Postupak : 2020/2649(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0175/2020

Podneseni tekstovi :

B9-0175/2020

Rasprave :

PV 17/06/2020 - 30
CRE 17/06/2020 - 30

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :


<Date>{10/06/2020}10.6.2020</Date>
<NoDocSe>B9-0175/2020</NoDocSe>
PDF 157kWORD 52k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjave Komisije</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>Odbor za promet i turizam:</Titre>

<DocRef>(2020/2649(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Roberts Zīle, Carlo Fidanza</Depute>

<Commission>{ECR}u ime Kluba zastupnika ECR-a</Commission>

</RepeatBlock-By>


B9-0175/2020

Rezolucija Europskog parlamenta o prometu i turizmu

(2020/2649(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da je turizam međusektorska gospodarska aktivnost koja ima dalekosežan učinak na gospodarski rast, zapošljavanje i socijalni razvoj;

B. budući da je u sektoru turizma zaposleno 22,6 milijuna ljudi, odnosno 11,2 % ukupnog broja zaposlenih u EU-u, i da je njegov doprinos BDP-u EU-a u 2019. iznosio 9,5 %, da promiče uravnoteženu regionalnu strukturu i ima pozitivan učinak na regionalni razvoj;

C. budući da se turizam sastoji od složenog vrijednosnog lanca mnogih dionika koji su izravno povezani s aktivnostima putničkog prometa;

D. budući da je kriza izazvana koronavirusom od svih velikih gospodarskih sektora najteže pogodila prometni i turistički sektor;

E. budući da je Komisija donošenjem komunikacije naslovljene „Turizam i promet od 2020. nadalje” i Paketa o turizmu i prometu 13. svibnja 2020. poduzela prvi potreban korak kako bi podržala oporavak naših dragocjenih prometnih i turističkih sektora od pandemije izazvane koronavirusom;

F. budući da je prošlo mnogo vremena otkako je Europska komisija u lipnju 2010. objavila komunikaciju naslovljenu „Europa, svjetsko turističko odredište br. 1 – novi politički okvir za turizam u Europi”, u kojoj je iznesena nova strategija i akcijski plan za turizam EU-a;

Europski planovi oporavka turizma i prometa nakon pandemije izazvane koronavirusom

1. svjestan je da je prometni sektor jedan od sektora koji su najteže pogođeni trenutačnom krizom izazvanom koronavirusom i stoga zahtijeva konkretnu potporu, među ostalim i za poduzeća koja se bave djelatnošću cestovnog prijevoza tereta, kojom će se predvidjeti kreditne linije za suočavanje s problemom manjka likvidnosti;

2. naglašava da da bi u planovima oporavka za prometni sektor uz potporu za očuvanje postojećih prometnih sektora naglasak trebao biti i na inovativnim prilikama za rast, kao što je povezivanje velikih europskih gradova tzv. hyperloop sustavom, koji je cjenovno prihvatljiva, čista i brza alternativa kratkim letovima u zračnom prometu;

3. ističe da je u trenutačnoj krizi, kada se brojni prijevoznici bore za opstanak, najvažnije spriječiti i zaštititi stratešku prometnu infrastrukturu, primjerice luke i željeznice, od preuzimanja od stranih aktera, u prvom redu Kine, te dobro razmotriti stvarni razmjer kineskih ulaganja u strateške europske prometne sektore;

4. vjeruje da je za oporavak sektora turizma i prometa nužna brza kratkoročna potpora, dok je istodobno provođenje mjera koje turistima ulijevaju povjerenje u ponovno putovanje u Europu i unutar nje neophodno za dugoročniju održivost tog sektora; naglašava da trenutačna kriza također predstavlja povijesnu priliku za modernizaciju turizma u EU-u i za to da ga se počne promatrati kao samostalni industrijski ekosustav s vlastitim ciljevima ulaganja, ljudskim kapitalom, potrebama za tehnološkim inovacijama i pokazateljima uspješnosti;

5. pozdravlja komunikaciju naslovljenu „Postupan i koordiniran pristup ponovnoj uspostavi slobode kretanja i ukidanju kontrola na unutarnjim granicama – COVID-19”, koju je Komisija usvojila u okviru paketa, kao i prijedlog postupnog i koordiniranog pristupa usmjerenog na ponovnu uspostavu neograničenog slobodnog kretanja osoba;

6. ponovno ističe važnost načela nediskriminacije u postupnom ukidanju nacionalnih i prekograničnih ograničenja te naglašava da je iznimno važno izbjeći nekoordinirane bilateralne sporazume između pojedinačnih država članica postignute izvan okvira Europske unije (tzv. turistički koridori), koji bi dodatno utjecali na gospodarstva država članica koje su najteže pogođene zdravstvenom krizom, osobito u sektoru turizma, kako bi se zaštitili integritet jedinstvenog tržišta i sloboda kretanja;

7. ističe da je potrebno poduzeti mjere kako bi se osiguralo da, kada država članica odluči dopustiti ulazak na svoj teritorij, ne bi smjela uzimati u obzir slične epidemiološke uvjete, već stvarni kapacitet država članica da se osigura poštovanje zdravstvenih protokola u skladu s onim što je Komisija navela u svojim smjernicama;

8. s obzirom na tešku situaciju s kojom se suočava kupališni turizam, poziva Europsku komisiju da revidira Direktivu 2006/123/EZ, s posebnim naglaskom na postupcima izdavanja odobrenja za korištenje javnog pomorskog dobra kako bi se zajamčio kontinuitet poslovanja i ponovno pokretanje ulaganja;

9. duboko je zabrinut što je nekoliko država članica nedavno uvelo jednostrane i veoma otežavajuće mjere koje su ne samo teret za funkcioniranje jedinstvenog tržišta i živote milijuna građana EU-a, nego i dodatan udarac za turizam i povjerenje građana; stoga snažno potiče Komisiju da spriječi provedbu svih vrsta diskriminirajućih i neepidemioloških mjera država članica, kojima se samo podriva integritet schengenskog prostora i ometa brz oporavak turističkog sektora u Europi; pozdravlja inicijativu Europske komisije čiji je cilj osigurati stalan protok robe, osobito hrane i medicinske opreme, u cijelom EU-u te sve inicijative čiji je cilj osigurati potpuno funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU-a bez neopravdanih provjera i kašnjenja;

10. prepoznaje važnu ulogu koju međunarodni putnici imaju u našem turizmu svake godine; stoga poziva Komisiju i države članice da postupno ukinu ograničenja za nenužna putovanja koja su uvedena na vanjskim granicama Unije prije ljetne sezone 2020., a da se pritom ne ugroze javno zdravlje i sigurnost te vodeći računa o epidemiološkoj situaciji u svakoj trećoj zemlji;

11. pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „COVID-19: Smjernice za postupno ponovno uspostavljanje usluga prijevoza i povezanosti”, kao i smjernice koje se temelje na okviru načela i zajedničkom paketu instrumenata koji će pomoći u ponovnom pokretanju usluga prijevoza svih vrsta diljem EU-a poduzimanjem koordiniranih, nediskriminirajućih i razmjernih mjera;

12. poziva Komisiju i države članice da se dogovore o privremenim i razmjernim mjerama koje su jasno povezane s pandemijom izazvanom koronavirusom, ali ne zahtijevaju ograničenja u vidu karantene, utemeljene na znanstvenim dokazima i pouzdanim procjenama rizika te usklađene s međunarodnim standardima koje su definirali vjerodostojni izvori, kao što su Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ili Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC);

13. ističe važnost uzajamnog priznavanja mjera za nastavak kretanja na razini EU-a i na međunarodnoj razini dogovorenih u okviru EU-a; naglašava da provedba mjera za suzbijanje širenja pandemije, kao i njihovo ublažavanje, ni u jednom trenutku ne smiju dovesti do smanjenja visokih sigurnosnih standarda EU-a u prometu;

14. pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Smjernice EU-a za postupni nastavak pružanja usluga u turizmu i za zdravstvene protokole u ugostiteljskim objektima – COVID-19” i snažno potiče države članice da te smjernice proslijede nadležnim tijelima na regionalnoj i lokalnoj razini; u tom pogledu poziva Komisiju i države članice da financijski podrže sektor putovanja i turizma u provedbi tih mjera, u potpunoj suradnji s turističkom i putničkom industrijom;

15. poziva Komisiju da predloži zajednička pravila na razini EU-a o uvjetima u pogledu vaučera koji se izdaju kao posljedica pandemije izazvane koronavirusom i uvijek ovise o dobrovoljnom prihvaćanju od strane potrošača, bez utjecaja na obvezu poduzeća da putnicima nadoknade troškove, kako je trenutačno predviđeno pravom EU-a, kako bi vaučeri postali zanimljiviji i održiviji i kako bi se spriječilo da još jedan slučaj neujednačene provedbe dovede do različitog postupanja prema potrošačima i narušavanja tržišnog natjecanja na prometnom i turističkom tržištu; nadalje, potiče Komisiju da upotrijebi sva raspoloživa sredstva kako bi osigurala pravilnu provedbu i ujednačenu primjenu prava EU-a te da promiče primjenu usklađenih pravila o dobrovoljnim vaučerima;

16. poziva Komisiju i države članice da provjere usklađenost internetskih putnih agencija s važećim nacionalnim propisima u pogledu otkazivanja i povrata novca za rezervacije kako bi se zajamčila potpuna zaštita potrošača te gospodarska održivost malih i srednjih poduzeća;

17. poziva Komisiju, javna tijela država članica i ostale dionike na suradnju kako bi se što prije utvrdili primjereni i zajednički planovi pripravnosti za mogući drugi val pandemije izazvane koronavirusom, koji bi obuhvaćali prevenciju širenja zaraze i mjere kontrole u sektoru putovanja i turizma;

18. poziva Komisiju da pokrene posebnu komunikacijsku kampanju EU-a o putovanju i turizmu čiji bi cilj bili promicanje putovanja unutar EU-a, vraćanje povjerenja građana u putovanje i turizam tijekom pandemije izazvane koronavirusom, obrazovanje turista o postojećim zdravstvenim i sigurnosnim mjerama te izgradnja održivih i koherentnih vrijednosti kroz „turistički brend EU-a”; poziva na to da da pojam „sigurne i pametne destinacije” bude središnji pojam u izgradnji održivog, odgovornog i pristupačnog turizma;

Veća solidarnost i koordinacija u turističkom sektoru EU-a

19. podsjeća da je turizam veoma važan kad je riječ o gospodarskom rastu, regionalnom razvoju i zaposlenosti te da Unija od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona 2009. ima potporne nadležnosti usmjerene na koordinaciju i dopunjavanje djelovanja država članica u tom području[1];

20. pozdravlja prijedlog Komisije da se organizira europski sastanak na vrhu o turizmu na kojem će sudjelovati institucije EU-a, industrija, regije, gradovi i drugi dionici kako bi se razmotrila budućnost europskog turističkog sektora, te podržava razvoj plana za 2050. ususret održivom, inovativnom i otpornom europskom turističkom ekosustavu („Europski program za turizam 2050.”); stoga poziva Komisiju da na temelju ishoda tog dijaloga donese novu strategiju i akcijski plan za turizam u EU-u 2021. kako bi se zadržao položaj Europe kao vodeće destinacije zahvaljujući „turističkom brendu EU-a”;

21. pozdravlja inicijativu Komisije kojom se predviđa fleksibilnost u okviru pravila o državnim potporama; međutim, inzistira na jasnim i sektorski prilagođenim smjernicama u prometnom i turističkom sektoru kako bi se omogućila učinkovita koordinacija među svim državama članicama te kako bi se zajamčilo da se nacionalni sustavi naknada koriste na ujednačen način, na ograničeno vrijeme, pravodobno i razmjerno, s ciljem otklanjanja gubitaka prouzročenih pandemijom izazvanom koronavirusom bez neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja;

22. pozdravlja prijedlog plana oporavka EU-a koji je Komisija predstavila 27. svibnja 2020., koji uključuje povećani dugoročni proračun EU-a (VFO za razdoblje 2021. – 2027.) i novi instrument oporavka od 750 milijardi EUR, nazvan „EU sljedeće generacije“, kao i priznanje da je turizam jedna od najvažnijih gospodarskih aktivnosti teško pogođenih krizom COVID-a 19 te da će turistički ekosustav trebati ulaganja u iznosu od 161 milijardi EUR;

23. poziva Komisiju da u paketu za oporavak sektoru turizma da odgovarajuću važnost te da objavi smjernice kojima će se omogućiti brz pristup financiranju u okviru tekućih i budućih programa bez prepreka u vidu nerazmjernih administrativnih opterećenja;

24. poziva Komisiju i države članice da hitno pruže potporu poduzećima, posebno MSP-ovima, u upravljanju likvidnošću kako bi im pomogle zadržati radna mjesta, te da smanje nepotrebna administrativna opterećenja; u tom pogledu pozdravlja novu inicijativu Komisije SURE čiji je cilj pokrivanje troškova nacionalnih programa skraćenog radnog vremena, čime se poduzećima omogućuje da zaštite radna mjesta i zadrže gotovinske rezerve;

25. poziva na izradu jedne horizontalne europske strategije za oporavak MSP-ova u sklopu koje će im se pomoći smanjenjem birokracije i troškova pristupa financiranju te poticanjem ulaganja u strateške vrijednosne lance u skladu sa zelenim planom; podsjeća da je potrebno provesti potrebne prilagodbe kako bi se ispoštovale nove zdravstvene i sigurnosne mjere te osigurati znatna ulaganja kako bi se zajamčila sigurnost potrošača i ograničavanje socijalnih kontakata te druge relevantne mjere opreza;

26. naglašava važnost pojačane suradnje između europskih, nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela i svih relevantnih dionika u cilju rješavanja međusektorskih pitanja povezanih s turizmom; u tom pogledu poziva Komisiju da donese strategiju za turizam EU-a koja će obuhvaćati jasan akcijski plan s kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim ciljevima i sadržavati prijedlog da države članice utvrde jasne strateške i operativne ciljeve usmjerene na rezultate;

27. podsjeća na važnost smanjenja prekomjerne regulacije u području jedinstvenog tržišta za turističke usluge, u cilju uklanjanja i sprečavanja regulatornih proturječnosti i udvostručavanja, osiguravanjem bolje koordinacije politika i zakonodavstva koji se odnose na turistički sektor;

28. poziva Komisiju da izda smjernice utemeljene na najboljoj praksi u turističkom sektoru u slučaju izbijanja pandemije, da osigura primjerenu financijsku potporu i pospješi razvoj i koordinaciju odgovarajućih internetskih platformi na kojima dionici mogu razmjenjivati najbolje prakse i informacije; naglašava da Komisija mora poticati i podržavati sve vrste razmjene najbolje prakse;

29. pozdravlja napore Komisije u pomaganju državama članicama da koordiniraju pomoć i konzularnu repatrijaciju građana EU-a diljem svijeta; nadalje, traži od Komisije da procijeni kako su funkcionirali postojeće zakonodavstvo i zakonski akti EU-a u državama članicama u tim operacijama repatrijacije te da ispita daljnje mogućnosti za brzo i efektivno sudjelovanje u slučaju sličnih situacija u budućnosti;

