Postupak : 2019/2956(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0045/2020

Podneseni tekstovi :

B9-0045/2020

Rasprave :

Glasovanja :

PV 15/01/2020 - 10.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0005

<Date>{10/01/2020}10.1.2020</Date>
<NoDocSe>B9-0045/2020</NoDocSe>
PDF 228kWORD 60k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjave Komisije</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o europskom zelenom planu</Titre>

<DocRef>(2019/2956(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Iratxe García Pérez, Miriam Dalli</Depute>

<Commission>{S&D}u ime Kluba zastupnika S&D-a</Commission>

</RepeatBlock-By>

Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0040/2020

B9-0045/2020

Rezolucija Europskog parlamenta o europskom zelenom planu

(2019/2956(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

 uzimajući u obzir Program UN-a za održivi razvoj do 2030. i ciljeve održivog razvoja,

 uzimajući u obzir Konvenciju o biološkoj raznolikosti,

 uzimajući u obzir sporazum donesen na 21. Konferenciji stranaka UNFCCC-a (COP21) 12. prosinca 2015. u Parizu (Pariški sporazum),

 uzimajući u obzir posebno izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) o globalnom zagrijavanju od 1,5 °C, njegovo peto izvješće o procjeni (AR5) i objedinjeno izvješće o toj temi, posebno izvješće o klimatskim promjenama i tlu te posebno izvješće o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena,

 uzimajući u obzir izvješće o globalnoj procjeni biološke raznolikosti i usluga ekosustava Međuvladine znanstveno-političke platforme o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) od 31. svibnja 2019.,

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi[1],

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

1. pozdravlja komunikaciju Komisije o europskom zelenom planu i podupire njezin cilj da se EU preobrazi u održivije gospodarstvo te pravednije i prosperitetnije društvo, uz napuštanje fosilnih goriva što prije i postizanje klimatske neutralnosti u Europi do 2050.;

2. snažno ističe da bi se zeleni plan i model koji on predstavlja za naša društva trebao temeljiti na tri povezana stupa koji se međusobno podupiru: zelenom stupu, koji se odnosi na postizanje klimatskih ciljeva, očuvanje prirode i zdrav okoliš; crvenom stupu, kojim se osigurava snažna socijalna dimenzija zelenog plana; te financijskom stupu, kojim se pružaju dostatna financijska sredstva za postizanje tih ciljeva;

3. ističe da Europa hitno treba novi održivi ekonomski model koji kombinira socijalni i ekološki napredak, smanjuje nejednakosti i povećava dobrobit svih, pri čemu nijedna osoba ni mjesto ne smiju biti zapostavljeni;

4. podsjeća na ciljeve Pariškog sporazuma, Konvencije o biološkoj raznolikosti i ciljeve UN-a u pogledu održivog razvoja, kao i Europskog stupa ljudskih prava, te ih ponovno potvrđuje; ponovno naglašava da bi europski zeleni plan trebao usmjeriti Europu prema dugoročnom održivom rastu, blagostanju i dobrobiti te pritom osigurati da se razvojem naših ekoloških, ekonomskih i socijalnih politika jamči pravedna tranzicija i stvaraju uvjeti za pozitivne i održive socijalne, industrijske i ekonomske promjene, kojima bi se otvorila i zadržala visokokvalitetna radna mjesta, smanjile nejednakosti te neravnoteža među državama članicama i razlika u razini njihova gospodarskog razvoja te uklonile geografske nejednakosti, kao i nejednakosti između rodova i generacija;

5. podsjeća da su klimatske i ekološke krize jedan od najvećih izazova za čovječanstvo te da sve države i svi akteri u svijetu moraju učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi ih suzbili; ističe ulogu EU-a kao globalnog predvodnika u klimatskom djelovanju, posebno s obzirom na povlačenje Sjedinjenih Država iz Pariškog sporazuma, kao i neuspjeh pregovora na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP25) u Madridu;

6. ponovno ističe da ciljevi UN-a u pogledu održivog razvoja moraju usmjeravati tu preobrazbu kako bi se EU riješio ekonomskog modela koji promiče stvaranje otpada i iscrpljivanje resursa i umjesto toga promicao model ljudskog razvoja kompatibilan sa zdravim planetom; u tom pogledu naglašava činjenicu da europski zeleni plan mora potaknuti novu industrijsku revoluciju koja objedinjuje najveća socijalna prava, ekološki integritet, regionalnu koheziju, održivost i globalno konkurentne industrije otporne na buduće promjene, na dobrobit svih, a ne samo malobrojnih;

7. ponovno ističe da se prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo i održivo društvo mora provoditi zajedno s provedbom europskog stupa socijalnih prava kako bi se stvorila Europa u čijem je središtu socijalna kohezija, u kojoj se plaće, radni uvjeti i socijalna prava povećavaju umjesto da ih se narušava, te kako bismo se na globalnoj razini natjecali u pogledu znanja, održivosti i inovacija, a ne u pogledu nižih plaća, smanjenih prava i nesigurnijih radnih uvjeta; zahtijeva da sve inicijative poduzete u okviru europskog zelenog plana budu u potpunosti usklađene s europskim stupom socijalnih prava, što će se mjeriti sveobuhvatnim ekološkim i socijalnim pokazateljima;

Povećanje klimatskih ambicija EU-a za 2030. i 2050.

8. poziva na donošenje ambicioznog europskog zakona o klimi, koji bi uključivao pravno obvezujući cilj postizanja nulte neto stope emisija stakleničkih plinova najkasnije do 2050., s prijelaznim ciljem od najmanje 55 % za 2030. i utvrđenim ciljem za 2040.; traži od Komisije da u sljedeće dvije godine podnese sve nužne zakonodavne i nezakonodavne prijedloge u skladu s kojima bi svi sektori trebali pridonijeti postizanju ciljeva u pogledu smanjenja emisija; traži od Vijeća da prije lipnja 2020. usvoji cilj za 2030. u skladu s Pariškim sporazumom; očekuje da se rasprave o svim otvorenim pitanjima iz Pravilnika iz Pariza, uključujući njegov članak 6., dovrše na konferenciji COP26 u Glasgowu;

9. smatra da je, kako bi ti ciljevi imali značajan utjecaj na cijenu ugljika, potrebno na odgovarajući način revidirati sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS), osobito povećanjem linearnog faktora smanjenja i smanjenjem besplatne dodjele emisijskih jedinica kako bi se uzeo u obzir tehnički napredak;

10. smatra da oporezivanje također ima ulogu u postizanju novih ciljeva; posebno poziva Komisiju i Vijeće da revidiraju Direktivu o oporezivanju energije[2] i ukinu izuzeća od poreza za zrakoplovna i brodska goriva; traži od Komisije da zajamči da se tom revizijom spriječi svako produbljivanje nejednakosti i dodatni troškovi za najsiromašnije pripadnike društva;

11. ponovno naglašava da treba što prije revidirati sve relevantne političke instrumente povezane s klimom te ih uskladiti sa snažnijom ambicijom EU-a u području klime kako bi se dodatno smanjile emisije stakleničkih plinova;

12. poziva na brzo donošenje ambicioznog mehanizma za graničnu prilagodbu emisija CO2 usklađenog s WTO-om kako bi se intenziviralo globalno djelovanje u području klime i stvorili jednaki uvjeti za europske industrije te pritom zajamčila podjela opterećenja među najvećim globalnim gospodarstvima, vodeći računa o učinku takvih mjera na zemlje u razvoju; pozdravlja stajalište Komisije da bi takav mehanizam bio alternativa mjerama za izmještanje emisija ugljika koje se trenutačno primjenjuju u sustavu EU-a za trgovanje emisijama; poziva Komisiju da osigura koherentnost svih mehanizama zaštite od izmještanja emisija ugljika kako bi se izbjegla dvostruka, neučinkovita ili nedovoljna zaštita;

13. poziva na novu, ambiciozniju strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama kojom se na prikladan način odgovara na globalne klimatske krize; ističe da aktualna strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama pomaže donositeljima odluka da se usredotoče na potrebu za pripremama za klimatske nepogode te doprinosi tome da politike i proračuni na razini EU-a obuhvate pitanja povezana s klimatskim promjenama; međutim, podsjeća da su potrebni veći napori u pogledu otpornosti na klimatske promjene, izgradnje otpornosti, sprečavanja i pripravnosti u EU-u i njegovim državama članicama;

14. naglašava da europski sporazum o klimi mora okupiti građane, regije, lokalne zajednice, civilno društvo, sindikate i industriju kao aktere u pokretu za klimatsku neutralnost, i to na temelju istinskog dijaloga i participativnog procesa, među ostalim i pri osmišljavanju i provedbi politika, u kojem sve zainteresirane strane imaju pravo izraziti mišljenje, bilo na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini; smatra da je važno surađivati s dionicima iz energetski intenzivnih sektora i s relevantnim socijalnim partnerima, osobito radnicima, nevladinim organizacijama i pripadnicima akademske zajednice, kako bi se izradili sektorski sporazumi o klimi koji mogu doprinijeti pronalasku održivih rješenja u prelasku na ugljično neutralna gospodarstva;

15. ponovno naglašava da je ključno osigurati da građani EU-a imaju stvaran pristup pravosuđu zajamčen Aarhuškom konvencijom kako bi se javnosti omogućilo da pred sudovima EU-a osporava zakonitost odluka koje donose institucije EU-a, a koje utječu na okoliš; stoga vjeruje da treba revidirati Aarhušku konvenciju te ispraviti neusklađenost EU-a s tom konvencijom;

Jačanje socijalne dimenzije zelenog plana

16. naglašava da bi europski zeleni plan trebao aktivno doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja u skladu s ciljevima Europske unije, među kojima su dobrobit građana, održivi razvoj, jednakost žena i muškaraca te međugeneracijska solidarnost; ističe da zeleni plan mora predstavljati plan za građane kojim će se osigurati pravedna tranzicija, kao i održiva upotreba i pravedna raspodjela resursa;

17. u tom kontekstu poziva na sporazum o održivom razvoju, kojim će se socijalni i ekološki ciljevi podići na jednaku razinu kao i ekonomski ciljevi; vjeruje da bi novi sporazum trebao dopunjavati Pakt o stabilnosti i rastu, čime će se otkloniti njegove znatne proturječnosti u pogledu socijalne i ekološke pravde;

18. ističe potrebu za reformom procesa europskog semestra i njegovom preobrazbom u proces europskog semestra održivosti, kojim će se uskladiti ekonomske, socijalne i ekološke politike radi postizanja ciljeva održivog razvoja; naglašava da u okviru te reforme treba izjednačiti ekološke, socijalne i ekonomske pokazatelje;

19. svjestan je da će prelazak na ugljičnu neutralnost dovesti do značajnih promjena u obrascima proizvodnje, potrošnje i rada u Europi; stoga poziva na sveobuhvatan akcijski plan za provedbu načela europskog stupa socijalnih prava na razini EU-a, uključujući provedbu europskog jamstva za djecu, pristojne plaće, jačanje kolektivnog pregovaranja, inicijativu za cjenovno pristupačno stanovanje, rješavanje problema energetskog siromaštva i uvođenje direktive o dostojanstvenim uvjetima rada i pravnog okvira za digitalna radnička prava, kao što je pravo na isključivanje; istodobno snažno potiče države članice na provedbu europskog stupa socijalnih prava na nacionalnoj razini kako bi se zajamčile jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravednim radnim uvjetima, socijalnoj zaštiti i uključenosti u svijetu koji se brzo mijenja;

20. poziva na obvezno društveno odgovorno poslovanje s ciljem poboljšanja održivosti korporativnog djelovanja; naglašava potrebu za znatnim osnaženjem demokracije na radnom mjestu kako bi se poboljšali radni uvjeti i osigurala odgovarajuća uključenost radnika u procese restrukturiranja; ističe da u provedbu europskog zelenog plana moraju biti uključeni socijalni partneri i civilno društvo kako bi se ugljična neutralnost ostvarila na pravedan, uključiv i socijalno održiv način;

Osiguravanje čiste, povoljne i sigurne energije

21. podsjeća da je načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu” presudno za smanjenje energetske ovisnosti EU-a i emisija prouzrokovanih proizvodnjom energije, uz istodobno osiguravanje lokalnih radnih mjesta u projektima obnove energetske učinkovitosti i smanjenje troškova građana za opskrbu energijom; poziva na reviziju Direktive o energetskoj učinkovitosti[3] i Direktive o energetskim svojstvima zgrada[4] te na jačanje njihove provedbe, posvećujući osobitu pažnju ugroženim građanima;

22. podsjeća da bi europska strategija energetske sigurnosti trebala biti potpuno u skladu s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050., istovremeno jamčeći sigurnost opskrbe; poziva Komisiju da se uhvati u koštac s rizicima povezanima s poremećajima u opskrbi i da smanji upotrebu skupih uvoznih goriva, izloženost cjenovnim šokovima i sustavna povećanja cijena; nadalje, poziva Komisiju da prilagodi tu strategiju kako bi se u obzir uzela sve veća potreba za električnom energijom, koja je posljedica mjera u cilju dekarbonizacije, poput elektrifikacije industrijskih procesa i prijevoza, kao i posljedica povećanja potrošnje energije povezanog s uvođenjem interneta stvari;

23. naglašava da bi se budući energetski sustav EU-a trebao temeljiti na obnovljivim izvorima energije i brzom ukidanju fosilnih goriva, uzimajući u obzir razlike između država članica, počevši s ukidanjem subvencija za fosilna goriva do 2020.; ističe činjenicu da radi ostvarivanja ciljeva EU-a u pogledu klime i održivosti svi sektori moraju povećati razinu upotrebe energije iz obnovljivih izvora;

24. pozdravlja predanost Komisije rješavanju problema energetskog siromaštva izradom smjernica za države članice u 2020.; poziva na ciljane aktivnosti u bliskoj suradnji s državama članicama i razmjenu najboljih praksi u cilju smanjenja energetskog siromaštva, istodobno podupirući jednak pristup instrumentima za financiranje obnova energetske učinkovitosti;

25. prima na znanje namjeru Komisije da predloži novu inicijativu za obnove i da potakne val obnova javnih i privatnih zgrada; posebno pozdravlja usredotočenost na obnovu socijalnih stanova kako bi se pomoglo energetski siromašnim kućanstvima te na obnovu škola i bolnica; poziva na jednak pristup financijskim instrumentima za obnovu energetske učinkovitosti;

26. izražava zadrške u pogledu mogućeg uvrštenja emisija zgrada u sustav EU-a za trgovanje emisijama; ističe da se potencijalnim uvrštenjem emisija zgrada u sustav EU-a za trgovanje emisijama teret dekarbonizacije ni u kojem slučaju ne bi smio prebaciti na građane;

27. poziva Komisiju da hitno preispita regulatorni okvir za energetsku infrastrukturu, uključujući Uredbu TEN-E[5] s obzirom na cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050.; ističe da bi Uredbu TEN-E trebalo preispitati prije dovršetka novog VFO-a za razdoblje 2021. – 2027.; naglašava važnost dovršetka europskog tržišta obnovljivom energijom i povećanja učinkovitosti jačanjem međusobne povezanosti;

Mobilizacija industrije za čisto i kružno gospodarstvo

28. pozdravlja usredotočenost Komisije na kružno gospodarstvo i iščekuje novi akcijski plan za kružno gospodarstvo; naglašava potrebu za sveobuhvatnim pristupom i za mjerama za preobrazbu europskog gospodarstva u istinski održiv i kružni model, integrirajući cirkularnost u sve političke sektore;

29. slaže se da je potrebno brzo djelovati, osobito u sektorima koji troše najviše resursa, kao što su sektori proizvodnje tekstila i građevine; poziva na donošenje ambicioznih prijedloga kojima bi se dodatno suzbila upotreba plastike i mikroplastike, uključujući nenamjerno ispuštanje mikroplastike i plastične ambalaže; podupire pristup kružnom dizajnu i utvrđivanje minimalnih uvjeta kojima bi se spriječilo da proizvodi štetni za okoliš uđu na tržište EU-a, no ističe da ti uvjeti moraju biti strogi i usklađeni s ambicijama EU-a u pogledu klime i okoliša; poziva Komisiju da osigura ciklus netoksičnih materijala intenziviranjem zamjene posebno zabrinjavajućih tvari, osiguravanjem cirkularnosti i svođenjem učinaka kemikalija na ljudsko zdravlje i okoliš na najmanju moguću mjeru;

30. ističe važnost poštovanja hijerarhije otpada; poziva na utvrđivanje ambicioznih ciljeva u pogledu sprečavanja nastanka otpada i njegove ponovne uporabe, pa i u pogledu smanjenja otpada od hrane za polovinu do 2030.; podržava namjeru Komisije da stane na kraj izvozu otpada iz EU-a;

31. pozdravlja namjeru da se predstavi novi zakonodavni prijedlog kojim bi se osigurao siguran, kružni i održiv vrijednosni lanac baterija za sve baterije; naglašava potrebu za stvaranjem snažne i održive grupacije za baterije i skladištenje u Europi s obzirom na to da skladištenje energije ima velik potencijal za smanjenje emisija u cestovnom i pomorskom prometu, kao i u električnim sustavima i grijanju; ističe da bi upotreba energije povezana s proizvodnjom i upotrebom baterija trebala biti u skladu s ciljevima smanjenja emisija CO2 i povećane upotrebe obnovljivih izvora energije;

32. poziva Komisiju da uspostavi pravni okvir za poticanje održive potrošnje, posebno u cilju povećanja vijeka trajanja proizvoda, uvođenja prava na popravak za potrošače i zabrane ugrađenog zastarijevanja uređaja; također ističe da bi potrošači trebali imati pristup pouzdanim i jasnim informacijama o ekološkom i socijalnom otisku proizvoda;

33. snažno potiče Komisiju da predloži novu europsku industrijsku strategiju za klimatski neutralnu industriju, uz istovremeno zadržavanje i razvijanje međunarodne konkurentnosti i sprečavanje premještanja europskih industrija; ističe da bi se ta strategija trebala usredotočiti na razvijanje i stvaranje vrijednosnih lanaca za ekonomski održive proizvode, procese i poslovne modele, što podrazumijeva stvarnu transformaciju industrijske proizvodnje radi postizanja klimatske neutralnosti i cirkularnosti, uz poticanje privatnih i javnih ulaganja;

34. smatra da bi, u skladu s predloženim, industrijska strategija trebala obuhvatiti zelenu i digitalnu transformaciju, istovremeno vodeći računa o energetskoj tranziciji i utjecaju na radnu snagu, kao i o prekvalifikaciji i unapređenju vještina radnika; poziva Komisiju da pažljivo razmotri regionalnu dimenziju te strategije i takozvanu strategiju „pametne specijalizacije”, koja je primjenjivana do sada; inzistira na tome da strategija treba obuhvaćati obnovljeni i pojačani socijalni dijalog te da radnici trebaju biti u potpunosti uključeni u izradu i definiranje strategije;

35. poziva Komisiju da potiče i podiže razinu osviještenosti o novim održivim poslovnim modelima koji se temelje na promjeni obrazaca ponašanja u smjeru unajmljivanja i dijeljenja robe i usluga, uz očuvanje njihove cjenovne pristupačnosti i jamčenje visoke razine zaštite potrošača i radnika; ističe potencijal zelene i socijalne javne nabave u prelasku na održivo gospodarstvo; u tom pogledu pozdravlja obveze Komisije da predloži dodatne zakonodavne propise i smjernice o zelenoj javnoj nabavi, no također ističe važnost potpune primjene socijalnih i inovacijskih kriterija;

Brži prelazak na održivu i pametnu mobilnost

36. smatra da je ključno postići sveobuhvatan prelazak prometnog sektora na održivu mobilnost s nultom stopom emisija, uz istovremenu zaštitu prava radnika i njihovih socijalnih uvjeta te osiguravanje cjenovno pristupačne mobilnosti za sve; ističe da bi se trebalo poštovati načelo „onečišćivač plaća”, osobito kada je riječ o mjerama kao što je naplata cestarina;

37. poziva Komisiju da izradi dugoročnu sveobuhvatnu strategiju za promet kako bi se EU-u omogućilo postizanje ciljeva u pogledu klime i pritom osiguralo dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta; ustraje u tome da je potrebno poduzeti više kako bi se suzbile emisije iz prometa, osobito u zrakoplovnom i pomorskom sektoru; u tom pogledu podupire smanjenje besplatnih emisijskih jedinica za zračne prijevoznike u sustavu EU-a za trgovanje emisijama; također poziva da se pomorski sektor brzo uključi u sustav EU-a za trgovanje emisijama, što treba popratiti ambicioznim prijedlozima za ekologizaciju luka; ističe da se bilo kakvim djelovanjem ili izostankom djelovanja na globalnoj razini ne bi smjela ometati sposobnost EU-a da poduzima vlastite ambicioznije mjere; prepoznaje potencijal koji održiva zrakoplovna goriva imaju u smanjenju emisija iz zračnog prometa i poziva na donošenje zakonodavnih mjera za potporu upotrebe postojećih i budućih rješenja;

38. isto tako, ustraje u tome da se normama za gorivo doprinese tranziciji koja se ne može provoditi isključivo u okviru sustava koji se temelji na tržištu; stoga apelira na Komisiju da predloži druge mjere, među ostalim, poboljšanje kvalitete goriva u pomorskom prometu zabranom upotrebe teških loživih ulja u vodama EU-a i zabranom ispuštanja ostataka iz ispirača na otvorenom moru;

39. oštro se protivi proširenju sustava EU-a za trgovanje emisijama na cestovni promet; smatra da treba ojačati specifično zakonodavstvo o standardima emisija CO2 za automobile i kombije, kao i o standardnim vrijednostima CO2 za kamione, koji nisu spomenuti u Komunikaciji Komisije; također pozdravlja namjeru da se revidiraju standardi za emisije onečišćivača zraka iz vozila; naglašava hitnu potrebu za strogim normama Euro 7 za automobile, kombije i teška vozila kako bi se smanjili učinci onečišćenja zraka na ljudsko zdravlje i okoliš;

40. poziva Komisiju da donese obvezujuće i provedive ciljeve kako bi se stvorili uvjeti za elektrifikaciju cestovnog prometa; ističe da se nijedna inicijativa kojom se potiče proizvodnja i uvođenje održivih alternativnih goriva ne bi smjela temeljiti na upotrebi neodrživih biogoriva ni pridonositi učinku ovisnosti o ugljiku;

41. naglašava potrebu za hitnom revizijom Direktive o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva[6] i potrebu za obvezujućim ciljevima za države članice; smatra da je ključno osigurati dostatna ulaganja u razvoj odgovarajuće infrastrukture za mobilnost s nultom stopom emisija, uključujući intermodalne platforme; ističe ulogu Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) u pružanju potpore prelasku na pametnu, održivu i sigurnu mobilnost u EU-u;

42. poziva Komisiju da uloži više truda u poboljšanje povezivosti europske željezničke mreže, osobito međunarodnih veza, kako bi se prijevoz putnika željeznicom učinio atraktivnijim kada je riječ o dalekim putovanjima i putovanjima srednje duljine; nadalje, poziva na poboljšanje kapaciteta željeznica i unutarnjih plovnih putova u pogledu prijevoza tereta;

Od polja do stola: formiranje pravednog, zdravog i ekološki prihvatljivog prehrambenog sustava

43. poziva Komisiju da strategiju „Od polja do stola” upotrijebi kako bi stvorila istinski dugoročnu viziju za održiv i konkurentan europski prehrambeni sustav, koji je sposoban zajamčiti pristup zdravim i visokokvalitetnim proizvodima slijedeći obvezujuće ciljeve za poljoprivredu koji se tiču biološke raznolikosti, onečišćenja zraka i vode, upotrebe pesticida i degradacije tla, istovremeno rješavajući pitanja u pogledu održivosti koja obuhvaćaju potrošnju, zdravlje i trgovinu te održavajući visoku razinu životinjskog zdravlja i dobrobiti te pritom promičući recipročnost proizvodnih normi EU-a sa svim trgovinskim partnerima;

44. ističe važnost uloge europskih poljoprivrednika te ribara i ribarica u prelasku na pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav te naglašava da je važno zajamčiti životne prihode i poštene plaće poljoprivrednika te ribara i ribarica;

45. podsjeća da poljoprivreda, iako je odgovorna za otprilike 10 % emisija stakleničkih plinova u EU-u, ima potencijal da pomogne EU-u da smanji svoje emisije dobrim upravljanjem tlom, agrošumarstvom, zaštitom biološke raznolikosti i ostalim tehnikama upravljanja zemljištem; uviđa da globalna poljoprivreda ima potencijal za godišnju uštedu emisija od oko 3,9 gigatona ekvivalenata CO2 do 2050., što je oko 8 % trenutačnih globalnih emisija stakleničkih plinova;

46. ističe da zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) i strategiju „Od polja do stola” treba utvrditi zajedno na europskoj razini kako bi se međusobno nadopunjavale i kako bi se zaštitila pravedna ravnoteža između proizvodnje, zdravlja potrošača i okoliša te da im treba dodijeliti odgovarajuća sredstva radi jačanja položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima;

47. zalaže se za održiv i učinkovit ZPP, kojim se poljoprivrednici aktivno potiču na ostvarivanje većih koristi za okoliš i klimu, među ostalim, preko ojačanih zajedničkih normi i obveznih zahtjeva, osobito kada je riječ o ekološkim programima, koji poljoprivrednicima pružaju širok raspon alata koji su prilagođeni specifičnim prirodnim uvjetima kako bi se učinkovitije iskoristili ključni resursi i sirovine u proizvodnji hrane, poboljšala biološka raznolikost i tlo, povećala sekvestracija ugljika, očuvala osjetljiva staništa, doprinijelo kružnom gospodarstvu, smanjio otpad u proizvodnom ciklusu i ukinule subvencije koje štete klimi;

48. ponavlja da je smanjenje upotrebe pesticida jedan od prioritetnih ciljeva održive poljoprivrede kako bi se zaustavilo rašireno onečišćenje hrane, tla i vodnih resursa te smanjenje biološke raznolikosti, kao i negativni učinci na ljudsko zdravlje; stoga poziva Komisiju da na razini Europe uvede kratkoročni, srednjoročni i dugoročni obvezujući cilj za smanjenje učestalosti upotrebe pesticida;

49. naglašava da su za osiguravanje dostatno visoke kvalitete i nutritivne vrijednosti hrane za rastuće stanovništvo te smanjenje gubitka i rasipanja hrane potrebna ulaganja u inovacije, pametne poljoprivredne tehnike i agroekološke proizvodne metode, kao što su hvatanje metana iz gnojiva i učinkovitija upotreba gnojiva, u cilju ugljično neutralnog poljoprivrednog sustava EU-a;

50. ističe da bi se od 30 % proračuna Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) za razdoblje 2021. – 2027. rezerviranih za klimatska djelovanja, najmanje 25 % trebalo iskoristiti za zaštitu mora; svjestan je da sektor ribarstva ima potencijal doprinijeti zdravijoj i klimatski prihvatljivijoj prehrani; snažno ističe da taj sektor treba biti u skladu s ciljevima EU-a u pogledu okoliša, klime i održivosti, kojima se osigurava zaštita morskih ekosustava i održivost ribljih stokova; naglašava da je važno europskim ribarima zajamčiti odgovarajuću potporu u njihovu prijelazu na održive ribolovne aktivnosti;

51. poziva na reviziju Uredbe o informiranju potrošača o hrani[7] kako bi se na razini EU-a uveo sustav označivanja hranjive vrijednosti s prednje strane pakiranja te izbjegla fragmentacija jedinstvenog tržišta i na svim proizvodima pružilo pregledno, objektivno i transparentno označivanje hranjive vrijednosti prilagođeno potrošačima, uzimajući u obzir potrošačka istraživanja; poziva na poboljšanje obveznih oznaka zemlje podrijetla i jasnih informacija o okolišnom otisku hrane kako bi se potrošačima omogućilo donošenje okolišno prihvatljivijih izbora; poziva i na označivanje proizvodnih metoda; podsjeća na važnost transparentnog označivanja prilagođenog potrošačima izravno na prehrambenim proizvodima, smatra da se digitalni načini pružanja informacija mogu dopuniti, ali ne i zamijeniti informacije na oznakama;

52. poziva Komisiju da nastavi s rješavanjem dvostrukih standarda kvalitete hrane na unutarnjem tržištu kako bi se svim Europljanima zajamčio pristup istoj kvaliteti hrane; ističe temeljnu ulogu obrazovanja i podizanja razine svijesti u promicanju konzumacije zdrave i održive hrane;

Očuvanje i obnova ekosustava i biološke raznolikosti

53. pozdravlja obveze u pogledu predstavljanja nove strategije za biološku raznolikost za 2030. prije 15. konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti; naglašava da bi EU trebao ustrajati u ambicioznom sporazumu o okviru za biološku raznolikost za razdoblje nakon 2020. s jasnim ciljevima; smatra da je i u Uniji i na globalnoj razini ključno do 2030. zaustaviti i promijeniti smjer gubitka biološke raznolikosti;

54. duboko žali zbog činjenice da EU ne ispunjava svoje postojeće obveze u pogledu biološke raznolikosti utvrđene u ciljevima iz Aichija ili u trenutačnoj strategiji za biološku raznolikost; ističe da strategija EU-a za biološku raznolikost za 2030. mora sadržavati pravno obvezujuće ciljeve za Uniju i njezine države članice te da joj moraju biti dodijeljeni dostatni resursi i instrumenti kojima se osigurava postizanje tih ciljeva te znatno poboljšanje stanja biološke raznolikosti i okoliša;

55. naglašava da je važno povećati zaštićena područja i poboljšati njihovu povezanost i upravljanje na kopnu i moru; prima na znanje planove Komisije za utvrđivanje mjera za poboljšanje i obnovu oštećenih ekosustava te predlaganje plana za obnovu prirode; naglašava koliko je važno takvim planom obuhvatiti sve ekosustave te uvesti pravno obvezujuće instrumente i ciljeve za obnovu;

56. podsjeća da su šume neophodne za naš planet i bioraznolikost; pozdravlja namjeru Komisije da pripremi novu strategiju za šume i uhvati se u koštac s problemom krčenja šuma u svijetu; poziva na donošenje nove ambiciozne strategije za šume i mjera za pošumljavanje, koje se moraju temeljiti na održivosti te kojima se, uz ublažavanje klimatskih promjena, mora štititi i ponovno uspostaviti biološka raznolikost; također naglašava potrebu za uvođenjem aktivnosti i mjera za sprečavanje šumskih požara;

57. naglašava da su potrebne snažne regulatorne mjere koje se temelje na dužnoj pažnji kako bi se zajamčilo da nijedan proizvod koji ulazi na tržište EU-a ne doprinosi krčenju šuma, gubitku biološke raznolikosti, degradaciji okoliša ili kršenju ljudskih prava u bilo kojoj fazi lanca opskrbe; smatra da bi djelovanje EU-a protiv krčenja šuma trebalo biti usmjereno na glavne uzročnike, kao što su palmino ulje, soja, govedina i kakao; poziva Komisiju da što prije u Uniji počne ukidati upotrebu biogoriva za koja postoji visoki rizik da utječu na neizravnu promjenu upotrebe zemljišta;

58. naglašava da se u Osmom programu djelovanja za okoliš moraju odražavati ambicije predstavljene u okviru europskog zelenog plana te da on u potpunosti treba biti usklađen s provedbom ciljeva održivog razvoja te poticati njihovu provedbu;

Cilj nulte stope onečišćenja za netoksičan okoliš

59. ističe da „akcijski plan nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla” mora predstavljati sveobuhvatnu i međusektorsku strategiju za zaštitu zdravlja građana od degradacije okoliša i onečišćenja; ističe da bi se ta strategija trebala odmaknuti od smanjenja onečišćenja prema sprečavanju onečišćenja i, u konačnici, nultoj stopi onečišćenja, te ponuditi rješenje za onečišćenje iz širokog spektra ljudskih aktivnosti, kao što su industrija, kućanstva, promet, turizam i poljoprivreda;

60. ponavlja da EU mora u potpunosti uskladiti standarde kvalitete zraka s najnovijim međunarodnim znanstvenim konsenzusom i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije; smatra da je ciljeve utvrđene u Direktivi o nacionalnim gornjim granicama emisija[8] potrebno pooštriti uvođenjem ciljeva smanjenja za emisije metana, crnog ugljika i žive kako bi se osigurala visoka razina zaštite zdravlja ljudi i okoliša; ponavlja da se u međuvremenu postojeće horizontalno zakonodavstvo o kvaliteti zraka mora u cijelosti provesti;

61. naglašava da bi u reviziji Direktive o industrijskim emisijama[9] naglasak trebao biti na sprečavanju onečišćenja, usklađenosti s politikama o kružnom gospodarstvu i dekarbonizaciji; u tom pogledu ističe da je pravila o industrijskim emisijama potrebno revidirati i dati prednost proizvodnji čiste energije, kvaliteti vode i opskrbi, upravljanju resursima te zamjeni problematičnih kemikalija; ponavlja da je potrebno riješiti pitanje izvora onečišćenja koji još nisu riješeni na razini EU-a, kao što su emisije onečišćujućih tvari iz brodova u lukama i zrakoplovima u zračnim lukama;

62. očekuje da će nova održiva strategija za kemikalije donijeti dugoročni sveobuhvatni okvir za politiku o kemikalijama kojim se horizontalno rješavaju razni relevantni zakonodavni akti i politike, uključujući identifikaciju, kontrolu i postupno ukidanje problematičnih kemikalija, posebno endokrinih disruptora, karcinogenih, mutagenih ili reproduktivno toksičnih tvari, postojanih kemikalija, neurotoksičnih i imunotoksičnih tvari u svim potrošačkim proizvodima, posebno kada postoje sigurnije alternative, uz istodobno osiguravanje netoksičnog okoliša za sadašnje i buduće generacije, posebno za ugrožene skupine stanovništva;

63. naglašava da je izrazito važno usvojiti horizontalne kriterije za identifikaciju endokrinih disruptora u svim sektorima te za učinkovito smanjenje ukupne izloženosti ljudi i okoliša tim kemikalijama; stoga poziva Komisiju da revidira zakonodavstvo EU-a o igračkama i kozmetičkim proizvodima da bi se endokrini disruptori tretirali na isti način kao i karcinogene, mutagene i reproduktivno toksične tvari te da revidira zakonodavstvo o materijalima koji dolaze u dodir s hranom kako bi se zamijenili endokrini disruptori koji su još uvijek u upotrebi; nadalje, ističe da se novim sveobuhvatnim okvirom za endokrine disruptore mora osigurati da se u obzir uzimaju učinci smjese i kombinirana izloženost;

64. poziva Komisiju da donese jasne zakonodavne mjere za rješavanje problema farmaceutskih proizvoda u okolišu, bilo zbog postupka proizvodnje, bilo zbog načina korištenja i odlaganja lijekova;

Financiranje europskog zelenog plana i osiguravanje pravedne tranzicije

65. naglašava da se nove inicijative moraju financirati dodatnim novim sredstvima; smatra da bi samo sveobuhvatan plan financiranja koji se temelji na koherentnom skupu prijedloga usmjerenih na poticanje javnih i privatnih ulaganja na svim razinama (europskoj, nacionalnoj, regionalnoj, lokalnoj) pružio dodatna ulaganja potrebna za provedbu europskog zelenog plana; čvrsto vjeruje da bi načelo pravedne i uključive tranzicije trebalo biti u samom središtu tog plana kako bi se dosljedno i u cijelosti riješili okolišni, socijalni i gospodarski problemi; vjeruje da bi plan ulaganja za održivu Europu trebao pomoći u financiranju prijelaza na ugljično neutralno gospodarstvo, dok bi se istovremeno pomoglo radnicima, zajednicama i lokalnim tijelima te riješio problem sve većih nejednakosti među ljudima i mjestima;

66. naglašava da su godišnje potrebna dodatna javna i privatna ulaganja u iznosu od 260 milijardi EUR kako bi se postigli trenutačno dogovoreni klimatski i energetski ciljevi za 2030. te da je taj iznos, prema samoj Komisiji, konzervativna procjena; ističe da Revizorski sud procjenjuje da su godišnje potrebna ulaganja u ukupnom iznosu od 1 115 milijardi EUR kako bi se postigli trenutačno dogovoreni klimatski i energetski ciljevi za 2030. te stoga vjeruje da bi cilj Komisije trebalo povećati;

67. poziva na reviziju trenutačnog europskog fiskalnog okvira kako bi se osiguralo adekvatno financiranje europskog zelenog plana; pozdravlja namjeru Komisije da surađuje s državama članicama na ekologizaciji nacionalnih proračuna, ali strahuje da će to biti manje od očekivanja i potreba europskih građana i područja; poziva na reviziju postojeće klauzule o ulaganjima u okviru Pakta o stabilnosti i rastu te na uvođenje zlatnog pravila u europski fiskalni okvir kako bi se iz izračuna javnih deficita država članica isključila sva javna ulaganja namijenjena pravednom i uključivom ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi na njih;

68. pozdravlja činjenicu da je Upravni odbor EIB-a 14. studenoga 2019. usvojio novu politiku kreditiranja u području energije, što predstavlja pozitivan doprinos prema ostvarivanju europskog zelenog plana; poziva na daljnju reviziju ulagačke politike
EIB-a kako bi se prioritetno omogućilo ciljano financiranje inicijativa zelenog plana te istovremeno vodilo računa o dodatnosti koju financijska sredstva EIB-a mogu pružiti u kombinaciji s drugim izvorima; naglašava da je koordinacija s drugim financijskim instrumentima ključna jer grupa EIB-a ne može sama financirati sve inicijative europskog zelenog plana; poziva na reviziju EIB-ovog okvira za upravljanje kako bi se povećala njegova demokratska odgovornost;

69. ističe da se mora riješiti trenutačna neravnoteža na tržištu između slabe ponude i visoke potražnje održivih financijskih proizvoda; u tom pogledu pozdravlja sporazum postignut između Parlamenta i Vijeća o taksonomiji, kojim se osigurava da su održiva ulaganja uistinu održiva i potiču privatna ulaganja u te aktivnosti; ustraje u tome da se od samog privatnog sektora ne može očekivati da dosegne potrebnu kritičnu masu te da bi javni sektor trebao povećati svoju ulogu na održivim financijskim tržištima;

70. smatra da bi se planiranom revizijom pravila o državnim potporama trebao nastojati ojačati i pojednostavniti ulagački kapacitet u održivim rješenjima i konkretnim instrumentima za nacionalna, regionalna i lokalna tijela čija će uloga biti ključna u učinkovitoj i inovativnoj provedbi europskog zelenog plana; međutim, upozorava na to da se takva revizija ne bi smjela koristiti za slabljenje snažnih pravila EU-a o tržišnom natjecanju, već za omogućavanje legitimnog djelovanja u provedbi zelenog plana i pravedne tranzicije;

71. predviđa postupnu reviziju europskog semestra kojom se uključuju ciljevi održivog razvoja kako bi europski semestar bio snažan pokretač promjena u smjeru održivog blagostanja za sve u Europi; stoga poziva na sveobuhvatniji pristup mjerenju učinka politika usmjerenih na ostvarenje ciljeva održivog razvoja izvan okvira BDP-a, usmjeravajući se posebno na dobrobit ljudi; nadalje, poziva na uključivanje ciljeva i pokazatelja dobrobiti u cijeli ciklus europskog semestra, tj. u godišnji pregled rasta, izvješće o mehanizmu upozoravanja, zajedničko izvješće o zapošljavanju i preporuke za pojedine zemlje;

72. snažno pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala na mehanizam za pravednu tranziciju nakon opetovanih poziva Parlamenta na takav mehanizam kako bi se osiguralo da nitko ne bude zapostavljen; naglašava važnost pravedne tranzicije na klimatski neutralno gospodarstvo i potrebu za anticipativnim i participativnim pristupom kako bi se osiguralo da svi dijelovi društva imaju koristi od tranzicije te podržale regije, posebno rudarske regije i regije s visokim emisijama ugljika, zajednice i radna snaga u svim sektorima koji su najviše pogođeni dekarbonizacijom, uključujući poticanjem razvoja novih projekata i tehnologija za te zajednice; svjestan je da se samo fondovima za naknadu štete ne jamči pravedna tranzicija i da bi u središtu svih tranzicijskih politika trebala biti sveobuhvatna strategija EU-a koja se temelji na istinskom dijalogu s uključenim građanima i zajednicama, za razvoj i modernizaciju tih regija uz prenamjenu područja, stvaranje visokokvalitetnih i održivih radnih mjesta te socijalne mjere, uključujući prekvalifikaciju i usavršavanje; ustraje u tome da se fond za pravednu tranziciju mora financirati dodatnim novim financijskim sredstvima te biti komplementaran s drugim dugoročnim politikama EU-a, a ne u sukobu s njima;

73. ponovno izražava svoju nedvojbenu podršku načelu uključivanja klimatskih pitanja u VFO, koje treba biti iznad razina ciljanih udjela potrošnje utvrđenih u privremenom izvješću o VFO-u i od strane Komisije; nadalje, naglašava važnost uključivanja klimatske i socijalne dimenzije u donošenje odluka o svim glavnim programima VFO-a i tijekom cijelog političkog ciklusa; u tom kontekstu zahtijeva veću transparentnost, strožu i sveobuhvatniju metodologiju, uključujući reformirane pokazatelje uspješnosti za definiranje i praćenje rashoda povezanih s klimom i bioraznolikošću, sprečavanje pružanja financijske potpore štetnim mjerama i praćenje srednjoročnog do dugoročnog učinka uključivanja klimatske dimenzije na ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima;

74. podsjeća na važnost uvođenja novih vlastitih sredstava za proračun EU-a, posebno onih nastalih provedbom inicijativa EU-a za zaštitu okoliša, kako je Parlament istaknuo u nekoliko navrata, a da se pritom ne ugrozi načelo univerzalnosti proračuna; pozdravlja, kao početnu točku pregovora, prijedlog Komisije iz 2018. o uvođenju vlastitih sredstava koja se temelje na prihodima od dražbi u okviru sustava trgovanja emisijama EU-a i porezu na nerecikliranu plastičnu ambalažu; smatra da bi svaki novi mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika trebao doprinijeti financiranju proračuna EU-a;

75. poziva na dodjelu ambicioznih financijskih sredstava za kohezijsku politiku s jasnim naglaskom na okolišne izazove, pri čemu se najmanje 30 % sredstava dodjeljuje cilju politike za zelenije gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika, prijelaz na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika i otpornu Europu; naglašava da je potrebna potpuna provedba koncepata održivog rasta i otpornosti na klimatske promjene u okviru kohezijske politike u razdoblju nakon 2020., uključujući cilj da se kohezijski fondovi ne koriste za ulaganja povezana s proizvodnjom, preradom, prijevozom, distribucijom, skladištenjem ili izgaranjem fosilnih goriva; podsjeća na važnost javnih ulaganja u kohezijsku politiku;

Poticanje istraživanja i inovacija

76. naglašava potrebu za zadržavanjem ambicioznog proračuna za program Obzor Europa u iznosu od 120 milijardi EUR u tekućim cijenama kako bi se riješili znatni inovacijski izazovi za digitalnu i industrijsku tranziciju na klimatsku neutralnost, uzimajući u obzir da bi najmanje 35 % proračuna programa Obzor Europa trebalo namijeniti ostvarenju klimatskih ciljeva; traži da Komisija maksimalno iskoristi mogućnosti koje proizlaze iz šireg okruženja za inovacije na temelju znanosti i znanja, s obzirom na to da će neke nove ključne razvojne tehnologije, kao što su strojno učenje, tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, tehnologije niskih emisija ugljika i kružnog gospodarstva, niskotehnološka rješenja, mreže 5G i kvantno računalstvo biti ključne za postizanje klimatske neutralnosti do 2050.;

77. poziva da se primjerena sredstava dodijele za istraživanje i povećanu interdisciplinarnu suradnju u pogledu zamjene problematičnih kemikalija, uključujući one koje se koriste u materijalima, procesima ili tehnologijama, te da se razviju sigurnije alternative na temelju njihovih opasnosti, učinkovitosti i ekonomske održivosti kako bi se izbjegla zamjena toksičnih kemikalija drugima, jednako ili više problematičnima; traži od Komisije i država članica da omoguće transparentna javno-privatna ulagačka partnerstva za podupiranje istraživanja sigurnijih alternativa i pružanje tehničke podrške malim i srednjim poduzećima, posebno u pogledu tehničke izvedivosti alternativnih rješenja;

78. naglašava važnost komplementarnosti i sinergija između fondova i drugih instrumenata EU-a te važnost jačanja istraživanja i inovacija i tehnološkog prijenosa rezultata u područjima ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe tim promjenama, zaštite i obnove biološke raznolikosti, učinkovitosti i cirkularnosti resursa te tehnologija s niskim i nultim emisijama ugljika te prikupljanja podataka za potporu ostvarivanju ciljeva europskog zelenog plana; ističe da treba podržati postojeće okolišne i klimatski prihvatljive inovativne tehnologije kako bi bile spremne za tržište, posebno u području rasta, razvoja infrastrukture i sustava određivanja cijena;

79. naglašava koliko je važno podupirati uvođenje na tržište jer je to ključan poticaj da se iznimna količina znanja u EU-u preobrazi u inovacije;

80. dodatno naglašava važnost stvaranja okruženja koje podržava istraživanja i inovacije te ekosustava istraživanja i inovacija kojim se potiče razvoj revolucionarnih tehnologija i omogućuje ispitivanje tehnologija i proizvoda, npr. kroz manje regulirane ispitne zone i/ili ispitne laboratorije, veće prihvaćanje neuspjeha u istraživanju i inovacijama te pojednostavljenu financijsku potporu;

Nenanošenje štete – vođenje računa o održivosti u svim politikama EU-a

81. inzistira na zajedničkom pristupu provedbi Pariškog sporazuma, Konvencije o biološkoj raznolikosti i Programa održivog razvoja do 2030., i u unutarnjoj i u vanjskoj politici; ističe važnost upotrebe prirodnih rješenja koja doprinose zaštiti biološke raznolikosti te ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama; naglašava da bi načelo predostrožnosti trebalo usmjeravati djelovanja EU-a u svim područjima politika zajedno s načelom „nenanošenja štete”, uz potpuno poštovanje načela usklađenosti politika u interesu razvoja, posebno u pogledu razvoja, trgovine, poljoprivrede, energetike i klime;

82. ističe da je klimatske i okolišne ambicije potrebno uključiti u sve politike EU-a, uključujući trgovinsku politiku; poziva Komisiju da zajamči da svi budući sporazumi o trgovini i ulaganjima koje EU potpisuje budu u potpunosti u skladu s Pariškim sporazumom i ciljevima održivog razvoja te da odredbe o okolišu i klimi budu pravno obvezujuće i izvršive; traži od Komisije da provede i objavi sveobuhvatnu ocjenu usklađenosti postojećih i budućih sporazuma s Pariškim sporazumom;

83. traži od Komisije da ispuni prvi scenarij iz dokumenta za razmatranje „Prema održivoj Europi do 2030.”, kao što je Parlament zatražio u svojoj rezoluciji od 14. ožujka 2019. pod nazivom „Godišnje strateško izvješće o provedbi i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja”[10], u kojem se, među ostalim, zahtijeva da se načelo „održivost na prvom mjestu” uključi u programe za bolju izradu zakonodavstva EU-a i njegovih država članica;

84. naglašava da poglavlja o trgovini i održivom razvoju u trgovinskim sporazumima EU-a moraju uključivati obveze svake stranke da ratificira i provede osam temeljnih i četiri prioritetne konvencije MOR-a, kao i međunarodne multilateralne sporazume o okolišu podnošenjem plana za ratifikaciju prije zaključenja pregovora; naglašava da poglavlja o trgovini i održivom razvoju moraju sadržavati učinkovite odvraćajuće mjere u slučaju ozbiljnih, dokazanih kršenja okolišnih obveza, uključujući trgovinske sankcije, te da se na njih moraju odnositi opći mehanizmi rješavanja sporova, pod jednakim uvjetima kao i na druge dijelove sporazuma;

85. pozdravlja namjeru Komisije da promiče održive lance opskrbe kako bi se povećale prednosti kružnog gospodarstva na nacionalnoj i globalnoj razini; ističe da se to ne može učiniti bez obveze postupanja s dužnom pažnjom u skladu sa smjernicama OECD-a, kojima se u potpunosti poštuju okolišni, socijalni i sigurnosni standardi te u cijelosti provode vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima; očekuje od Komisije da predstavi zakonodavnu inicijativu o postupanju s dužnom pažnjom koja uključuje uvođenje obveznog, transparentnog i funkcionalnog sustava socijalne i okolišne sljedivosti u cijelom proizvodnom lancu;

EU kao globalni predvodnik

86. snažno podupire nastavak i daljnje jačanje političkih aktivnosti EU-a na temelju „diplomacije zelenog plana”, što je nužno za mobilizaciju djelovanja u području klime i zaštitu okoliša u partnerskim zemljama te za globalni utjecaj na javno mišljenje; potiče Komisiju i države članice da pristupe klimatskoj i okolišnoj diplomaciji EU-a na holistički način stvaranjem veza između klimatskih promjena, zaštite bioraznolikosti, održivog razvoja, poljoprivrede, rješavanja sukoba, migracija i humanitarnih pitanja kako bi se olakšala globalna tranzicija na nultu neto stopu emisija, otpornost na klimatske promjene, održivi razvoj te sigurnost opskrbe hranom i vodom;

87. ističe da bi svi instrumenti vanjske politike trebali biti u potpunosti usklađeni s ciljevima EU-a u području klime, bioraznolikosti i okoliša; podsjeća na stajalište Parlamenta da bi u sljedećem financijskom programskom razdoblju najmanje 16 % ukupne financijske omotnice djelovanja u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) trebalo utrošiti na klimatske ciljeve, a iz djelovanja u okviru Uredbe o Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju trebalo bi odvojiti 45 % od ukupne financijske omotnice za klimatske ciljeve, ekološko upravljanje i zaštitu okoliša, bioraznolikost i suzbijanje dezertifikacije, pri čemu bi 30 % ukupne financijske omotnice Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju trebalo biti namijenjeno ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih;

88. ponavlja da je potrebno riješiti dramatične posljedice koje klimatske promjene imaju na dugoročni gospodarski razvoj zemalja u razvoju, posebno najslabije razvijenih zemalja i malih otočnih zemalja u razvoju; stoga poziva na povećanje ulaganja u otpornu infrastrukturu u zemljama u razvoju kako bi mogle reagirati na sve intenzivnije prirodne katastrofe;

89. ističe da je, prema Međuvladinom panelu UN-a o klimatskim promjenama, autohtono i tradicionalno znanje važan resurs za sprečavanje klimatskih promjena, posebno zbog činjenice da teritoriji autohtonih naroda obuhvaćaju oko 80 % preostale biološke raznolikosti u svijetu; ističe da se potrebno suočiti s međupovezanošću klimatske, okolišne, ekonomske i socijalne dimenzije, a posebno s izravnim učincima klimatskih promjena na autohtone zajednice i akutnom egzistencijalnom prijetnjom s kojom se mnoge od njih suočavaju, uključujući izolirane zajednice;

°

° °

90. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

 

 

[1] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0078.

[2] SL L 283, 31.10.2003., str. 51.

[3] SL L 315, 14.11.2012., str. 1.

[4] SL L 153, 18.6.2010., str. 13.

[5] SL L 115, 25.4.2013., str. 39.

[6] SL L 307, 28.10.2014., str. 1.

[7] SL L 304, 22.11.2011., str. 18.

[8] SL L 344, 17.12.2016., str. 1.

[9] SL L 334, 17.12.2010., str. 17.

[10] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0220.

Posljednje ažuriranje: 14. siječnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti