PRIJEDLOG REZOLUCIJE o izmjeni indijskog Zakona o državljanstvu iz 2019.
22.1.2020 - (2020/2519(RSP))
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Idoia Villanueva Ruiz, Miguel Urbán Crespo, Konstantinos Arvanitis, Manuel Bompard, Younous Omarjee, Stelios Kouloglou, Eugenia Rodríguez Palop, Dimitrios Papadimoulis, Giorgos Georgiou, Niyazi Kizilyürek
u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0077/2020
B9-0079/2020
Rezolucija Europskog parlamenta o izmjeni indijskog Zakona o državljanstvu iz 2019.
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,
– uzimajući u obzir članak 15. Opće deklaracije o ljudskim pravima (UDHR),
– uzimajući u obzir članak 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,
– uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 91 (1951) o Kašmiru,
– uzimajući u obzir izvješće UN-a o Kašmiru iz 2019.,
– uzimajući u obzir zajednički akcijski plan EU-a i Indije o strateškom partnerstvu potpisan u studenom 2005. i tematski dijalog EU-a i Indije o ljudskim pravima,
– uzimajući u obzir deklaraciju sa sastanka na visokoj razini Opće skupštine UN-a o vladavini prava na nacionalnoj i međunarodnoj razini te rezoluciju koju je Opća skupština usvojila 30. studenog 2012. (A/RES/67/1),
– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je, nakon pobjede stranke Bharatiya Janata (BJP) na općim izborima održanima u svibnju 2019. i osvojenog drugog mandata premijera Narendra Modija, vlada Indije ojačala svoju nacionalističku orijentaciju te provodi diskriminiranje, zastrašivanje i kazneni progon nacionalnih i vjerskih manjina, kao i ušutkavanje oporbe, skupina za ljudska prava, boraca za ljudska prava i novinara koji kritiziraju vladu;
B. budući da je u kolovozu 2019. vlada ukinula posebni ustavni status države Džamu i Kašmir te ju je podijelila u dva odvojena, federalno uređena područja; budući da je vlada u regiju poslala dodatne postrojbe, ukinula internet i telefone te je tisuće ljudi smjestila u preventivan pritvor, uključujući izabrane vođe, što je naišlo na međunarodnu osudu;
C. budući da rezolucije Vijeća sigurnosti u kojima se traži referendum na kojem bi stanovnici Kašmira mogli odlučiti o budućem statusu Kašmira nikad nisu provedene;
D. budući da je indijski parlament 11. prosinca 2019. donio izmjenu Zakona o državljanstvu iz 2019. (CAA) kojim se izmjenjuje Zakon o državljanstvu iz 1955. kako bi se pripadnicima manjinskih vjerskih zajednica hinduista, sikha, budista, jinista, parsija i kršćana koji su prije prosinca 2014. pobjegli od progona iz Pakistana, Bangladeša i Afganistana omogućilo dobivanje indijskog državljanstva ; budući da ta izmjena Zakona o državljanstvu ne uključuje muslimane i druge iz tih zemalja, kao i tamilske izbjeglice iz Šri Lanke, Rohindže iz Mjanmara i budističke izbjeglice iz Tibeta; budući da se ovom izmjenom po prvi put u indijskom zakonu o državljanstvu vjeroispovijed uvodi kao kriterij za državljanstvo; budući da se tom izmjenom krši sekularnost indijskog ustava;
E. budući da se izmjenom Zakona o državljanstvu krši međunarodna obveza Indije o sprječavanju uskraćivanja državljanstva na temelju rase, boje kože, podrijetla ili nacionalnog ili etničkog podrijetla, kao što je utvrđeno u Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima (ICCPR) i drugim ugovorima o ljudskim pravima; budući da se izmjenom Zakon o državljanstvu jasno krši članak 15. Opće deklaracije o ljudskim pravima, u kojoj se navodi da „svatko ima pravo na državljanstvo” i da „nitko ne može proizvoljno biti lišen svoje nacionalnosti niti mu se može uskratiti pravo na promjenu državljanstva”; budući da je Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava izmjenu Zakona o državljanstvu nazvao „fundamentalno diskriminatornom”, dodajući da, iako je cilj zaštite progonjenih skupina dobrodošao, trebalo bi ga ostvariti uz pomoć nediskriminirajućeg „čvrstog nacionalnog sustava azila”;
F. budući da sve države bez iznimke moraju poštovati ljudska prava svih pojedinaca; budući da je pravna veza pojedinca s određenom državom putem državljanstva i dalje u praksi osnovni preduvjet za uživanje i zaštitu svih ljudskih prava;
G. budući da su, kako je navedeno u deklaraciji sa sastanka na visokoj razini Opće skupštine o vladavini prava na nacionalnoj i međunarodnoj razini te u rezoluciji koju je usvojila Opća skupština UN-a 30. studenog 2012., „sve osobe, institucije i subjekti, javni i privatni, uključujući i samu državu, odgovorni poštenim, pravednim i pravičnim zakonima te da bez diskriminacije imaju pravo na jednaku pravnu zaštitu”;
H. budući da izmjena Zakona o državljanstvu predstavlja opasan zaokret u načinu na koji će se određivati građanstvo u Indiji i potencijalno može stvoriti jednu od najvećih kriza apartidnosti na svijetu i uzrokovati golemu ljudsku patnju;
I. budući da je donošenje tog zakonodavstva potaknulo velike prosvjede u Indiji; budući da su u glavnom gradu Delhiju, kao i u Mumbaiju, Kalkuti, Bangaloru i Hyderabadu, održani golemi prosvjedi; budući da je izmjena Zakona o državljanstvu ponovno probudila dugogodišnje netrpeljivosti u Tripuri; budući da su u Assamu, Uttar Pradeshu i drugim sjeveroistočnim državama održani nasilni prosvjedi protiv izmjene Zakona o državljanstvu zbog straha da će odobravanje indijskog državljanstva izbjeglicama i imigrantima dovesti do gubitka njihovih „političkih prava, kulture i prava na zemljište” te potaknuti daljnju migraciju iz Bangladeša; budući da su prosvjednici zahtijevali da se indijsko državljanstvo dodijeli muslimanskim izbjeglicama i imigrantima;
J. budući da su prosvjednici u cijeloj Indiji kritizirali novi zakon zbog njegove neustavnosti u diskriminiranju muslimana; budući da građani traže da se ta izmjena ukine te da se ne uvede Nacionalni registar građana; budući da su građani zabrinuti da će muslimanski državljani Indije ostati bez državljanstva i da će ih se smjestiti u pritvorne kampove; budući da su prosvjednici osudili autoritarnost indijske vlade, represivne mjere policije na sveučilištima i gušenje prosvjeda;
K. budući da indijska vlada na prosvjede odgovorila uvođenjem policijskog sata, blokiranjem internetskih usluga, pritvaranjem aktivista za ljudska prava i navodnim mučenjem;
L. budući da umjesto rješavanja problema, uvođenja korektivnih mjera i pozivanja na suzdržano djelovanje sigurnosnih snaga i jamčenja odgovornosti, mnogi državni čelnici nastoje diskreditirati, kritizirati i ugroziti prosvjednike;
M. budući da je u prosvjedima umrlo nekoliko prosvjednika te su ranjeni i prosvjednici i policajci, a oštećeno je i javno i privatno vlasništvo; budući da su različite državne vlade ili uhitile prosvjednike protiv izmjene Zakona o državljanstvu ili im nametnule mjere zabrane na temelju članaka 144. i 149. Zakona o kaznenom postupku (CrPC); budući da se nad prosvjednicima provodila sila i restriktivne mjere, čime je prekršeno njihovo pravo da se izlažu i izraze svoje mišljenje; izražava zabrinutost zbog činjenice da su se mnogi ljudi zatekli u pritvoru ili im je blokiran pristup internetu;
N. budući da je u Uttar Pradeshu zabilježen najveći broj smrtnih slučajeva tijekom prosvjeda protiv izmjene Zakona o državljanstvu, uključujući smrt osmogodišnjeg djeteta u Varansiju, dok je više od 22 prosvjednika podleglo prostrijelnim ozljedama; budući da su obitelji žrtava izrazile duboko nezadovoljstvo je ne mogu dobiti obdukcijske nalaze i podnijeti prva informativna izvješća (First Information Report) na policiji; budući da su ta prva informativna izvješća o neredima detaljna i da su dovela do višestrukih uhićenja i naknada štete;
O. budući da postoje vjerodostojna izvješća o mučenju prosvjednika koji se nalaze u pritvoru u Indiji;
P. budući da su neke države objavile da neće provoditi izmjenu Zakona o državljanstvu, a neke države, kao što je Kerala, pravno osporavaju novi zakon o državljanstvu;
Q. budući da su u tijeku trgovinski pregovori između EU-a i Indije;
1. izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da je Indija stvorila pravne uvjete prema kojima bi milijuni muslimana ostali bez temeljnog prava na jednaki pristup državljanstvu; zabrinut je zbog činjenice da bi se izmjena Zakona o državljanstvu mogla, zajedno s Nacionalnim registrom građana, iskoristiti na način da mnogi građani muslimanske vjeroispovijesti ostanu bez državljanstva;
2. podsjeća vladu Indije na njezine obveze iz Deklaracije UN-a iz 1992. o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama, kojom se utvrđuje obveza država da zaštite postojanje i identitet vjerskih manjina na svojem državnom području te da donesu odgovarajuće mjere kako bi se to postiglo; podsjeća vladu Indije da vlade moraju zajamčiti da osobe koje pripadaju manjinskim skupinama, uključujući vjerske manjine, mogu ostvariti svoja ljudska prava bez diskriminacije i u potpunoj jednakosti pred zakonom te snažno osuđuje činjenicu da Indija krši ta međunarodno priznata načela;
3. hitno poziva vladu i parlament Indije da pokažu svoju predanost potpunom jamčenju zaštite izbjeglica i migranata, bez obzira na njihovu vjeroispovijest;
4. apelira na indijske vlasti da konstruktivno surađuju s prosvjednicima i razmotre njihove zahtjeve da ukinu diskriminirajuću izmjenu Zakona o državljanstvu;
5. izražava svoju solidarnost s nacionalnim štrajkom održanim 7. siječnja; napominje da je više od 250 milijuna radnika izašlo na ulice kako bi dali svoj glas za socijalnu zaštitu za sve i prosvjedovali protiv privatizacije javnih poduzeća i protiv izmjene Zakona o državljanstvu; osuđuje prekomjernu upotrebu sile u gušenju prosvjeda; naglašava da građani imaju pravo na prosvjed; poziva vladu Indije da pokrene vjerodostojnu i neovisnu istragu navodnih slučajeva prekomjerne uporabe sile i nasilja policijskih službenika protiv prosvjednika;
6. poziva indijske vlasti da zaustave kriminalizaciju prosvjeda, ukinu nerazmjerna ograničenja prava na slobodu izražavanja i mirnog okupljanja, da prekinu neselektivne blokade i da zajamče zaštitu svih ljudskih prava;
7. osuđuje mučenje i pritvaranje maloljetnika i mirnih prosvjednika te zatvaranje onih koji kritiziraju vlasti;
8. potiče indijske vlasti da prihvate posjete u okviru posebnih postupaka UN-a, konkretno posjet posebnog izvjestitelja UN-a za promicanje i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja, posebnog izvjestitelja UN-a za prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja te posebnog izvjestitelja UN-a za izvansudska, prijeka ili proizvoljna pogubljenja;
9. poziva EU i države članice da osude svako nasilje u kontekstu aktualnih prosvjeda protiv izmjene Zakona o državljanstvu, uključujući navodno ubijanje prosvjednika od strane policijskih službenika, kao i sve slučajeve pretjerane upotrebe sile od strane policije, od kojih je neke potvrdila organizacija Amnesty International iz Indije;
10. poziva EU i države članice da promiču provedbu rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o Kašmiru; poziva Indiju i Pakistan da razmotre goleme ljudske, gospodarske i političke koristi rješavanja toga sukoba; izražava duboku zabrinutost zbog sve većih napetosti između Indije i Pakistana, država s nuklearnim oružjem, koje su dodatno potaknute spornim odlukama Vlade Indije o Kašmiru i građanstvu; osuđuje jednostrane izmjene statusa Kašmira koje je donijela Indija; traži od obiju strana da provedu preporuke iz izvješća Agencije Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) o Kašmiru;
11. apelira na EU i države članice da u svojim kontaktima i pregovorima s indijskim partnerima pokrenu pitanje kontroverznog novog zakona o državljanstvu te ustraje u tome da bi svaki trgovinski sporazum EU-a s Indijom trebao sadržavati snažnu klauzulu o ljudskim pravima s učinkovitim mehanizmom za provedbu i suspenziju;
12. poziva indijske vlasti da pokrenu brzu i nepristranu istragu o optužbama za mučenje i zlostavljanje mirnih prosvjednika;
13. poziva EU i države članice da sve bilateralne i multilateralne sastanke iskoriste kako bi apelirali na indijske vlasti da otvore konstruktivan dijalog o ljudskim pravima i da okončaju represiju protiv pojedinaca i organizacija koje se bave ljudskim pravima;
14. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi vladi i parlamentu Indije, Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te Europskoj službi za vanjsko djelovanje (ESVD).