiju da preuzme inicijativu u pogledu međunarodnog sporazum za borbu protiv širenja antimikrobne otpornosti i sve češćeg izbijanja zaraznih bolesti; poziva Komisiju i države članice da na odgovarajući način riješe pitanje opasnosti od nestašice lijekova;

 

°

° °

95. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

 

[1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0217.

[2] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0078.

[3] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0079.

[4] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0449.

Posljednje ažuriranje: 14. siječnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti