Postupak : 2020/2507(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0053/2020

Podneseni tekstovi :

B9-0053/2020

Rasprave :

Glasovanja :

PV 16/01/2020 - 6.3
CRE 16/01/2020 - 6.3
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0013

<Date>{13/01/2020}13.1.2020</Date>
<NoDocSe>B9‑0053/2020</NoDocSe>
PDF 152kWORD 49k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE

</TitreType><TitreSuite>podnesen nakon izjave potpredsjednika Unije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o stanju u Venezueli nakon nezakonitog izbora novog predsjednika i predsjedništva Nacionalne skupštine (parlamentarni državni udar)</Titre>

<DocRef>(2020/2507(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Jordi Cañas, Dita Charanzová, Andrus Ansip, Malik Azmani, Phil Bennion, Stéphane Bijoux, Izaskun Bilbao Barandica, Gilles Boyer, Sylvie Brunet, Catherine Chabaud, Olivier Chastel, Engin Eroglu, Fredrick Federley, Christophe Grudler, Bernard Guetta, Ivars Ijabs, Irena Joveva, Ondřej Kovařík, Ilhan Kyuchyuk, Karen Melchior, Javier Nart, Jan‑Christoph Oetjen, Urmas Paet, Samira Rafaela, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Susana Solís Pérez, Nicolae Ştefănuță, Ramona Strugariu, Hilde Vautmans, Marie‑Pierre Vedrenne, Chrysoula Zacharopoulou</Depute>

<Commission>{Renew}u ime Kluba zastupnika Renew</Commission>

</RepeatBlock-By>

Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0048/2020

B9‑0053/2020

Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Venezueli nakon nezakonitog izbora novog predsjednika i predsjedništva Nacionalne skupštine (parlamentarni državni udar)

(2020/2507(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Venezueli, a posebno one od 27. veljače 2014. o stanju u Venezueli[1], od 18. prosinca 2014. o progonu demokratske oporbe u Venezueli[2], od 12. ožujka 2015. o stanju u Venezueli[3], od 8. lipnja 2016. o stanju u Venezueli[4], od 27. travnja 2017. o stanju u Venezueli[5], od 8. veljače 2018. o stanju u Venezueli[6], od 3. svibnja 2018. o izborima u Venezueli[7], od 5. srpnja 2018. o migracijskoj krizi i humanitarnoj situaciji u Venezueli i na njezinim kopnenim granicama s Kolumbijom i Brazilom[8], od 25. listopada 2018. o stanju u Venezueli[9], od 31. siječnja 2019. o stanju u Venezueli[10], od 28. ožujka 2019. o izvanrednom stanju u Venezueli[11] i od 18. srpnja 2019. o stanju u Venezueli[12],

 uzimajući u obzir izjave o Venezueli potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 10. siječnja 2019., 26. siječnja 2019., 24. veljače 2019., 28. ožujka 2019., 4. travnja 2019., 30. travnja 2019., 18. lipnja 2019., 16. srpnja 2019., 13. kolovoza 2019., 27. rujna 2019., 21. prosinca 2019. i 9. siječnja 2020., kao i izjave glasnogovornika Visokog predstavnika od 17. rujna 2019., 16. prosinca 2019. i 5. siječnja 2020.,

 uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2019/1893 od 11. studenoga 2019. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2017/2074 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Venezueli[13], kojom se do 14. studenoga 2020. obnavljaju trenutačno uvedene ciljane ograničavajuće mjere,

 uzimajući u obzir Ustav Venezuele,

 uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda,

 uzimajući u obzir izvješće visoke povjerenice UN-a za ljudska prava o Venezueli od 4. srpnja 2019.,

 uzimajući u obzir Peti međunarodni tehnički sastanak u okviru procesa iz Quita, održan 14. i 15. studenoga 2019. u Bogoti,

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika;

A. budući da prema Ustavu Venezuele parlamentarni zastupnici biraju predsjednika Skupštine na jednogodišnji mandat 5. siječnja svake godine;

B. budući da je u okviru održavanja zakazanih izbora za predsjednika Nacionalne skupštine u Venezueli 5. siječnja 2020. Madurov režim izveo orkestrirani parlamentarni državni udar i napad na demokratsko i ustavno funkcioniranje Nacionalne skupštine;

C. budući da su predsjednika Nacionalne skupštine Juana Guaidóa sigurnosne snage na brutalan način spriječile da predsjeda sjednicom te da neki oporbeni zastupnici nisu mogli ući u Nacionalnu skupštinu, a pristup zgradi blokiran je i predstavnicima medija;

D. budući da se Luis Parra, koji je nedavno protjeran iz jedne oporbene stranke zbog optužbi za korupciju, proglasio predsjednikom Nacionalne skupštine i sudjelovao u improviziranoj i nezakonitoj svečanosti prisezanja;

E. budući da je izbor Luisa Parre nevažeći jer sjednica nikad nije službeno otvorena, nije utvrđen kvorum i nije otvoreno formalno glasovanje; budući da su vojnici preko sat vremena provjeravali podatke svakog zastupnika, a sve kako bi se odgodila sjednica i spriječilo da Skupština postigne kvorum;

F. budući da je većina zastupnika nekoliko sati kasnije u sjedištu oporbenih novina El Nacional održala hitan sastanak, na kojem je 100 od 167 članova Skupštine ponovno izabralo Juana Guaidóa kao svojeg predsjednika u posljednjoj godini mandata od 2015. do 2020.;

G. budući da je službena sjednica Nacionalne skupštine 7. siječnja 2020. zaključena prisegom Juana Guaidóa za predsjednika, unatoč pokušajima snaga odanih Madurovu režimu da spriječe održavanje sjednice, među ostalim ometanjem ulaza u zgradu i isključenjem električne energije unutar zgrade;

H. budući da predsjednički izbori održani 20. svibnja 2018. nisu bili provedeni u skladu s minimalnim međunarodnim standardima koji bi zajamčili vjerodostojan postupak; budući da EU, zajedno s drugim regionalnim organizacijama i demokratskim državama, nije priznao ni te izbore ni tijela vlasti postavljena u okviru tog nelegitimnog postupka;

I. budući da je Nicolás Maduro 10. siječnja 2019. nelegitimno prisvojio predsjedničke ovlasti pred Vrhovnim sudom, kršeći pritom ustavni poredak; budući da je legitimno i demokratski izabrani predsjednik Nacionalne skupštine Juan Guaidó 23. siječnja 2019. prisegnuo kao privremeni predsjednik Venezuele u skladu s člankom 233. Ustava Venezuele;

J. budući da je gotovo 60 zemalja, kao i Europski parlament, priznalo Juana Guaidóa kao legitimnog privremenog predsjednika Venezuele;

K. budući da su Vrhovni sud Venezuele i nepriznata Ustavotvorna skupština 16. prosinca 2019. oduzeli ustavom zajamčen parlamentarni imunitet još četirima članovima Nacionalne skupštine – Jorgeu Millánu, Hernánu Alemánu, Carlosu Lozanu i Luisu Stefanelliju, čime je broj parlamentaraca koji su ostali bez imuniteta narastao na 26; budući da je ta odluka uslijedila nakon zahtjeva Vrhovnog suda na temelju optužbi državnog odvjetnika i predstavlja teško kršenje ustavnih odredbi, vladavine prava i demokratskog načela diobe vlasti;

L. budući da kontinuirano djelovanje protiv članova Nacionalne skupštine, uključujući uznemiravanje i zastrašivanje 59 članova od strane nezakonitih skupina i sigurnosnih tijela, 29 proizvoljnih uhićenja i 27 prisilnih egzila, ometa ustavni rad Nacionalne skupštine;

M. budući da se stanje ljudskih prava, vladavine prava i demokracije u Venezueli ozbiljno pogoršava već dugi niz godina, a posebno otkako je Nicolás Maduro došao na vlast nakon osporavanih izbora održanih 2013.; budući da se politička, ekonomska, institucionalna, socijalna i višedimenzionalna humanitarna kriza u toj zemlji znatno pogoršala; budući da sve veća nestašica lijekova i hrane, masovna kršenja ljudskih prava, hiperinflacija, politička opresija, korupcija i nasilje ugrožavaju živote stanovnika te ih prisiljavaju na bijeg iz zemlje;

1. oštro osuđuje parlamentarni državni udar koji je izveo Madurov režim i činjenicu da je Nacionalna skupština, kao legitimno demokratsko tijelo Venezuele, onemogućena u izvršavanju mandata koji je dobila od venezuelskog naroda;

2. žali zbog tih teških kršenja koja nisu spojiva s legitimnim postupkom izbora predsjednika Nacionalne skupštine i predstavljaju daljnji korak u pogoršanju krize u Venezueli;

3. čestita Juanu Guaidóu na ponovnom izboru za predsjednika Nacionalne skupštine, unatoč svim preprekama i opstrukcijama s kojima se suočio tijekom formalne sjednice 7. siječnja – primjerice, morao je silom ući u zgradu zajedno s drugim članovima;

4. ponovno izražava punu potporu Juanu Guaidóu kao legitimnom privremenom predsjedniku Venezuele u skladu s Ustavom Venezuele, kao što je utvrđeno u njegovu članku 233.;

5. ponovo ističe svoju punu potporu Nacionalnoj skupštini, trenutačno jedinom legitimno izabranom demokratskom tijelu Venezuele, čije ovlasti treba iznova uspostaviti i poštovati, uključujući prerogative i sigurnost njezinih članova;

6. inzistira na tome da je mirno političko rješenje moguće postići samo ako se Nacionalna skupština, jedino demokratski izabrano tijelo u Venezueli, u potpunosti poštuje i ako njezini članovi mogu slobodno izvršavati svoje ustavne prerogative;

7. ističe da se svaki dijalog mora temeljiti na planu koji je donesen u Nacionalnoj skupštini Venezuele; inzistira na tome da glavni cilj dijaloga mora biti mirni prijelaz na demokraciju kroz stvaranje uvjeta za održavanje slobodnih, transparentnih i vjerodostojnih predsjedničkih izbora na temelju utvrđenog kalendara, s pravednim uvjetima za sve dionike te uz transparentnost i prisutnost vjerodostojnih međunarodnih promatrača;

8. podsjeća da je za postizanje trajnog rješenja u Venezueli ključno održati slobodne i vjerodostojne predsjedničke izbore uz prisutnost međunarodnih promatrača te na demokratski način ponovno uspostaviti državne institucije, među kojima su državno izborno povjerenstvo (CNE) i Vrhovni sud;

9. naglašava da je iznimno važno da Nacionalna skupština uspostavi novo, neovisno i transparentno državno izborno povjerenstvo (CNE) koje će biti u potpunosti uključivo i uravnoteženo u svojem zastupanju i sastavu;

10. podsjeća da su poštovanje demokratskih institucija i načela te poštovanje vladavine prava ključni uvjeti za pronalazak mirnog i održivog rješenja za krizu u Venezueli na dobrobit njezina stanovništva;

11. podsjeća da je EU spreman podržati vjerodostojan proces koji bi doveo do mirnog i demokratskog rješenja krize;

12. poziva potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da pojača odgovor EU-a na ponovnu uspostavu demokracije u Venezueli, među ostalim proširenjem ciljanih sankcija na pojedince odgovorne za kršenje ljudskih prava i represiju te proširenjem tih istih sankcija na članove njihovih obitelji;

13. smatra da bi diplomatsko predstavništvo koje je imenovao Juan Guaidó, kao legitimni privremeni predsjednik Venezuele, trebalo biti jedino predstavništvo koje će EU priznati; stoga zahtijeva da se ukinu sve diplomatske vjerodajnice za misije Nicolása Madura i njegove antidemokratske vlade;

14. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, legitimnom privremenom predsjedniku Republike i predsjedniku Nacionalne skupštine Bolivarijanske Republike Venezuele, vladama i parlamentima članica Skupine iz Lime, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini i glavnom tajniku Organizacije američkih država.

 

[1] SL C 285, 29.8.2017., str. 145.

[2] SL C 294, 12.8.2016., str. 21.

[3] SL C 316, 30.8.2016., str. 190.

[4] SL C 86, 6.3.2018., str. 101.

[5] SL C 298, 23.8.2018., str. 137.

[6] SL C 463, 21.12.2018., str. 61.

[7] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0199.

[8] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0313.

[9] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0436.

[10] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0061.

[11] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0327.

[12] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0007.

[13] SL L 291, 12.11.2019., str. 42.

Posljednje ažuriranje: 15. siječnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti