PRIJEDLOG REZOLUCIJE o prioritetima EU-a za 64. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena
5.2.2020 - (2019/2967(RSP))
u skladu s člankom 136. stavkom 5. Poslovnika
Frances Fitzgerald, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Cindy Franssen, Pernille Weiss, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Maria da Graça Carvalho, Ewa Kopacz
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Evelyn Regner, Maria Noichl, Heléne Fritzon, Pina Picierno, Lina Gálvez Muñoz, Maria Manuel Leitão Marques, Monika Beňová, Marina Kaljurand, Alessandra Moretti
u ime Kluba zastupnika S&D-a
Samira Rafaela, María Soraya Rodríguez Ramos, Chrysoula Zacharopoulou, Katalin Cseh, Moritz Körner, Hilde Vautmans, Irène Tolleret, Radka Maxová, Sylvie Brunet, Karen Melchior
u ime Kluba zastupnika Renew
Monika Vana, Alice Kuhnke, Ernest Urtasun, Kim Van Sparrentak, Niklas Nienaß, Erik Marquardt, Petra De Sutter, Diana Riba i Giner, Tineke Strik, Henrike Hahn, Alexandra Geese, Michael Bloss, Salima Yenbou, Anna Cavazzini, Gwendoline Delbos-Corfield, Hannah Neumann, Tilly Metz, Marie Toussaint, David Cormand
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Eugenia Rodríguez Palop, Miguel Urbán Crespo, Idoia Villanueva Ruiz, Pernando Barrena Arza, Manon Aubry, Manuel Bompard, José Gusmão, Niyazi Kizilyürek, Giorgos Georgiou, Anne-Sophie Pelletier, Petros Kokkalis, Malin Björk, Elena Kountoura, Stelios Kouloglou, Silvia Modig, Nikolaj Villumsen
u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a
B9-0093/2020
Rezolucija Europskog parlamenta o prioritetima EU-a za 64. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena
Europski parlament,
– uzimajući u obzir 64. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena (CSW64) i njezinu prioritetnu temu revizije i ocjene provedbe Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje,
– uzimajući u obzir Četvrtu svjetsku konferenciju o ženama koja se održala u rujnu 1995. u Pekingu, Deklaraciju i Platformu za djelovanje za jačanje položaja žena koja je usvojena u Pekingu te kasnije zaključne dokumente koji su doneseni na posebnim sjednicama UN-a, Peking +5, Peking +10, Peking +15 i Peking +20, o novim radnjama i inicijativama za provedbu Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje koje su usvojene 9. lipnja 2000., 11. ožujka 2005., 2. ožujka 2010. i 9. ožujka 2015.,
– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) iz 1979.,
– uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030. donesen u rujnu 2015. i njegove ciljeve održivog razvoja, a posebno ciljeve br. 3 i 5,
– uzimajući u obzir Pariški sporazum od 12. prosinca 2015.,
– uzimajući u obzir izvješće koje je 2019. objavio Europski institut za jednakost spolova (EIGE) pod nazivom „Peking +25 – Peti pregled provedbe Pekinške platforme za djelovanje u državama članicama EU-a”,
– uzimajući u obzir rezoluciju Gospodarske komisije za Europu ECE/AC.28/2019/3 (Regionalni sastanak o postignućima u provedbi Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje (Peking+25)),
– uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2016. – 2020. (GAP II), koji je Vijeće donijelo 26. listopada 2015. i godišnje izvješće o njegovoj provedbi iz 2018., koje su 11. rujna 2019. objavile Komisija i Visoka predstavnica,
– uzimajući u obzir inicijativu EU-a i UN-a pod nazivom „Spotlight” čiji je cilj uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2018. o ženama, miru i sigurnosti,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 9. i 10. prosinca 2019. pod naslovom „Rodno ravnopravna gospodarstva u EU-u: daljnji koraci”,
– uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva od 6. prosinca 2018. pod naslovom „Rodna ravnopravnost, mladež i digitalizacija”,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2018. o rodnoj ravnopravnosti u trgovinskim sporazumima EU-a[1],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. listopada 2017. o ekonomskom osnaživanju žena u privatnom i javnom sektoru u EU-u[2],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2019. o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU-u[3],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o pristupanju EU-a Istanbulskoj konvenciji i drugim mjerama za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja[4],
– uzimajući u obzir članak 157. stavak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir pitanje upućeno Vijeću o prioritetima EU-a za 64. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena (O-000006/2020 – B9-XXXX),
– uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je ravnopravnost žena i muškaraca temeljno načelo Europske unije koje je sadržano u Ugovoru o Europskoj uniji i Povelji o temeljnim pravima te je rodno osviještena politika stoga važan alat za integriranje tog načela u sve politike, mjere i djelovanja EU-a, među ostalim i u njezinu vanjskom djelovanju;
B. budući da prava žena i rodna ravnopravnost nisu samo temeljna ljudska prava, koja bi u jednakoj mjeri trebali braniti i žene i muškarci, nego su i preduvjet za jačanje društvenog i gospodarskog razvoja i smanjenje siromaštva, kao i nužan temelj za miroljubiv, prosperitetan i održiv svijet;
C. budući da su, iako je Pekinška platforma za djelovanje uspostavljena prije 25 godina, mnogi izazovi utvrđeni 1995. i dalje relevantni (kao što su razlike u plaćama i mirovinama muškaraca i žena, niske stope zaposlenosti među ženama, nedovoljna zastupljenost u donošenju odluka, nejednaka raspodjela neplaćenog rada i rodno uvjetovano nasilje, među mnogim drugima); budući da će na 64. sjednici Komisije UN-a o statusu žena naglasak biti na reviziji i ocjenjivanju provedbe Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje, ishodima 23. posebnog zasjedanja Opće skupštine i potpunoj realizaciji Programa održivog razvoja do 2030.;
D. budući da je peti cilj održivog razvoja postizanje rodne ravnopravnosti i jačanje položaja svih žena i djevojčica diljem svijeta; budući da je riječ o samostalnom cilju, što znači da ga je potrebno uključiti u cijeli Program održivog razvoja do 2030. i u ostvarivanje svih ciljeva održivog razvoja; budući da jačanje položaja žena podrazumijeva da im se pružaju potrebni alati kako bi postale ekonomski neovisne, bile jednako zastupljene u društvu, imale jednaku ulogu u svih sferama života te dobile veću moć u javnom životu i kontrolu nad svim odlukama koje utječu na njihove živote;
E. budući da je globalno gledajući EU međunarodni predvodnik s obzirom na to da je najveći svjetski donator razvojne pomoći i, zajedno sa svojim državama članicama, pruža više od polovine službene razvojne pomoći na svjetskoj razini, a usto je veliki pobornik Programa održivog razvoja do 2030. te se snažno zalaže za njegovu provedbu; budući da se Europskim konsenzusom o razvoju rodna ravnopravnost, ljudska prava žena i djevojčica te jačanje njihovog položaja i njihova zaštita uključuju u sva područja vanjskog djelovanja EU-a kao temeljno načelo i prioritet;
F. budući da se diljem svijeta primjećuje organizirani, zabrinjavajući otpor protiv prava žena i pripadnika zajednice LGBTIQ*; budući da je taj otpor vidljiv i u državama članicama u kojima pokreti protiv rodne ravnopravnosti nastoje ograničiti spolno i reproduktivno zdravlje i prava, zabraniti spolni odgoj i rodne studije te promicati kampanje ocrnjivanja Istanbulske konvencije; budući da se to nazadovanje u pogledu prava žena i rodne ravnopravnosti mora smatrati napadom na samu demokraciju;
G. budući da su se razlike u plaćama i mirovinama muškaraca i žena u EU-u smanjile od 2013., ali su i dalje visoke (oko 16 % odnosno 37 %); budući da rodno uvjetovane razlike u zaposlenosti i dalje stagniraju i iznose 11,5 postotnih bodova; budući da je vjerojatnost da će žene biti zaposlene na nepuno radno vrijeme i dalje gotovo četiri puta veća nego kod muškaraca, što je gotovo nepromijenjeno od 2013.;
H. budući da žene u Europi i diljem svijeta i dalje snose veću odgovornost za skrb o djeci i starijoj rodbini nego muškarci; budući da se, na primjer, procjenjuje da žene u EU-u obavljaju u prosjeku oko 13 sati više neplaćenog rada tjedno nego muškarci; budući da, unatoč određenom napretku, ciljevi iz Barcelone u pogledu pružanja formalne skrbi za djecu još nisu u potpunosti ispunjeni u nekim državama članicama te da si gotovo trećina kućanstava u EU-u i dalje teško može priuštiti skrb za djecu; budući da postoje znatne razlike u dostupnosti formalnih usluga dugotrajne skrbi za starije osobe i osobe s invaliditetom, kao i znatne razlike u rashodima država članica za te usluge;
I. budući da je, unatoč tome što se udio žena na položajima na kojima se donose odluke uglavnom povećao od 2013., napredak obično bio spor i nedosljedan; budući da se stupanj podzastupljenosti žena razlikuje u sektorima i državama članicama te među njima; budući da su posebno niske razine zastupljenosti žena (oko 20 % ili manje) zabilježene na mnogim položajima na kojima se donose gospodarske i poslovne odluke, zatim u sportu, u diplomatskom sektoru i na Sudu Europske unije;
J. budući da je gotovo svaka treća neudana ili neoženjena osoba izložena riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti te da žene čine veliku većinu (87 %) samohranih roditelja; budući da su otprilike svaka druga osoba migrantskog podrijetla iz zemalja izvan EU-a i gotovo trećina žena s invaliditetom u opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti; budući da četiri petine članova romske zajednice imaju prihode ispod praga siromaštva u svojoj zemlji boravišta i da je manje od jedne petine Romkinja (u dobi od 16 godina i više) zaposleno;
K. budući da se prema definiciji iz Istanbulske konvencije nasilje nad ženama smatra kršenjem ljudskih prava i oblikom diskriminacije žena; budući da je rodno uvjetovano nasilje i dalje je svakodnevna stvarnost milijuna žena i djevojčica; budući da je skoro svaka druga žena u EU-u doživjela seksualno uznemiravanje, a svaka treća je bila žrtvom fizičkog i/ili seksualnog nasilja; budući da žene i djevojčice čine više od dvije trećine žrtava trgovanja ljudima; budući da izloženost određenih skupina žena intersekcijskim i višestrukim oblicima diskriminacije dodatno povećava njihovu izloženost različitim oblicima rodno uvjetovanog nasilja; budući da se borbom protiv diskriminacije u zakonima i praksi te suzbijanjem diskriminacijskih stavova i normi u pitanjima poput dječjih brakova i drugih običajnih praksi jačaju prava i položaj žena; budući da je uskraćivanje prava i odbijanje pružanja skrbi u području spolnog i reproduktivnog zdravlja jedan od oblika nasilja nad ženama;
L. budući da pojava nasilja na internetu (uključujući govor mržnje na internetu, uhođenje na internetu, zlostavljanje ili uznemiravanje te dijeljenje eksplicitnih slika bez pristanka) izaziva sve veću zabrinutost jer takvo nasilje može ušutkati žene i odvratiti ih od toga da preuzmu istaknutu ulogu u javnom životu; budući da žene na javnim funkcijama, kao što su političarke, novinarke i borkinje za prava žena i manjina, sve više postaju žrtvama seksističkog uznemiravanja na internetu; budući da su žene izložene i rodno uvjetovanom uznemiravanju i zlostavljanju na radnom mjestu, što je izašlo na vidjelo i potvrđeno u okviru nedavnog globalnog pokreta # MeToo;
M. budući da se razina pristupa spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima uvelike razlikuje diljem svijeta, ali i u državama članicama i među njima; budući da su uskraćivanje ili ograničavanje pristupa tim pravima i uslugama posebno štetni za one u najosjetljivijim situacijama; budući da sve zemlje koje su bile obuhvaćene analizom u okviru Zemljopisnog prikaza pristupa kontracepcijskim sredstvima za 2019. moraju napraviti više kako bi se poboljšao pristup informacijama i kontracepcijskim sredstvima tako da ljudi imaju izbor u pogledu svog reproduktivnog života;
N. budući da žene pokreću pozitivne promjene te doprinose sprečavanju i rješavanju sukoba, izgradnji mira, mirovnim pregovorima i obnovi nakon sukoba;
O. budući da je rodna ravnopravnost preduvjet za održivi razvoj i učinkovito upravljanje klimatskim izazovima kako bi se postigla poštena i pravedna tranzicija u sklopu koje nitko neće biti zapostavljen; budući da sve mjere klimatske politike moraju obuhvaćati rodnu i intersekcijsku perspektivu; budući da žene moraju imati snažniju ulogu u prostoru za klimatske promjene kao predvodnice, stručnjakinje i tehničke akterice promjena;
P. budući da je jačanje ekonomskog položaja žena ključno za održivi razvoj i gospodarski rast; naglašava važnost podupiranja ženskog poduzetništva, uloge žena u trgovinskim politikama i sporazumima te uključivanja žena u nova gospodarska područja kao što su IKT, STEM, digitalni sektor, umjetna inteligencija i zeleno gospodarstvo, kao pokretača održivog rasta i financijske neovisnosti žena;
1. upućuje sljedeće preporuke Vijeću:
Opće napomene
a. da potvrdi svoju nepokolebljivu predanost Pekinškoj platformi za djelovanje i naknadnim konferencijama o reviziji te brojnim djelovanjima za rodnu ravnopravnost koja su u njoj sadržana; ponavlja da rad na ostvarivanju prava žena i rodne ravnopravnosti iziskuje koordiniran i višesektorski pristup koji uključuje sve dionike koji se bore protiv trajnih višestrukih oblika diskriminacije, prevladavajućih rodnih stereotipa i nedostatka rodne ravnopravnosti;
b. da naglasi važnost pozitivnog ishoda 64. sjednice Komisije UN-a o statusu žena, koja će se održati od 9. do 20. ožujka 2020., među ostalim i donošenjem niza ambicioznih obveza usmjerenih na budućnost i istaknutih u političkoj izjavi;
c. da osigura da EU ima jedinstveno stajalište i da poduzme snažne mjere kako bi jednoglasno osudio otpor protiv rodne ravnopravnosti i mjere kojima se potkopavaju prava žena te njihova autonomija i emancipacija u svim područjima; da prizna da je jedan od važnih načina borbe protiv tog otpora proaktivno promicanje rodne ravnopravnosti utemeljene na pravima u svim područjima;
d. da se obveže na snažnu potporu radu organizacije UN Women, koja je središnji akter u sustavu UN-a za promicanje prava žena i okupljanje svih relevantnih dionika kako bi se potaknula promjena politike i koordiniralo djelovanje; da pozove sve države članice UN-a, kao i EU, da osiguraju odgovarajuća financijska sredstva za organizaciju UN Women;
e. da zajamči puno sudjelovanje Parlamenta i njegova Odbora za prava žena i jednakost spolova u postupku odlučivanja o stajalištu EU-a na 64. sjednici Komisije UN-a o statusu žena;
EU kao globalni akter
f. da u pogledu rodno osviještene politike osigura dosljednost i komplementarnost među svim postojećim vanjskim instrumentima i politikama EU-a, uključujući trgovinsku politiku EU-a, novi konsenzus o razvoju, paket resursa EU-a o rodno osviještenoj politici u razvojnoj suradnji i Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju;
g. da vodi trgovinsku politiku koja se temelji na vrijednostima EU-a, što obuhvaća jamčenje visoke razine zaštite radničkih prava i prava u području okoliša, kao i poštovanje temeljnih sloboda i ljudskih prava, uključujući rodnu ravnopravnost; da podsjeti da svi sporazumi EU-a o trgovini i ulaganjima moraju obuhvaćati rodnu dimenziju te ambiciozno i provedivo poglavlje o trgovini i održivom razvoju; da prizna da trgovinske obveze u sporazumima EU-a nikad ne bi smjele biti važnije od ljudskih prava, prava žena ili zaštite okoliša te da bi se u okviru tih obveza u obzir trebalo uzeti lokalno, društveno i gospodarsko okružje;
h. da postane snažni predvodnik kad je riječ o ostvarivanju prava djevojčica i žena te postizanju rodne ravnopravnosti, posebno u svojoj sigurnosnoj i vanjskoj politici te politici razvoja i suradnje te da obnovi Akcijski plan za ravnopravnost spolova nakon 2020. i učini ga još ambicioznijim; da u obzir uzme poziv Parlamenta upućen EU-u da nastavi podupirati inicijativu „Spotlight”, a riječ je o partnerstvu Europske unije i Ujedinjenih naroda kako bi se do 2030. iskorijenili svi oblici nasilja nad ženama i djevojčicama;
i. da udvostruči svoje napore za provedbu Programa 2030. i svih ciljeva održivog razvoja, posebno ciljeva br. 3 i 5 kako bi se osiguralo da nijedna žena ni djevojčica nije izložena diskriminaciji, nasilju ili isključenosti te kako bi se osiguralo da imaju pristup zdravstvu, hrani, obrazovanju i mogućnostima zapošljavanja;
j. da učini sve što je u njegovoj moći kako bi se iskorijenilo korištenje silovanja kao sredstva ratovanja i ugnjetavanja te kako bi EU i njegove države članice vršile pritisak na vlade trećih zemalja i sve relevantne dionike u regijama u kojima dolazi do takvog rodno uvjetovanog nasilja da se ta praksa okonča i počinitelje privede pravdi te preživjelima, pogođenim ženama i zajednicama pomogne u liječenju i oporavku;
k. da potakne veće sudjelovanje žena u mirovnim procesima te procesima izgradnje mira i posredovanja, kao i u vojnim i civilnim misijama EU-a za upravljanje krizama, u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti, s posebnim naglaskom na seksualnom nasilju povezanom sa sukobima; da podsjeti da rodno osjetljiva analiza sukoba, uz savjetovanje s lokalnim akterima i organizacijama žena, može omogućiti bolje razumijevanje uloge žena u sukobima;
l. da u odgovor EU-a i država članica u pogledu humanitarne pomoći uključi perspektivu rodne ravnopravnosti te dimenziju spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava jer je pristup skrbi u području spolnog i reproduktivnog zdravlja osnovna potreba za ljude pogođene humanitarnim krizama;
m. da snažno osudi pravilo „globalnog blokiranja” u skladu s kojim se međunarodnim organizacijama zabranjuje da od SAD-a primaju financijska sredstva za planiranje obitelji ako one izvode pobačaj, savjetuju o pobačaju, upućuju na njega ili ga zagovaraju; da to pravilo smatra izravnim napadom na prava žena i djevojčica te korakom unatrag za rezultate postignute u tom području; da hitno pozove EU i njegove države članice da se suprotstave učinku pravila blokiranja pružanjem znatne financijske potpore spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima te da popune tu „rupu” u financiranju;
n. da u obzir uzme da u zemljama u razvoju negativni učinci klimatskih promjena nerazmjerno pogađaju žene i djevojčice, što povećava postojeće nejednakosti i ugrožava njihovo zdravlje, sigurnost i ekonomsko blagostanje; da podsjeti da su klimatske aktivnosti najučinkovitije kad žene i djevojčice imaju aktivnu ulogu jer su one snažni pokretači promjena;
Jačanje ekonomskog i političkog položaja žena
o. da ojača napore za veću uključenost žena na tržište rada i pruži veću potporu ženskom poduzetništvu jer su to ključni faktori za postizanje dugoročnog uključivog gospodarskog rasta, suzbijanje nejednakosti i poticanje financijske neovisnosti žena; da poduzme mjere za rješavanje pitanja nezaposlenosti žena, posebno njihove dugotrajne nezaposlenosti;
p. da ojača zakonodavni i nezakonodavni rad kako bi se stvarno uklonile razlike u plaćama žena i muškaraca te da striktno provodi načelo jednake plaće, osiguravanjem da su plaće radnika koji rade na nepuno radno vrijeme u skladu s ekvivalentom punog radnog vremena te donošenjem zakonodavstva za povećanje transparentnosti plaća i poboljšanje pravne jasnoće kako bi se otkrile rodne predrasude i diskriminacija u platnim strukturama, suzbijala profesionalna vertikalna i horizontalna segregacija te borilo protiv predrasuda poslodavaca pri donošenju odluka o zapošljavanju i promaknuću; da promiče nova ulaganja u infrastrukturu za skrb, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu te u javno pružanje dostupnih, cjenovno pristupačnih i kvalitetnih usluga skrbi tijekom cijelog životnog ciklusa, uključujući skrb o djeci te uzdržavanim i starijim osobama, i da osigura snažnu zaštitu i radnička prava za trudnice tijekom i nakon trudnoće;
q. da podupire politike kojima se potiče ravnopravna podjela kućanskih obveza i obveza skrbi između žena i muškaraca te da se provedbom odgovarajućih politika u sklopu kojih muškarci sudjeluju u potrebnim promjenama bori protiv rodnih normi i nejednakih rodno uvjetovanih očekivanja u pogledu skrbi;
r. da prizna različite učinke oporezivanja na žene i na različite vrste kućanstava (kućanstva s dva dohotka, kućanstva s jednim (muškim ili ženskim) primateljem dohotka itd.) te da osigura da se sustavima oporezivanja promiču i štite rodna ravnopravnost i porezna pravednost za žene suzbijanjem rodnih predrasuda povezanih s porezom i ukidanjem poticaja kojima se i dalje podupiru nejednake rodne uloge;
s. da ojača rad na borbi protiv horizontalne i vertikalne segmentacije tržišta rada i feminizacije nesigurnih radnih mjesta te da osigura odgovarajuće odredbe za žene koje se suočavaju s višestrukim oblicima diskriminacije; da osigura odgovarajuće odredbe za starije žene, koje bi uključivale mjere kao što su priznavanje razdoblja skrbi za mirovinu, adekvatne minimalne mirovine, naknade za nadživjele osobe i prava na obiteljski dopust za muškarce kako bi se spriječila feminizacija siromaštva;
t. da naglasi pravo radnica u kućanstvu, uključujući migrantice i izbjeglice koje rade u kućanstvima, na dostojanstvene radne uvjete i jednaku socijalnu zaštitu; da osigura ratifikaciju i provedbu Konvencije Međunarodne organizacije rada br. 189 o dostojnom radu za radnike u kućanstvu;
u. da prizna važnost jačanja politika i mjera za promicanje obrazovanja djevojčica i njegov utjecaj na jačanje njihova ekonomskog položaja; da podsjeti da je potrebno posebno se usredotočiti kako bi se djevojčicama i ženama osigurao pristup svim razinama obrazovanja na globalnoj razini; da u tom kontekstu podupre rodno osjetljivo profesionalno savjetovanje i inicijative za podizanje razine osviještenosti radi promicanja većeg sudjelovanja žena u zanimanjima iz područja prirodnih znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) te muškaraca u sektoru zdravstva, socijalne skrbi i obrazovanja; da naglasi da žene treba uključiti u nove gospodarske sektore koji su važni za održiv razvoj, među ostalim u sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija te sektor digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije, i osigurati njihovu zastupljenost u tim područjima;
v. da osigura potpunu integraciju žena pod jednakim uvjetima koji se primjenjuju na muškarce na svim razinama i u svim područjima te da aktivno promiče rodno uravnoteženu i jednaku zastupljenost svih pitanja i interesa žena na svim razinama donošenja odluka; da bude primjer i u Europskom vijeću deblokira Direktivu o ženama u upravnim odborima te preporučuje uvođenje rodno uravnoteženih zahtjeva u izborne zakone;
Iskorjenjivanje rodno uvjetovanog nasilja i osiguranje temeljnih prava žena
w. da osudi sve oblike rodno uvjetovanog nasilja i činjenicu da su žene i djevojčice i dalje izložene psihološkom, fizičkom, seksualnom i ekonomskom nasilju, uključujući nasilje u obitelji, seksualno uznemiravanje, kibernasilje, uhođenje na internetu, silovanje, rani i prisilni brak, sakaćenje ženskih spolnih organa, zločine počinjene iz časti, prisilni pobačaj, prisilnu sterilizaciju, seksualno iskorištavanje i trgovinu ljudima te druge oblike nasilja koji predstavljaju teško kršenje njihovih ljudskih prava i dostojanstva; da primi na znanje ozbiljnu zabrinutost Parlamenta zbog pojave femicida, što je najekstremniji oblik nasilja nad ženama;
x. da hitno zaključi ratifikaciju Istanbulske konvencije od strane EU-a na temelju širokog pristupanja bez ograničenja te da zagovara njezinu ratifikaciju u svim državama članicama; da osigura pravilnu provedbu i izvršavanje Konvencije te da dodijeli odgovarajuće financijske i ljudske resurse za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i rodno uvjetovanog nasilja te za zaštitu žrtava; da u obzir uzme preporuke Skupine stručnjaka Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja (GREVIO) i da poboljša zakonodavstvo kako bi bilo usklađenije s odredbama iz Istanbulske konvencije; da od Komisije traži da podnese pravni akt za sprečavanje i suzbijanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama te rodno uvjetovanog nasilja;
y. da ratificira Konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 190 o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada i da poduzme pozitivne mjere za provedbu prve preporuke Vijeća Europe o sprečavanju i suzbijanju seksizma, u kojoj se različitim akterima predlažu konkretni načini za otkrivanje i suzbijanje seksizma;
z. da osigura da sve države članice učinkovito prenesu i provode Direktivu 2011/36/EU od 5. travnja 2011. o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava[5];
aa. da zajamči univerzalno poštovanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava te pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima kako je dogovoreno u Programu djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju, Pekinškoj platformi za djelovanje i zaključnim dokumentima s konferencija o njihovim revizijama te da prizna da oni doprinose postizanju svih ciljeva održivog razvoja povezanih sa zdravljem, kao što su prenatalna skrb i mjere za sprečavanje visokorizičnih porođaja i smanjenje smrtnosti novorođenčadi i djece; da prizna da su pristup planiranju obitelji, zdravstvene usluge za rodilje te sigurne i zakonite usluge pobačaja važni elementi za spašavanje života žena;
bb. da djevojčicama i dječacima u školi omogući sveobuhvatni spolni odgoj i obrazovanje o odnosima koji su utemeljeni na činjenicama i prilagođeni dobi kako bi se djeci i mladima omogućilo da usvoje točno znanje, stavove i vještine koji su im potrebni za sigurne i zdrave odnose pune poštovanja; da podsjeti da bi se takvo obrazovanje trebalo temeljiti na poštovanju ljudskih prava te rodnoj ravnopravnosti i raznolikosti; da prizna da bi takvo obrazovanje trebalo obuhvaćati teme kao što su seksualna orijentacija i rodni identitet, rodno izražavanje, rodne norme, odnosi i afirmativni pristanak, sprečavanje spolnog i rodno uvjetovanog nasilja i štetnih praksi, poput seksualnog zlostavljanja djece na internetu i sakaćenja ženskih spolnih organa, te sprečavanje spolno prenosivih infekcija, HIV-a i neželjenih trudnoća, kao i pružiti informacije o pristupu spolnoj i reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi, uključujući planiranje obitelji, kontracepcijske metode te siguran i zakonit pobačaj;
Rodno osjetljive i uključive politike i institucije
cc. da osigura provedbu sustavne rodno osviještene politike kao ključne strategije kojom će se poduprijeti ostvarenje rodne ravnopravnosti u praksi; da prizna da se rodno osviještena politika mora provesti u svim područjima politika te da prizna posebnu važnost provedbe procjena učinka na rodnu ravnopravnost;
dd. da poboljša praćenje i prikupljanje usporedivih i anonimiziranih podataka razvrstanih po dobi i spolu kako bi se poboljšala kvalitativna analiza položaja žena te da na temelju toga donese informiranije rodne politike; da pozove EU i države članice da ulože više napora u prikupljanje raščlanjenih podataka te da doprinesu jačanju nacionalnih statističkih kapaciteta i mehanizama u partnerskim zemljama;
ee. da uvede rodno osviještenu politiku u politike EU-a u području okoliša i klimatskih promjena te da zajamči financijsku i institucionalnu potporu, stručno znanje o rodnim pitanjima i snažne političke mjere te da u svim državnim institucijama uspostavi kontaktne točke za rodna pitanja i klimatske promjene; da prizna da su za postizanje dugoročnih klimatskih ciljeva ključni konstruktivno i ravnopravno sudjelovanje žena u tijelima u kojima se donose odluke te klimatska politika i klimatsko djelovanje na nacionalnoj i lokalnoj razini i da prizna i podupre ulogu žena i djevojčica kao pokretačica promjena;
ff. da usvoji i provede rodno osjetljiv proračun, prakse i planove kako bi se osigurala odgovarajuća sredstva za promicanje rodne ravnopravnosti; da iz nacionalnih proračuna osigura pouzdano, sustavno i odgovarajuće financiranje kako bi se ispunile međunarodne i nacionalne obveze u području rodne ravnopravnosti i jačanja položaja žena;
gg. da uvede rodnu perspektivu u migracijskim politikama EU-a kojom se jamče prava žena i djevojčica izbjeglica, da odmah uvede rodno osjetljive postupke azila i migracija te da intenzivira rad kako bi se osigurala odgovarajuća identifikacija i zaštita potencijalnih žrtava trgovine ljudima u prihvatnim centrima diljem EU-a;
hh. da naglasi da je potrebno zaštititi i promicati prava skupina koje se suočavaju s višestrukim i intersekcijskim oblicima diskriminacije, uključujući žene s invaliditetom, crnkinje i žene koje nisu bjelkinje, migrantice i pripadnice etničkih manjina, starije žene, žene iz ruralnih i rijetko naseljenih područja, samohrane majke i pripadnike skupine LGBTIQ* te da radi na promicanju koncepta borbe protiv višestruke diskriminacije i institucionalizaciji intersekcijske analize u svim tijelima UN-a, EU-a i njihovim državama članicama;
ii. da osigura potporu lokalnim organizacijama za prava žena te borcima za prava žena i pripadnika skupine LGBTIQ* osiguravanjem odgovarajućeg financiranja i uklanjanjem ograničenja kojima se ometa njihov rad i pozivanje na odgovornost osoba na položajima moći; da promiče široko i konstruktivno sudjelovanje civilnog društva, organizacija žena i marginaliziranih skupina u donošenju odluka i oblikovanju politika na svim razinama; da posebno potiče sudjelovanje mladih žena i općenito mladih ljudi;
jj. da usvoji prijedlog Direktive o borbi protiv diskriminacije kako bi se na rodno osjetljiv način provelo načelo jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovu vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju;
2. nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću te, radi obavijesti, Komisiji.
- [1] SL C 162, 10.5.2019., str. 9.
- [2] SL C 346, 27.9.2018., str. 6.
- [3] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0014.
- [4] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0080.
- [5] SL L 101, 15.4.2011., str. 1.