Prema turističkom sektoru EU-a otpornom na promjene u budućnosti

30. naglašava da je turistički sektor u velikoj mjeri ovisan o prometnom sektoru te da bi stoga poboljšanje dostupnosti i povezivosti svih načina prijevoza, uz održavanje najviše razine sigurnosti u svim prometnim sektorima (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima), zasigurno imalo znatan utjecaj na unapređenje turističkog sektora EU-a;

31. ističe da sve države članice trebaju imati mrežu razvijene, moderne i sigurne infrastrukture kako bi se olakšala putovanja diljem EU-a, a rubne države članice učinile pristupačnijima za turizam unutar Europe i međunarodni turizam; stoga poziva Komisiju da provede provjere kvalitete postojeće infrastrukturne mreže i predloži hitne dodatne mjere za najmanje napredna područja, da se pobrine za to da države članice imaju odgovarajuće planove za dovršenje cjelokupne osnovne mreže TEN-T do 2030. i sveobuhvatne mreže TEN-T do 2050., te da naznače raspored i raspoloživost proračunskih sredstava, s posebnim naglaskom na prekograničnim dionicama, posebno u državama članicama koje ne napreduju u tim područjima;

32. poziva Komisiju da uspostavi okvir za praćenje napretka, uključujući privremene ciljeve za ocjenu napretka država članica, da primjenjuje sustavan i ujednačen pristup s utvrđenim rokovima do kojih države članice trebaju pružiti povratne informacije o dovršenim segmentima te da poduzme odgovarajuće mjere u reviziji Uredbe o TEN-T-u kako bi se poboljšalo dugoročno planiranje održavanja u državama članicama;

33. poziva Komisiju da istraži izvedivost i potencijalne koristi mehanizma za upravljanje krizom za turistički sektor EU-a kako bi se ne samo na odgovarajući način i brzo odgovorilo na aktualnu pandemiju COVID-a 19, već i kako bi se pripremilo za buduće izazove iste ili slične prirode i razmjera; naglašava da je važno uključiti rješenja za financiranje kratkoročnih financijskih manjkova te osigurati aktiviranje srednjoročnih i dugoročnih okvira i strategija;

34. predlaže uključivanje cijelog niza „testiranih i odobrenih” mjera i paketa rješenja otpornih na promjene u budućnosti koji će se brzo primjenjivati kao odgovor na krizne situacije, uključujući skup smjernica koje su strogo posvećene turističkom i prometnom sektoru; podsjeća na važnost daljnjeg razvoja kapaciteta za podupiranje i dopunjavanje djelovanja država članica u doba krize kako bi se zaštitili radnici, pomoglo poduzećima i zajamčila sigurnost putnika; naglašava, nadalje, potrebu za bliskom suradnjom sa svim relevantnim dionicima kako bi se mogle uzeti u obzir sve posebnosti i značajke relevantnih prometnih i turističkih sektora;

35. ističe važnost zajedničkog pristupa EU-a zaštiti konkurentnosti sektora kroz poboljšanje njegove komunikacijske strategije prema građanima; dodatno naglašava koordinacijsku ulogu EU-a u turističkom sektoru, koju bi trebalo poboljšati poduzimanjem inicijativa s europskom dodanom vrijednošću i daljnjim olakšavanjem razmjene najbolje prakse među državama članicama; poziva na smanjenje administrativnog i fiskalnog opterećenja, podupiranje osnivanja poduzeća i promicanje prekogranične prodaje i pružanja usluga;

36. smatra da bi se pojavom novih tehnologija i daljnjom digitalizacijom znatno povećala privlačnost sektora putovanja i turizma, a da bi platforme prilagođene korisnicima i novi poslovni modeli poboljšali rast, konkurentnost i prosperitet tog sektora; stoga smatra da su redovito osposobljavanje i prekvalifikacija postojeće radne snage u tom sektoru od iznimne važnosti, s posebnim naglaskom na digitalnim vještinama i inovativnim tehnologijama;

37. ističe važnost promicanja održivog turizma, koji doprinosi otvaranju radnih mjesta, zaštiti i obnovi prirodnih ekosustava te rastu i konkurentnosti, oslanjajući se na nove poslovne modele; poziva Komisiju da dionicima u turizmu olakša pristup pametnom i održivom financiranju EU-a; ističe da bi se tim financiranjem trebao podupirati razvoj inovativnih i visokokvalitetnih turističkih proizvoda i usluga te dodatno doprinijeti održivosti, putovanjima izvan sezone i geografskoj raspršenosti turističkih tokova; smatra da je potrebno pružiti potporu i omogućiti koordinaciju na razini Unije kako bi se poboljšalo upravljanje turizmom na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, između ostalog uvođenjem certifikata o održivosti turizma;

38. ističe važnost turizma za određene zemlje i geografska područja EU-a, u kojima su usluge povezane s turizmom često važne za osiguravanje radnih mjesta i predstavljaju jedan od glavnih izvora prihoda lokalnog stanovništva; poziva Komisiju da izradi posebne mjere za ponovnu uspostavu slobode kretanja i prometnih veza između najudaljenijih područja i otoka te kopna EU-a; naglašava da su posebne rute za povezivanje te dodatna financijska i administrativna potpora od iznimne važnosti za te regije; naglašava da je važno razvijati fokus na obalu i pomorstvo u strategiji i inicijativama EU-a za turizam, uključujući mogućnosti financiranja te promotivne i komunikacijske alate, kao i ojačati funkcioniranje relevantnih tržišta uspostavom prilagođenih politika u suradnji s dionicima i vlastima iz tih destinacija;

39. podsjeća da kulturni turizam predstavlja 40 % ukupnog europskog turizma; poziva stoga Komisiju da u sljedećem planu rada za kulturu državama članicama predloži jasne strateške i operativne ciljeve usmjerene na rezultate, te da poboljša trenutačni strateški okvir za kulturu; naglašava da ulaganja u kulturne lokalitete treba promatrati i tretirati kao resurs za poboljšanje konkurentnosti i rasta na lokalnoj razini, a da se pritom ne zaboravi njihova suštinska vrijednost kao dijela naše kulturne baštine koju treba zaštititi, posebno od klimatskih promjena i masovnog turizma;

40. ističe prednosti ruralnog turizma i poziva Komisiju da nastavi promicati i podupirati inicijative kojima bi se stvorili dodatni izvori prihoda za ruralna područja i mogućnosti zapošljavanja, spriječila depopulacija i povećale socijalne koristi; naglašava ulogu koju Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), a posebno program LEADER, može imati u podupiranju lokalnih i ruralnih turističkih inicijativa te poziva na odgovarajuće financiranje tog programa u programskom razdoblju 2021. – 2027.;

41. ističe važnost zdravstvenog turizma, koji obuhvaća lječilišni, wellness i termalni turizam; poziva Komisiju da, kada je to prikladno, promiče europsku zdravstvenu prevenciju, balneologiju, te održivi planinski i zdravstveni turizam; ističe potrebu za daljnjim ulaganjima u poboljšanje održive turističke infrastrukture i važnost veće vidljivosti europskih destinacija za termalni i wellness turizam; poziva Komisiju da planira dodatne mogućnosti financiranja utemeljene na znanstvenim činjenicama jer zdravstveni turizam može pomoći u smanjenju zdravstvenih troškova preventivnim mjerama i smanjiti potrošnju farmaceutskih proizvoda, a usto bi pridonio poboljšanju održivosti i kvalitete rada;

42. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku Komisije, predsjedniku Europskog vijeća i aktualnom Predsjedništvu Vijeća.

 

[1] Članak 195. stavak 1. UFEU-a: „Unija dopunjuje djelovanje država članica u sektoru turizma, osobito promicanjem konkurentnosti poduzeća Unije u tom sektoru.“

Posljednje ažuriranje: 17. lipnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti