Prijedlog rezolucije - B9-0147/2020Prijedlog rezolucije
B9-0147/2020

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica

14.4.2020 - (2020/2616(RSP))

podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika

Philippe Lamberts
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0143/2020

Postupak : 2020/2616(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B9-0147/2020
Podneseni tekstovi :
B9-0147/2020
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

B9-0147/2020

Rezolucija Europskog parlamenta o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica

(2020/2616(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da je tijekom krize prouzročene COVID-om 19 zabilježeno više od sto tisuća smrtnih slučajeva diljem svijeta, od kojih je više od polovine u EU-u, i da su zbog te krize bila potrebna izvanredna ograničenja gospodarskih i društvenih aktivnosti, te da sama kriza predstavlja simetrični šok neviđenih razmjera za zdravstvene sustave, društva i gospodarstva EU-a, izazvan vanjskim faktorima, za koji je potreban odgovor EU-a kakav po veličini, opsegu i solidarnosti dosad nije zabilježen;

B. budući da će povjerenje građana u EU definitivno ovisiti o spremnosti i sposobnosti EU-a i njegovih država članica za suradnju kako bi se što je više moguće ublažili zdravstveni, socijalni i ekonomski troškovi krize i osiguralo da ih snose oni koji za to imaju najveće kapacitete;

C. budući da je za odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 u EU-u dosad karakterističan nedostatak koordinacije među državama članicama kad je riječ o mjerama javnog zdravstva, uključujući ograničenja kretanja ljudi unutar i preko granica, te o privremenom ukidanju ostalih prava i propisa;

D. budući da države članice čije javno zdravstvo i gospodarstvo trpe najteže posljedice nisu dobile dovoljnu logističku, materijalnu i financijsku potporu država članica koje ju mogu pružiti;

E. budući da se nijednu državu članicu ne bi trebalo sprečavati u naporima za suočavanje s javnozdravstvenim, društvenim i gospodarskim posljedicama COVID-a 19 zbog izgleda za neodrživi dodatni dug ili strogih uvjeta za financijsku pomoć, osim obveze da će se koristiti za rashode povezane s krizom;

F. budući da kriza prouzročena COVID-om 19 unutar granica EU-a ne znači da EU može zanemariti svoju odgovornost za one kojima je potrebna pomoć na njegovim granicama i izvan njih;

G. budući da je kriza prouzročena COVID-om 19 otkrila temeljni nedostatak otpornosti u EU-u i međunarodnom gospodarskom sustavu, posebno u pogledu dugih lanaca opskrbe i sustava isporuke ključne medicinske opreme i ostalih osnovnih potrepština „točno na vrijeme”, što se mora promijeniti kako bi se ublažili učinci takvih kriza;

H. budući da bi europski zeleni plan, koji u svjetlu krize ni izdaleka nije luksuz, trebao biti kamen temeljac za opsežan program ulaganja i preobrazbe koji bi EU-u pomogao u gospodarskom oporavku od krize i izgradnji ekološke, društvene i gospodarske otpornosti koja je Uniji potrebna za savladavanje izazova u budućnosti;

Jedinstven i odlučan odgovor na zajedničku krizu

1. iskreno suosjeća sa svima koji su se zarazili virusom i bore se za život te s njihovim obiteljima i prijateljima; dijeli bol onih koji su zbog virusa izgubili voljene osobe;

2. odaje priznanje desetcima tisuća ljudi, zdravstvenim radnicima i djelatnicima ostalih neophodnih službi, organizacijama civilnog društva i pojedinačnim volonterima koji su odvojili svoje vrijeme, često uz visok rizik za vlastito zdravlje, kako bi pomogli onima koji su diljem EU-a pogođeni COVID-om 19;

3. pozdravlja izraze solidarnosti koje je primijetio među zemljama i regijama; istodobno snažno žali zbog nedostatka solidarnosti nekih država članica tijekom krize, a posebno država članica koje su najteže pogođene aktualnom situacijom;

4. pohvaljuje kreativnost i brzinu brojnih privatnih poduzeća u odgovoru na krizu; no žali zbog pokušaja nekih da zaštite ili promiču uske privatne interese na štetu borbe protiv COVID-a 19 i da iskoriste legitiman strah stanovništva;

5. priznaje da ova kriza, kao što su i prijašnje, naglašava temeljnu ulogu države kao jamca općeg interesa naših društava, a posebno kao osiguravatelja i ulagača u krajnjoj nuždi za kućanstva i poduzeća;

6. naglašava da u ovom ključnom trenutku svi ljudi koji žive u Europskoj uniji očekuju i zaslužuju jamstva da će politički čelnici na svim razinama donošenja politika, zajedno s institucijama EU-a, djelovati odlučno i potpuno solidarno s ostalima kako bi se učinilo sve što je potrebno za savladavanje zajedničke prijetnje koju COVID-19 predstavlja za naša društva i gospodarstva;

7. tvrdi da nedostaci u načinu na koji zajednički odgovaramo na ovu krizu, sad i u budućnosti, mogu nanijeti nepopravljivu štetu koheziji naših društava, snazi naših demokracija, samom postojanju europskog projekta i našoj kolektivnoj sposobnosti za savladavanje okolišnih izazova s kojima ćemo se dugo suočavati u budućnosti;

8. podsjeća da je dobrobit njezinih građana razlog postojanja Europske unije te stoga odlučno insistira na tome da se u svim poduzetim mjerama prednost mora dati potrebama ljudi, regija i zemalja koje su najteže pogođene zdravstvenim, društvenim i gospodarskim aspektima krize prouzročene COVID-om 19 kako bi se osiguralo da nitko ne bude zapostavljen i da se nejednakosti smanjuju, a ne povećavaju zbog odgovora na krizu ili zbog nepostojanja takvog odgovora;

9. poziva institucije EU-a i države članice da razmišljaju izvan okvira samonametnutih institucionalnih ograničenja te da budu ujedinjene, hrabre i kreativne u pronalaženju i realizaciji zdravstvenih, društvenih i gospodarskih rješenja za prevladavanje COVID-a 19; u tom smislu pozdravlja mjere koje je Komisija već poduzela, kao što su suspenzija Pakta o stabilnosti i rastu te plan poticaja Europske središnje banke, odnosno hitni program kupnje zbog pandemije u iznosu od 750 milijardi EUR;

10. insistira na tome da se jedinstveno tržište, koje uopće nije prepreka, može i mora iskoristiti za spašavanje života tako da se olakša isporuke osnovnih potrepština, pružanje usluga i kretanje radnika;

11. odlučno se protivi svakom odricanju teškim radom ostvarenih demokratskih, društvenih, gospodarskih i ekoloških postignuća Europske unije i njezinih država članica u svjetlu krize te umjesto toga ustraje u tome da se udvostruče napori kako ta postignuća bila temelj za daljnji napredak;

12. osuđuje sve pokušaje vlada unutar i izvan EU-a da preko hitnih mjera ili propagande iskoriste krizu prouzročenu COVID-om 19 kao izliku za ograničavanje ili narušavanje temeljnih prava i demokracije radi ostvarenja uskih domaćih i globalnih političkih interesa uz pomoć mjera koje nisu opravdane ni razmjerne učincima COVID-a 19; apelira na Komisiju i Vijeće da se odlučno suprotstave takvom ponašanju;

13. traži da tijekom oporavka od krize institucije EU-a u bliskoj suradnji s državama članicama poduzmu potrebne korake za brzo utvrđivanje i učinkovito uklanjanje nedostataka otkrivenih u mehanizmima EU-a za jedinstven i učinkovit odgovor na krizu; naglašava da to obuhvaća ne samo poboljšanje pripravnosti, donošenje odluka, dijeljenje resursa i opterećenja na razini EU-a, nego i, što je najvažnije, poboljšanje temeljne strukturne otpornosti na velike krize koje pogađaju gospodarstva i javne službe u EU-u;

14. insistira na tome da bi europski zeleni plan i europska digitalna strategija trebali imati vodeću ulogu u strategiji oporavka nakon krize; naglašava da bi unaprijeđeni program ulaganja za izgradnju nove fizičke i digitalne infrastrukture i resursno visokoučinkovitih sustava za proizvodnju, distribuciju ili (ponovnu) uporabu energije, hrane, robe i usluga uvelike poboljšao otpornost EU-a na zdravstvene, gospodarske i geopolitičke hitne situacije u budućnosti;

Zaštita svih koji žive u EU-u, a posebno najranjivijih, od učinaka krize

15. naglašava da je od iznimne važnosti da institucije EU-a koordiniraju ključne informacije, odluke i mjere država članica, čiji je cilj zaštita najranjivijih osoba od razornih društvenih i gospodarskih učinaka krize prouzročene COVID-om 19 te insistira na tome da to sada mora biti prioritet;

16. pozdravlja inicijative solidarnosti, kao što su udruživanje i dijeljenje informacija i medicinskih resursa, u kojima je proteklih tjedana sudjelovalo nekoliko zemalja i regija; međutim, duboko žali zbog izostanka brzog i kolektivnog čina solidarnosti država članica, posebno prema Italiji, čija zahtjev za medicinsku opremu nije ispunjen, te prema Španjolskoj, koju je također teško pogodila aktualna situacija;

17. traži da se sve države članice i institucije EU-a zajedno sa susjednim državama koordiniraju kako bi se zajamčila strateški najusmjerenija proizvodnja i distribucija medicinske opreme, razmjena informacija i stručnog znanja, gospodarska potpora i nastavak slobodnog kretanja robe radi zadovoljavanja osnovnih potreba;

18. naglašava da EU mora pomoći vladama država članica u objedinjavanju najboljih praksi i pružanju ciljane potpore skupinama i pojedincima koji su društveno izolirani, osobama s određenim, već postojećim zdravstvenim poteškoćama, beskućnicima, starijim osobama, pritvorenicima i osobama poput Roma koji su marginalizirani ili trpe diskriminaciju i nejednakosti u pristupu zdravstvenoj skrbi; posebno naglašava da je potrebno zajamčiti kontinuirano pružanje osobne pomoći i skrbi osobama s invaliditetom;

19. apelira na EU i države članice da provode ciljane mjere za zaštitu beskućnika i pruže financijsku pomoć nevladinim organizacijama i lokalnim vlastima koje pružaju pomoć na prvoj liniji;

20. insistira na tome da Komisija i vlade država članica moraju osigurati da informacije o zdravlju i općoj sigurnosti građana budu predstavljene na jasan i jednostavan način, među ostalim u formatima koji su dostupni i upotrebljivi za osobe s invaliditetom;

21. traži da institucije EU-a i države članice na raspolaganje stave i učine stvarno dostupnim sve moguće načine za financijsku potporu stotinama tisuća ljudi diljem EU-a koji su zbog ove krize ostali bez izvora prihoda ili ne mogu zaraditi dovoljno za život;

22. insistira na tome da institucije EU-a i države članice osiguraju da se javna financijska potpora koja se dodjeljuje poduzećima za borbu protiv gospodarskih učinaka COIVID-a 19 uvjetuje time da se sredstva upotrebljavaju u korist zaposlenika i da se poduzeća koja primaju sredstva suzdrže od isplate dividendi ili ponude programa otkupa dionica sve dok primaju takvu potporu;

23. apelira na Komisiju da osigura da države članice primjenjuju postojeća pravila o telekomunikacijama u skladu s kojima se zahtijeva dostupnost cjenovno pristupačnih i odgovarajućih usluga širokopojasnog interneta svima koji moraju raditi od kuće, kao i djeci i studentima koji moraju učiti i ostalima koji moraju biti u samoizolaciji; ustraje u tome da se svima, neovisno o njihovu društvenom ili gospodarskom položaju, treba osigurati pristup digitalnim uslugama potrebnim za rad, obrazovanje, pristup ključnim informacijama, osnovnim potrepštinama te osnovnim privatnim i javnim uslugama;

24. prima na znanje porast broja kibernapada na pojedince, organizacije i ključnu infrastrukturu o kojima je izvijestio Europol, nove oblike prijevara usmjerene na ranjive osobe poput starijih te povećanje prodaje krivotvorenih i nekvalitetnih zdravstvenih i sanitarnih proizvoda, osobne zaštitne opreme i farmaceutskih proizvoda, što je posljedica problema u opskrbi; poziva Komisiju i države članice da hitno uvedu preventivne mjere, među ostalim uz pomoć preventivnih kampanja na društvenim medijima, s naglaskom na ranjivim osobama;

25. naglašava da je važno osigurati da je javnost kontinuirano i propisno informirana o prijevarama, posebno tijekom pandemije bolesti COVID-19; ističe da je potrebno podići razinu osviještenosti o prijevarama;

26. naglašava da politike koje se provode za borbu protiv te izvanredne zdravstvene situacije, posebno zahtjev za ostanak kod kuće, moraju obuhvaćati rodnu perspektivu i zaštitu djece s naglaskom na područjima u kojima su žene i djeca nerazmjerno pogođeni izbijanjem koronavirusa; smatra da je posebno važno osigurati da službe za žrtve nasilja ostanu otvorene i dostupne te da se izvješća o rodno uvjetovanom nasilju tijekom tog razdoblja ne smatraju manje važnima ili ignoriraju; smatra da bi posebne mjere trebale uključivati jačanje službi za telefonsku podršku, organizaciju mreža podrške i kampanju za javno informiranje pod nadzorom Komisije kako bi se žrtve i svjedoci obiteljskog nasilja upoznali sa svojim pravima; podsjeća na poseban položaj djece migranata, osobito u žarišnim točkama u Grčkoj, koja su zbog uvjeta života iznimno osjetljiva na pandemiju; poziva Komisiju i države članice da pri donošenju socijalnih i gospodarskih mjera te drugih mjera za razdoblje nakon COVID-a 19 u obzir uzmu prava djece i njihove posebne potrebe;

27. poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama osmisli postupno, pragmatično, znanstveno utemeljeno i koordinirano ukidanje mjera ograničavanja socijalnih kontakata i drugih privremenih ograničenja na razini EU-a, uključujući ograničenja na granicama između država članica; žali zbog jednostranih mjera koje su neke države članice poduzele u tom pogledu i kojima se podrivaju strategije drugih država članica;

28. poziva EU da poduzme mjere za zaštitu ugroženih osoba, uključujući izbjeglice i tražitelje azila, koji su zarobljeni u užasnim uvjetima na granicama EU-a, u kampovima u kojima je nemoguće poštovati mjere ograničavanja socijalnih kontakata, i koje bi trebalo odmah premjestiti na sigurna mjesta u državama članicama u kojima mogu pristupiti zdravstvenoj skrbi, bez obzira na njihov boravišni status;

Međunarodna solidarnost i odgovornost i ljudska prava

29. pozdravlja mjere koje je EU već poduzeo kako bi podupro zemlje zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva i koje bi trebalo popratiti dugoročnim inicijativama; osobito poziva na to da se Fond solidarnosti EU-a stavi na raspolaganje zemljama zapadnog Balkana te da ih se izuzme iz privremenog sustava odobrenja za izvoz zaštitne opreme; inzistira na tome da taj sustav odobrenja za izvoz mora zadržati privremeni karakter i da ga se ne smije produljiti;

30. poziva EU da pojača svoj odgovor u pogledu humanitarne i razvojne pomoći, posebice kada je riječ o financiranju zdravstvenih i medicinskih potrepština i pomoći u hrani u kriznim situacijama, te da dopusti afričkim državama da uvedu lokalne mjere za pružanje potpore poduzećima i sprečavanje njihova kolapsa; poziva na to da se pri provedbi svih humanitarnih mjera uzima u obzir koronavirus kako bi se zajamčilo da isporuka pomoći ne predstavlja dodatni rizik za najugroženije i da bude uspostavljena minimalna higijenska infrastruktura; poziva na to da se u globalnom odgovoru na pandemiju osobito uzmu u obzir potrebe žena jer one snose najveći teret krize, a rijetko su zastupljene u pregovorima o odgovorima na krizu;

31. ističe veliku ranjivost stanovništva koje živi u područjima sukoba i potrebu za usklađenim odgovorom u pogledu sprečavanja i suzbijanja tog virusa; mišljenja je da bi EU trebao aktivno promicati poziv glavnog tajnika UN-a na hitan globalni prekid vatre i surađivati sa zaraćenim stranama kako bi se odazvale na taj poziv, poštovale međunarodno humanitarno pravo i pronašle trajna politička rješenja za sukobe; smatra da ti napori trebaju uključivati uspostavu humanitarnih koridora i privremenog prekida vatre kako bi se osigurala isporuka pomoći i pomoglo ljudima u kampovima za interno raseljene osobe i izbjegličkim kampovima; u tom kontekstu podsjeća na temeljna humanitarna načela, uključujući neutralnost i nepristranost;

32. podržava poziv 24 posebna izvjestitelja UN-a da se zajamči da mjere zaštite od COVID-a 19 kojima se ograničavaju ljudska prava budu razmjerne, nužne, nediskriminirajuće i vremenski ograničene te poziva EU na stvaranje javnog globalnog mehanizma za ljudska prava u kontekstu COVID-a 19 kako bi se po zemljama pratilo ograničavanje i kršenje ljudskih prava povezanih s pandemijom COVID-a 19;

33. poziva na posebno zasjedanje Vijeća UN-a za ljudska prava o utjecaju COVID-a 19 na ljudska prava te poziva EU da sudjeluje u globalnoj kampanji za puštanje na slobodu niskorizičnih počinitelja, osobito ranjivih pojedinaca, političkih zatvorenika i boraca za ljudska prava koji su trenutačno u zatvoru kako bi se smanjila opasnost od izloženosti virusu u prenapučenim zatvorima;

34. žali zbog pokušaja vlada da iskoriste krizu u vezi s COVID-om 19 kako bi konsolidirale autoritarnu vlast; osobito osuđuje sve slučajeve cenzure, uhićenja i zastrašivanja novinara, pripadnika oporbe, zdravstvenih radnika i drugih osoba zbog kritiziranja mjera njihovih vlada; poziva EU i države članice da poduzmu mjere u vezi s tim problemima na bilateralnoj razini i što je prije moguće na međunarodnim forumima, kao i da se zalažu za puštanje tih osoba na slobodu; poziva sve države koje se koriste tehnologijama digitalnog nadzora da se bore protiv pandemije na način kojim se strogo poštuju međunarodni standardi u području ljudskih prava; snažno potiče sve vlade da zajamče pristup zdravstvenoj skrbi bez diskriminacije;

35. poziva EU i njegove države članice da poslušaju poziv Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da se obustave sva plaćanja dugova najsiromašnijih zemalja drugim vladama, kao i poziv afričkih ministara financija da se obustave sva plaćanja kamata u 2020. i sva plaćanja glavnice i kamata nestabilnih država; smatra da bi se sva plaćanja vanjskog duga (glavnica, kamate i pristojbe) koja dospijevaju u 2020. trebala trajno ukinuti te da pružanje hitne financijske pomoći ne bi trebalo stvarati dug;

36. ističe potrebu za ponovnim razmatranjem pitanja državnih dugova zemalja u razvoju; naglašava važnost uspostave mehanizma na razini UN-a kojim bi se restrukturirao javni dug i zajamčilo da zemlje imaju dovoljno sredstava za jačanje svojih javnozdravstvenih mjera; ističe da u trenutnim okolnostima uvjete MMF-a treba ublažiti ili čak privremeno obustaviti; podsjeća da su MMF i Svjetska banka svoje fondove strukturne prilagodbe uvjetovali smanjenjem proračuna za javne usluge, uključujući zdravstveni sektor, što je dovelo do pogoršanja zdravstvenih i obrazovnih sustava zemalja u razvoju te povećanja njihove izloženosti epidemijama;

37. ističe da EU mora u potpunosti surađivati sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) i drugim međunarodnim tijelima kako bi razvio učinkovit medicinski pristup i uspostavio mehanizam za borbu protiv opasnih bolesti te dijelio informacije o napretku u pronalaženju cjepiva; inzistira na tome da se Tajvan uključi u rad Svjetske zdravstvene organizacije;

38. potvrđuje posebnu odgovornost EU-a za promicanje prava na univerzalno zdravstveno osiguranje u okviru strategije Afrike i EU-a, koja bi trebala biti usmjerena na ostvarivanje temeljnih ljudskih prava kao prioriteta, a posebno općeg pristupa osnovnim zdravstvenim uslugama te uslugama vodoopskrbe i odvodnje;

Međunarodna trgovinska pravila

39. pozdravlja odluku Komisije o ukidanju svih uvoznih carina na osobnu zaštitnu opremu, medicinske proizvode i drugu izravno povezanu medicinsku opremu;

40. snažno potiče Komisiju da zatraži od država članica da izdaju obvezne ili državne licencije kojima se ukida monopol na patente i drugima omogućuje da proizvode potrebne farmaceutske proizvode zaštićene patentima i osiguraju snabdijevanje tim proizvodima, kao i da olakšaju uvoz lijekova proizvedenih u inozemstvu pod obveznim licenciranjem; poziva Tajništvo Svjetske trgovinske organizacije (WTO) da izda priopćenje članicama WTO-a da ublaže zahtjev iz izmjene Sporazuma WTO-a o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS) iz 2003. prema kojem obvezno licenciranje treba koristiti „pretežito” za lokalna tržišta kako bi se omogućio uvoz lijekova koji podliježu obveznom licenciranju u drugim zemljama, posebno onima s većim proizvodnim kapacitetima;

41. poziva Komisiju da obustavi provedbu propisa EU-a o zaštiti podataka kliničkih ispitivanja i isključivog prava stavljanja u promet, koji se kose s djelotvornom uporabom obveznog licenciranja, kako bi se potencijalnim proizvođačima generičkih proizvoda omogućilo da koriste postojeće kliničke podatke kao potporu zahtjevima za brzo odobrenje; vjeruje da bi se sve odredbe u trgovinskim sporazumima EU-a povezane sa standardima TRIPS+ koji se tiču pravila o zaštiti podataka trebale privremeno zanemariti;

42. poziva države članice da podrže apel vlade Kostarike upućen WHO-u da se stvori dobrovoljan fond prava intelektualnog vlasništva povezanih s koronavirusom, koji bi uključivao patente, podatke o regulatornim ispitivanjima, stručno znanje, autorska prava i prava na dizajn;

Zaštita naših europskih demokracija

43. pozdravlja izjavu više država članica da bi hitne mjere trebale biti ograničene na ono što je strogo nužno, da bi trebale biti proporcionalne i privremene te podložne redovitom nadzoru, kao i da bi se njima trebala poštovati načela vladavine prava, demokracije i temeljnih prava i obveza iz međunarodnog prava te da se njima ne bi smjela ograničavati sloboda izražavanja i sloboda tiska; žali zbog toga što se u toj izjavi izbjegava navođenje konkretnih primjera;

44. osuđuje mađarski Zakon XII. iz 2020. o suzbijanju koronavirusa, kojim se vladi daju ovlasti vladanja dekretom, a da se pritom čak ni ne mora savjetovati s Nacionalnom skupštinom, već je samo obavijestiti o uvođenju drakonskih kazni za širenje onoga što vlada smatra dezinformacijama, kao i ostale zakonodavne akte u pripremi; smatra da je taj čin u suprotnosti s ugovorima i vrijednostima EU-a te stoga poziva Komisiju da taj potez nedvosmisleno ocijeni kao autoritarni napad na mađarsku demokraciju i da u potpunosti iskoristi sva sredstva kako bi na njega reagirala;

45. izražava zabrinutost zbog poljskog nacrta zakona o posebnim pravilima za održavanje općih izbora za predsjednika Republike Poljske u 2020.; podsjeća na to da se tim nacrtom u potpunosti mijenjaju izborna pravila jedan mjesec prije izbora; smatra da taj nacrt nije u skladu sa sudskom praksom poljskog Ustavnog suda ni s kodeksom Venecijanske komisije u pogledu dobre prakse u izbornim pitanjima; vjeruje da bi, s obzirom na trenutačnu situaciju, održavanje predsjedničkih izbora u Poljskoj u svibnju moglo ugroziti načelo jednakih i slobodnih izbora;

46. potiče Komisiju da pojača praćenje kriznih mjera koje su uvele države članice i njihovu primjenu kako bi se zajamčilo poštovanje temeljnih vrijednosti EU-a i ustraje u tome da Komisija i Vijeće moraju poduzeti odlučne mjere protiv pokušaja zlouporabe krize prouzročene koronavirusom kako bi se ograničila demokracija i ušutkali kritičari autoritarnih vlada, uključujući ubrzane postupke zbog povrede prava, zahtjeve za privremenu pravnu zaštitu pred Sudom, razmatranje mjera povezanih s proračunom, pozivanje na okvir za vladavinu prava i daljnja djelovanja u skladu s člankom 7. Ugovora o Europskoj uniji (UEU); ponavlja svoj poziv Vijeću da osigura da se u okviru saslušanja u skladu s člankom 7. stavkom 1. UEU-a u vezi s Mađarskom i Poljskom razmotri i novi razvoj događaja; traži da Venecijanska komisija podnese mišljenje o mađarskom Zakonu XII. iz 2020. o suzbijanju koronavirusa i o poljskom nacrtu zakona o posebnim pravilima za održavanje općih izbora za predsjednika Republike Poljske u 2020.;

47. ustraje u tome da mjere vlada i Komisije moraju u svakom trenutku biti pod strogim javnim i parlamentarnim nadzorom kako bi se zajamčilo njihovo poštovanje kao legitimnih mjera; stoga naglašava da parlamenti moraju pronaći načine da nastave raditi za vrijeme efektivne primjene javnozdravstvenih preporuka u vezi s COVID-om 19; vjeruje da Parlament mora služiti kao vodeći primjer kada je riječ o tome kako digitalni rad i glasovanje u hitnim slučajevima mogu očuvati europsku demokraciju u kriznoj situaciji uzrokovanoj COVID-om 19;

48. pozdravlja i podržava izjavu koju je izdao Europski odbor za zaštitu podataka u pogledu obrade osobnih podataka; ističe da je, iako bi anonimizirani i agregirani podaci, uključujući podatke iz mreža mobilnih telefona, mogli biti korisni za procjenu učinkovitosti mjera udaljavanja, svako pojedinačno praćenje koje se temelji na tim podacima nepotrebno, neopravdano i neučinkovito u usporedbi s potpuno izvedivim opcijama za kontrolu stopa zaraženih, kao što su obveza nošenja maski u zatvorenim javnim prostorima i masovno povećanje kapaciteta za testiranje na antigene i protutijela usklađenim djelovanjem na razini EU-a; nadalje, ustraje u tome da je iznimno važno zajamčiti demokratski, parlamentarni nadzor i jasno definirano razdoblje isteka kriznih mjera u čijoj se provedbi koriste osobni podaci i osigurati njihovo ukidanje čim se smanji njihova učinkovitost u borbi protiv krize prouzročene COVID-om 19;

49. pozitivno ocjenjuje predstavljanje paneuropskog okvira za praćenje kontakata između zaraženih osoba putem pametnih telefona, koji je razvio konzorcij od 130 istraživača iz 17 institucija i koji je nazvan „Paneuropsko praćenje bliskih kontakata uz zaštitu privatnosti (PEPP-PT)”; pozdravlja taj okvir kao primjer integrirane privatnosti, europskog načina korištenja tehnologije i rješavanja društvenih problema uz istovremeno očuvanje temeljnih prava; međutim, ističe da će konačna ocjena okvira PEPP-PT ovisiti o točnim tehničkim specifikacijama te da središnji poslužitelji preko kojih se randomizirani tokeni o bliskim kontaktima razmjenjuju kako bi se korisnike obavijestilo da su bili u blizini osobe za koju se kasnije potvrdila zaraza virusom SARS-CoV-2 ne bi smjeli i ne bi trebali posjedovati informaciju o bilo kakvom stabilnom identifikatoru korisnika, bilo da je riječ o pseudonimu ili ne; poziva razvojne programere da poboljšaju taj okvir kako bi se u potpunosti poštovalo načelo integrirane zaštite podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka;

50. naglašava da bi bilo koja softverska aplikacija koja obrađuje osobne podatke u kontekstu borbe protiv pandemije izazvane koronavirusom i koja na neki način obrađuje podatke o infekcijama ili druge podatke za sprečavanje bolesti bila obuhvaćena opsegom definicije „medicinskog proizvoda” u smislu Direktive Vijeća o medicinskim proizvodima te da bi stoga morala ispunjavati uvjete utvrđene tom direktivom, uključujući one o izjavi o sukladnosti; poziva Komisiju da u okviru svojeg zakonodavnog prijedloga o izmjeni Uredbe o medicinskim proizvodima iz 2017., koji će se početi primjenjivati 26. svibnja 2020., pojasni status takve aplikacije;

51. odlučno poziva Komisiju da se suprotstavi agresivnoj ruskoj i kineskoj propagandi kojom se pandemija bolesti COVID-19 želi iskoristiti kako bi se ugrozila Europska unija i sijalo nepovjerenje prema njoj među lokalnim stanovništvom; smatra da je od ključne važnosti učinkovito obavještavati javnost o financijskoj, tehničkoj i medicinskoj potpori koju EU pruža;

Zaštita i iskorištavanje prednosti jedinstvenog tržišta i monetarne unije

52. zahtijeva da se najteže pogođenim državama članicama, kao što su trenutačno Italija i Španjolska, pruži financijska pomoć kako one ne bi morale same snositi teret budućeg duga povezanog s ovom krizom i da ta pomoć ne bude uvjetovana mjerama štednje;

53. napominje da je najnoviji prijedlog inicijative SURE (engl. Support to mitigate Unemployment Risks in an Emergency, potpora za ublažavanje rizika od nezaposlenosti u krizi) korak u pravom smjeru, no smatra da je previše ograničen u pogledu količine i namjene sredstava i da, što je još važnije, ukratko, pruža tek ograničenu potporu primateljima jer je riječ o zajmovima koji dugoročno predstavljaju dug i deficit za države članice primateljice; nadalje je zabrinut zbog toga što trenutačnim prijedlogom Komisije nisu predviđeni uvjeti u pogledu nediskriminirajućeg pristupa, iznosa potpore predviđene nacionalnim programima za kratkoročno zapošljavanje i zemljopisnog područja te poziva države članice i Komisiju da izmijene prijedlog uredbe kako bi u njega uvrstili i te elemente;

54. odlučno poziva države članice i institucije EU-a da hitno surađuju na uspostavi instrumenata tzv. koronaobveznica kako bi se prikupila potrebna financijska sredstva za hitne potrebe u zdravstvu i gospodarski oporavak koji će uslijediti i kako bi se osigurala zajednička podjela tereta kao odgovor na simetričan šok; ističe da prijedlog inicijative SURE pokazuje da postoje načini i pravna osnova za uspostavu namjenskog fonda EU-a koji može izdavati takve obveznice za borbu protiv gospodarskih posljedica pandemije COVID-a 19;

55. poziva Komisiju da ubrza uvođenje koronaobveznica tako da predloži namjenski fond (tzv. fond EU-a za borbu protiv koronavirusa) čijom će se pravnom osnovom zajamčiti ovlasti suodlučivanja za Parlament i demokratska odgovornost na razini EU-a i na nacionalnim razinama i koji će moći prikupiti najmanje 1 bilijun EUR na tržištima kapitala izdavanjem obveznica čiji će se prihodi koristiti za financiranje država članica razmjerno posljedicama pandemije izazvane koronavirusom, što će se mjeriti transparentnim i zajednički dogovorenim pokazateljima; nadalje poziva da se otplata tih obveznica zajamči doprinosima država članica, razmjerno njihovu udjelu u BDP-u EU-a; ističe da bi ti doprinosi u idealnom slučaju trebali biti u obliku novih vlastitih sredstava EU-a; ustrajno se zalaže za to da se isplaćena sredstva iskoriste za pokrivanje rashoda neophodnih za ublažavanje javnozdravstvenih, socijalnih i gospodarskih posljedica krize izazvane COVID-om 19 u skladu s Pariškim sporazumom i klimatskim obvezama EU-a;

56. ističe da bi Europski stabilizacijski mehanizam trebao uvesti kratkoročnu mjeru i hitno proširiti preventivne kreditne linije na države kojima je potreban taj pristup radi zadovoljavanja kratkoročnih financijskih potreba i suzbijanja neposrednih posljedica krize izazvane COVID-om 19; naglašava da takva financijska sredstva ne smiju biti uvjetovana mjerama štednje;

57. odlučno poziva države članice da se hitno dogovore o ubrizgavanju velike količine kapitala u Europsku investicijsku banku kako bi ona mogla brzo doprinijeti svojim znatnim kapacitetima za ublažavanje gospodarskih posljedica izazvanih COVID-om 19, uključujući stvaranje nove kreditne linije EIB-a kako bi se malim i srednjim poduzećima zajamčila stalna likvidnost;

58. predlaže da se dodatno pomogne malim i srednjim poduzećima tako da se izmijene pravila o javnoj nabavi kako bi se u postupcima nadmetanja prednost dala lokalnim poduzećima;

59. čvrsto vjeruje da se solidarnost, koja uključuje i financijsku potporu, mora proširiti i na naše susjede, uključujući zemlje zapadnog Balkana koje rade na procesu pristupanja EU-u u budućnosti;

60. pozdravlja Komisijinu Investicijsku inicijativu kao odgovor na koronavirus, europski strukturni i investicijski paket i reviziju Uredbe o zajedničkim odredbama kao važne prve korake, no ustrajan je u mišljenju da institucije i države članice EU-a moraju učiniti mnogo više i hitno pronaći i rasporediti svaki neraspoređeni cent iz proračuna EU-a i mobilizirati sva sredstva za koja nije preuzeta obveza iz proračuna EU-a − bilo u okviru zajedničke poljoprivredne politike, Kohezijskog fonda, Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji bilo u okviru Europskog socijalnog fonda − kako bi se zadovoljile zdravstvene, socijalne i gospodarske potrebe u borbi protiv COVID-a 19; smatra da se potrebama država koje su i prije COVID-a 19 imale gospodarske poteškoće treba posvetiti posebna pozornost;

61. poziva institucije EU-a da brzo reagiraju kako bi omogućile znatno povećanje programa i fondova koji se mobiliziraju u okviru odgovora EU-a na krizu izazvanu COVID-om 19; napominje da je na početku godine proračun EU-a za 2020. uključivao pričuve i instrumente fleksibilnosti u iznosu većem od 4 milijarde EUR koje se trebaju hitno mobilizirati;  naglašava da niti jedna regija EU-a ne smije biti zapostavljena; stoga pozdravlja prvi i drugi nacrt izmjene proračuna koji idu u pravom smjeru;

62. apelira na institucije EU-a da što prije, a najkasnije prije ljetne stanke, usvoje reviziju Uredbe o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) s povećanim iznosima kako bi se omogućilo znatno povećanje sredstava za programe i fondove u okviru odgovora EU-a na krizu izazvanu COVID-om 19;

63. traži da se institucije EU-a dogovore oko višegodišnjeg financijskog okvira s ukupnim iznosom od 1,324 milijarde EUR, čime će se priznati potreba za većom proračunskom otpornošću EU-a, koja je došla do izražaja tijekom krize izazvane COVID-om 19; nadalje zahtijeva da se uz dogovor o navedenom iznosu postigne i dogovor oko paketa poticaja (koji će se uključiti u proračun EU-a) kako bi se pomoglo u borbi protiv javnozdravstvene, gospodarske i socijalne krize u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju, kako bi se izgradila otpornost i kako bi se u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju reagiralo na ekološku krizu;

64. prepoznaje potrebu za mobilizacijom dodatnih sredstava na brz i nebirokratski način kako bi se državama članicama pomoglo da se učinkovito bore protiv COVID-a 19 i njegovih posljedica, no ističe da će trebati ispitati potencijalnu zlouporabu tih sredstava i primijeniti kazne čim prođe neposredna prijetnja krize; stoga smatra da revidirani VFO mora obuhvaćati odgovarajuća sredstva za Ured europskog javnog tužitelja kako bi on mogao steći povjerenje građana, boriti se protiv prijevara, zaplijeniti imovinu i tako postati proračunski neutralan u srednjoročnom razdoblju; traži da se njegov proračun financira iz naslova 7. (Europska javna uprava), po uzoru na Europskog nadzornika za zaštitu podataka, Europsku službu za vanjsko djelovanje ili Europskog ombudsmana, s ciljem da se ojača njegova neovisnost;

65. inzistira na tome da EU prije ljeta mora osigurati veću vidljivost i predvidljivost proračuna za sljedeću godinu, a ako se ne uspije dogovoriti oko neophodnog povećanja iznosa, da hitno donese krizni plan kako bi se spriječila opća obustava programa EU-a na kraju 2020.;

Jedinstveno tržište

66. zahtijeva da, iako privremene mjere na granicama u nekim posebnim slučajevima mogu biti prihvatljive, pod uvjetom da su primjerene, proporcionalne i ograničena trajanja, Komisija mora osigurati da se takvim mjerama ne krši pravo na slobodno kretanje, a osobito načelo nediskriminacije;

67. ustrajan je u mišljenju da se ne smije ograničiti prekogranično putovanje radnika u ključnim sektorima koji su na prvoj liniji borbe protiv COVID-a 19, kao što su zdravstveni radnici i djelatnici u sektoru skrbi o starijima, ali i radnici u prehrambenom sektoru poput sezonskih radnika u poljoprivredi i da im se mora osigurati zdravstvena zaštita; nadalje se zalaže za to da mjere na granicama ne smiju utjecati na pravo na azil niti na pravo na spajanje obitelji ili na obiteljski život niti smiju rezultirati time da se građanima zabrani povratak u njihovu matičnu zemlju;

68. naglašava da granice moraju biti otvorene za trgovinu, a osobito radi opskrbe hranom; ističe da bi potreba za prekograničnim sezonskim radnicima u poljoprivredi mogla postati još veća ako se ostvare brojna predviđanja o drugom valu širenja COVID-a 19 u vrijeme berbi i žetvi;

69. poziva EU i države članice da osiguraju brzu provedbu graničnih kontrola kako bi se spriječilo kvarenje svježih proizvoda;

70. smatra da bi trebalo obustaviti sav izvoz živih životinja u zemlje koje nisu članice EU-a i sav prijevoz živih životinja među državama EU-a koji traje više od osam sati sve dok situacija s dugim redovima i uskraćivanjem ulaska u državu na nekim granicama između država članica te država članica i trećih zemalja ne bude pod kontrolom;

Zaštita socijalne, gospodarske i ekološke budućnosti EU-a

71. uvjeren je da kriza izazvana COVID-om 19 pojačava apsolutnu potrebu za transformativnim inicijativama kao što su dublji i odvažniji europski zeleni plan koji će uključivati dalekosežnu nadogradnju socijalnih i ekonomskih institucija EU-a; ustrajan je u ideji da borba protiv klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti nije samo apsolutno nužna kako bi se sačuvala sposobnost naših društava da napreduju na ovom planetu, nego bi omogućila i široko otvaranje radnih mjesta i gospodarski razvoj koji je potreban za oporavak gospodarstva EU-a od šoka izazvanog COVID-om 19;

72. odlučno poziva Komisiju da hitno započne s radom na uspostavi paketa ulaganja za zeleni oporavak na razini EU-a, koji bi znatno nadilazio trenutačni plan ulaganja za održivu Europu u smislu ambicioznosti, područja primjene i veličine i koji bi se financirao iz novih instrumenata i vlastitih sredstava, kao i iz pojačanih kapaciteta proračuna EU-a, ESM-a i EIB-a, uz potporu kapaciteta Europske središnje banke za nabavu imovine;

73. ustrajan je u mišljenju da bi paket ulaganja za zeleni oporavak trebao biti istinski transformativan projekt usmjeren ne samo na ispunjavanje obveza EU-a u pogledu okoliša koje su potrebne za očuvanje sustava koji pruža temelj života za čovječanstvo, nego i na preobrazbu našeg cjelokupnog socioekonomskog sustava kako bi se riješio problem opasnog nedostatka otpornosti javnih usluga i poljoprivrednog, ekonomskog i financijskog sustava koji ugrožava održivu dobrobit ljudi koji žive u EU-u;

74. ističe da je kriza izazvana COVID-om 19 još jednom jasno pokazala da u EU-u, a posebno u europodručju, nedostaju instrumenti gospodarskog upravljanja koji bi omogućili premještanje sredstava onamo gdje su potrebna kako bi se stabilizirali ekonomski uvjeti; ustrajan je u mišljenju da je ključ u tome da se u okviru tekuće reforme upravljanja ekonomskom i monetarnom unijom vodi računa o potrebi za stabilizacijom (uključujući reforme proračunskog instrumenta za konvergenciju i konkurentnost te planove koji se odnose na sustav reosiguranja za nacionalne sustave socijalne sigurnosti);

75. prepoznaje potrebu za zaštitom i ponovnim razvojem javnih usluga kako bi se njima mogle zajamčiti osnovne potrebe građana i ekološka tranzicija i kako bi se osigurala provedba europskog stupa socijalnih prava; smatra da je ključno osigurati otpornost na buduće krize kako bi se u cijelom EU-u zajamčila zaštita i pružanje javnih usluga u području zdravstva, obrazovanja, pristupa čistom zraku i vodi, energetike te javnog prijevoza, kao i socijalna zaštita; smatra da je stiglo vrijeme za uvođenje europskog jamstva za zdravlje i jačanje kompetencija u području javnog zdravlja na razini EU-a; smatra da bi se na popis tema o kojima se raspravlja u okviru Konvencije o budućnosti Europe trebalo dodati pitanje o tome što bi se trebalo smatrati osnovnim potrebama koje se trebaju zadovoljiti preko sustava javnih usluga ili štititi kao dio općeg dobra;

76. odlučno poziva Uniju i njezine države članice da Međuvladinu znanstveno-političku platformu o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava pozovu na pokretanje detaljnog znanstvenog ispitivanja poveznice između pandemija, kao što su COVID-19, svinjska gripa, MERS i SARS, koje su izazvane prijenosom patogena s životinja na čovjeka i degradacije biološke raznolikosti, deforestacije i drugih promjena u uporabi zemljišta kako bi se one koji donose odluke informiralo o strategijama biološke raznolikosti kojima se rizici od takvih zoonoza svode na najmanju moguću mjeru;

77. odlučan je u namjeri da osnuje posebni parlamentarni odbor s nužnim mandatom i ovlastima kako bi se izvukle pouke iz krize koja nas je pogodila i odgovora različitih država širom EU-a kako bi države članice bile bolje opremljene za kolektivno suočavanje s budućim izazovima jednake veličine, bez obzira na njihovo podrijetlo, te kako bi Parlament mogao dati preporuke Komisiji i Vijeću;

78. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

 

 

Posljednje ažuriranje: 15. travnja 2020.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti