Postupak : 2020/2649(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0177/2020

Podneseni tekstovi :

B9-0177/2020

Rasprave :

PV 17/06/2020 - 30
CRE 17/06/2020 - 30

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0169

<Date>{10/06/2020}10.6.2020</Date>
<NoDocSe>B9‑0177/2020</NoDocSe>
PDF 175kWORD 52k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjave Komisije</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o prometu i turizmu</Titre>

<DocRef>(2020/2649(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Anna Deparnay‑Grunenberg, Tilly Metz</Depute>

<Commission>{Verts/ALE}u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a</Commission>

</RepeatBlock-By>

Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0166/2020

B9‑0177/2020

Rezolucija Europskog parlamenta o prometu i turizmu

(2020/2649(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da je turizam međusektorska gospodarska aktivnost koja ima dalekosežan učinak na mnoge različite sektore, održivi razvoj, zapošljavanje, socijalni razvoj i održivo gospodarstvo;

B. budući da je u sektoru turizma zaposleno 22,6 milijuna ljudi (11,2 % ukupnog broja zaposlenih u EU-u), da je njegov doprinos BDP-u EU-a u 2019. iznosio 9,5 %, da pridonosi uravnoteženju regionalnih nejednakosti i često ima pozitivan učinak na regionalni razvoj;

C. budući da se turizam sastoji od složenog vrijednosnog lanca mnogih dionika koji su izravno povezani s aktivnostima putničkog prijevoza;

D. budući da turizam, a posebno prekomjerni turizam, također ima negativan učinak na klimatske promjene, da se procjenjuje da čini 8 % emisija CO2 i ima negativne učinke na okoliš i gospodarstvo kao što su povećano onečišćenje, gubitak biološke raznolikosti, prometno zagušenje, troškovi održavanja infrastrukture i rastuće cijene, kao što je prikazano u studiji odbora TRAN naslovljenoj „Prekomjerni turizam: učinak i mogući politički odgovori”[1];

E. budući da je bolest COVID-19 od svih velikih gospodarskih sektora najteže pogodila prometni i turistički sektor;

F. budući da je Komisija donošenjem komunikacije naslovljene „Turizam i promet od 2020. nadalje” i Paketa o turizmu i prometu 13. svibnja 2020. poduzela prvi potreban korak kako bi podržala oporavak naših vrijednih prometnih i turističkih ekosustava od epidemije bolesti COVID-19, naglasivši da je potrebno pametno iskoristiti oporavak kako bi se razvila jača održivost u tom sektoru;

G. budući da je prošlo mnogo vremena otkako je Komisija u lipnju 2010. objavila komunikaciju naslovljenu „Europa, svjetsko turističko odredište br. 1 – novi politički okvir za turizam u Europi”, u kojoj se iznosi nova strategija i akcijski plan za turizam EU-a te utvrđuje potreba za njihovom provedbom;

H. budući da su Uniji od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona 2009. dodijeljene potporne nadležnosti usmjerene na koordinaciju i dopunjavanje djelovanja u tom području u odnosu na države članice[2];

Europski planovi oporavka turizma i prometa nakon pandemije bolesti COVID-19

1. vjeruje da je za oporavak sektora turizma i prometa nužna brza kratkoročna potpora, uz istodobno provođenje mjera koje turistima ulijevaju povjerenje u ponovna putovanja u Europu i unutar nje, te osiguravanje oporavka u koji je čvrsto ugrađena „održivost” kao preduvjet za sve aktivnosti prometa i turizma, što je neophodno za dugoročniji razvoj tog sektora; naglašava da trenutačna kriza također predstavlja povijesnu priliku da se turizam u EU-u modernizira i učini održivijim, pri čemu ga treba početi promatrati kao samostalni industrijski ekosustav u koji treba uključiti inicijative za održivost, ekološke standarde, prometne opcije, ciljeve održivih ulaganja, potrebe za tehnološkim inovacijama i pokazatelje uspješnosti za održivost, kojima bi se trebali uzeti u obzir bolji ekološki i socijalni standardi kao što su kvaliteta novih radnih mjesta i kvaliteta života lokalnog stanovništva;

2. pozdravlja komunikaciju naslovljenu „Postupan i koordiniran pristup ponovnoj uspostavi slobode kretanja i ukidanju kontrola na unutarnjim granicama – COVID-19”, koju je Komisija usvojila u okviru paketa, kao i prijedlog postupnog i koordiniranog pristupa usmjerenog na ponovnu uspostavu neograničenog slobodnog kretanja osoba; poziva EU da podupre „ponovno pokretanje turizma” i da preporuči stavljanje naglaska na „održivi turizam”, kao i da vjerodostojno certificirana poduzeća i destinacije postanu predvodnici u ekološki prihvatljivim, društveno odgovornim i ekonomski održivim putovanjima i turizmu;

3. ponovno ističe važnost načela nediskriminacije u postupnom ukidanju nacionalnih i prekograničnih ograničenja, kao i uzajamnog priznavanja dogovorenih mjera na razini EU-a, te naglašava da je iznimno važno izbjeći bilateralne sporazume između pojedinačnih država članica (tzv. turistički koridori) kako bi se zaštitio integritet jedinstvenog tržišta i sloboda kretanja; naglašava da provedba mjera za suzbijanje širenja bolesti, kao i njihovo ublažavanje, ni u jednom trenutku ne smiju dovesti do smanjenja visokih sigurnosnih standarda EU-a te da pritom treba uzeti u obzir znanstveno utemeljene savjete, kojima se također ponovno izgrađuje povjerenje i olakšava sigurno otvaranje turističkog sektora nakon mjera blokade; snažno potiče Komisiju da spriječi implementaciju svih vrsta diskriminirajućih i neepidemioloških mjera država članica, kojima se samo podriva integritet schengenskog područja;

4. poziva na uspostavu jedinstvenih kriterija procjene u cijeloj Uniji i smatra da je potrebno promicati standarde EU-a kojima se certificiraju i razlikuju područja na kojima postoje sigurne i održive ponude za posjetitelje koje ispunjavaju epidemiološke i ekološki održive uvjete;

5. pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „COVID-19: Smjernice za postupno ponovno uspostavljanje usluga prijevoza i povezanosti”, kao i smjernice koje se temelje na okviru načela i zajedničkom paketu instrumenata koji će pomoći u ponovnom pokretanju sigurnih i održivih usluga prijevoza svih vrsta diljem EU-a poduzimanjem koordiniranih, nediskriminirajućih i razmjernih mjera;

6. poziva Komisiju i države članice da se dogovore o privremenim, razmjernim i nediskriminirajućim mjerama koje su jasno povezane s epidemijom bolesti COVID-19, ali ne zahtijevaju ograničenja u vidu karantene, utemeljene na znanstvenim dokazima i pouzdanim procjenama rizika te usklađene s međunarodnim standardima koje su definirali vjerodostojni izvori, kao što su Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ili Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC);

7. pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Smjernice EU-a za postupni nastavak pružanja usluga u turizmu i za zdravstvene protokole u ugostiteljskim objektima – COVID-19” i snažno potiče države članice da podijele te upute s nadležnim tijelima na regionalnoj i lokalnoj razini; u tom pogledu poziva Komisiju i države članice da financijski podrže sektor putovanja i turizma u provedbi tih mjera, u potpunoj suradnji s turističkom i putničkom industrijom, a posebice poštujući ciljeve europskog zelenog plana;

8. poziva Komisiju da razmotri uspostavu sustava sigurnosne certifikacije EU-a za turističke i putničke objekte i operatore, u suradnji s javnim tijelima država članica, dionicima u turizmu i međunarodnim organizacijama, u cilju olakšavanja provedbe posebnih zahtjeva na temelju smjernica EU-a i jačanja povjerenja i sigurnosti za putnike koji posjećuju naše države članice;

9. poziva Komisiju da inzistira na dobrovoljnoj naravi vaučera koji se izdaju u vezi s pandemijom bolesti COVID-19 i na tome da poduzeća imaju obvezu nadoknaditi troškove putnicima i posjetiteljima, kako je trenutačno predviđeno pravom EU-a, kako bi se spriječilo da još jedan slučaj neujednačene provedbe dovede do različitog postupanja prema potrošačima i narušavanja tržišnog natjecanja na prometnom i turističkom tržištu; nadalje, potiče Komisiju da upotrijebi sva raspoloživa sredstva kako bi osigurala pravilnu provedbu i ujednačenu primjenu prava EU-a te da promiče primjenu usklađenih pravila o dobrovoljnim vaučerima;

10. poziva Komisiju, javna tijela država članica i dionike na suradnju kako bi se što prije utvrdili primjereni i zajednički planovi pripravnosti za mogući drugi val infekcija bolešću COVID-19, koji bi obuhvaćali prevenciju infekcija i mjere kontrole u sektoru putovanja i turizma;

11. poziva Komisiju da pokrene posebnu komunikacijsku kampanju EU-a o putovanjima i turizmu čiji bi cilj bili promicanje putovanja unutar EU-a, vraćanje povjerenja građana u putovanja i turizam tijekom pandemije bolesti COVID-19, obrazovanje turista o postojećim zdravstvenim i sigurnosnim mjerama i jamčenje stroge provedbe kriterija održivosti kojima se jamči razvoj održivih, odgovornih i pristupačnih turističkih destinacija EU-a te razvoj „lokalnog turizma”;

Veća solidarnost i koordinacija u turističkom sektoru EU-a

12. ističe važnost pomaka prema istinskoj europskoj turističkoj politici koja će znatno doprinijeti jačanju održivosti Unije u tom sektoru, promicanju suradnje među državama članicama i stvaranju mogućnosti za daljnja održiva ulaganja i inovacije kako bi se potaknula ekološka tranzicija sektora, kao i stvaranje i podupiranje lokalnih i pravednih radnih mjesta;

13. pozdravlja prijedlog Komisije da se organizira europski sastanak na vrhu o turizmu na kojem će sudjelovati institucije EU-a, industrija, regije, gradovi i dionici kako bi se razmotrila budućnost europskog turističkog sektora te podržava razvoj plana za 2050. ususret održivom, inovativnom i otpornom europskom turističkom ekosustavu („Europski program za turizam 2050.”) s posebnim naglaskom na podupiranju biološke raznolikosti i zaštiti krajobraza;

14. pozdravlja inicijativu Komisije kojom se predviđa fleksibilnost u okviru pravila o državnim potporama; međutim, inzistira na potrebi za socijalnim i ekološkim standardima, kao i za jasnim i sektorski prilagođenim smjernicama u prometnom i turističkom sektoru kako bi se omogućila učinkovita koordinacija među svim državama članicama te kako bi se zajamčilo da se nacionalni sustavi naknada koriste na ujednačen način, na ograničeno vrijeme, pravodobno i razmjerno, s ciljem otklanjanja gubitaka prouzročenih pandemijom bolesti COVID-19 bez neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja;

15. pozdravlja prijedlog plana EU-a za oporavak koji je Komisija predstavila 27. svibnja 2020., koji uključuje pojačani dugoročni proračun EU-a (VFO za razdoblje 2021. – 2027.) i novi instrument za oporavak u iznosu od 750 milijardi eura koji bi trebao biti uvjetovan poštovanjem ekoloških i socijalnih standarda;

16. poziva Komisiju da u paketu za oporavak osigura važno mjesto za sektor turizma te da objavi smjernice kako bi se osigurao brz i pravedan pristup financiranju u okviru tekućih i budućih programa;

17. ponavlja svoj poziv na uspostavu posebne proračunske linije za održivi turizam u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO 2021. – 2027.) te ističe da ne postoji konkretan i ciljani financijski instrument koji bi pomogao u poticanju blagostanja i borbi protiv klimatskih promjena u tom sektoru;

18. poziva Komisiju i države članice da hitno podrže poduzeća, posebno MSP-ove, kako bi im pomogle u rješavanju problema s likvidnošću, zadržavanju radnih mjesta i usluga te smanjenju utjecaja turizma na okoliš; u tom pogledu pozdravlja novu inicijativu Komisije SURE čiji je cilj pokrivanje troškova nacionalnih programa skraćenog radnog vremena, čime se poduzećima omogućuje da zaštite radna mjesta i zadrže gotovinske rezerve;

19. poziva na izradu europske horizontalne strategije za oporavak MSP-ova koja će im pomoći u pogledu troškova pristupa financiranju te poticanjem ulaganja u strateške vrijednosne lance u skladu sa zelenim planom; podsjeća da je potrebno provesti potrebne prilagodbe kako bi se ispoštovale nove zdravstvene i sigurnosne mjere te osigurati znatna ulaganja kako bi se zajamčila sigurnost potrošača i ograničavanje socijalnih kontakata te druge relevantne mjere opreza;

20. naglašava važnost pojačane suradnje između europskih, nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela i svih relevantnih dionika u cilju rješavanja međusektorskih pitanja povezanih s turizmom; u tom pogledu poziva Komisiju da uspostavi strategiju održivog turizma EU-a koja će obuhvaćati jasan akcijski plan s kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim ciljevima, uključujući ciljeve UN-a u pogledu održivosti, uz prijedlog da države članice utvrde jasne strateške i operativne ciljeve usmjerene na rezultate kojima se prednost daje ekološkoj održivosti te kvaliteti života i blagostanju u lokalnim zajednicama;

21. poziva Komisiju da izda smjernice utemeljene na najboljoj praksi u turističkom sektoru u slučaju pandemije i ekološke krize, da osigura primjerenu financijsku potporu i olakša razvoj i koordinaciju odgovarajućih internetskih platformi na kojima dionici mogu razmjenjivati najbolje prakse i informacije;

Prema održivom turističkom sektoru EU-a otpornom na promjene u budućnosti

22. naglašava da je turistički sektor u velikoj mjeri ovisan o prometnom sektoru te da bi stoga poboljšanje dostupnosti i povezivosti prije svega za održivi promet, uz održavanje najviše razine sigurnosti u svim prometnim sektorima (uključujući hodanje i vožnju biciklom), zasigurno imalo znatan utjecaj na unapređenje turističkog sektora EU-a; u tom pogledu naglašava da bi Komisija, s obzirom na to da je 2021. godina Europska godina željeznice i da postoji potreba za smanjenjem emisija iz prometa, trebala promicati noćne vlakove kao održiv alternativni način putovanja;

23. ustraje u tome da turistički sektor treba odigrati svoju ulogu u smanjenju potrošnje fosilnih goriva i ispunjavanju ambicija europskog zelenog plana ili, još bolje, nastojati postići smanjenje emisija stakleničkih plinova za 65 % najkasnije do 2030. i postati klimatski neutralan do 2040.;

24. ističe potrebu za poticanjem održivih načina putovanja kao što je pružanje veće potpore turističkoj biciklističkoj infrastrukturi i noćnim vlakovima; naglašava potencijalne ekonomske i ekološke koristi održivih načina prijevoza, poput biciklizma, za turizam, te poziva Komisiju da promiče biciklističku infrastrukturu i ulaže u nju kako bi se takav turizam olakšao; napominje da se „jeftinim” putovanjima zrakoplovom, koja su moguća zbog nižih socijalnih i ekoloških standarda, može promicati kratkotrajni turistički boravak, čime se povećava ugljični otisak turizma;

25. ističe da sve države članice trebaju imati mrežu razvijene, moderne, sigurne i održive infrastrukture kako bi se olakšala putovanja diljem EU-a, a rubne države članice učinile pristupačnijima za turizam unutar Europe i međunarodni turizam; stoga poziva Komisiju da podupre ponovno uspostavljanje napuštenih ili ukinutih regionalnih prekograničnih željezničkih veza[3], da nastavi provoditi provjere kvalitete postojeće infrastrukturne mreže te da predloži hitne dodatne mjere za najmanje napredna i udaljena područja u kojima su mreže često najslabije razvijene i kojima je potrebno posvetiti posebnu pozornost; ističe da se pogranične regije diljem EU-a, unatoč tome što čine 40 % teritorija i što u njima živi trećina europskog stanovništva[4], često nalaze u dvostruko težoj situaciji zbog svojeg ruralnog i perifernog statusa, iako se neke od njih ubrajaju u najprivlačnije turističke destinacije; poziva države članice da osiguraju odgovarajuće planiranje za dovršenje cjelokupne osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T do 2030. odnosno 2050., te da naznače raspored i raspoloživost proračunskih sredstava te jesu li potrebne izmjene kako bi se zajamčilo poštovanje načela „nečinjenja štete”, s posebnim naglaskom na prekograničnim dionicama, posebno u državama članicama koje ne napreduju u tim područjima; naglašava da se u okviru takve provjere kvalitete također mora ocijeniti poštuje li se tim projektima načelo „nečinjenja štete”, koje je Komisija stavila u središte svojeg paketa za oporavak[5] te bi li, ako to nije slučaj, trebalo predložiti odgovarajuće izmjene;

26. poziva Komisiju da zadrži svoj okvir za praćenje, uključujući privremene ciljeve i svoju strategiju „iskoristi ili izgubi” kako bi procijenila napredak država članica, da primjenjuje sustavan i ujednačen pristup s utvrđenim rokovima do kojih države članice trebaju pružiti povratne informacije o dovršenim segmentima te da poduzme odgovarajuće mjere u reviziji Uredbe o TEN-T-u kako bi se poboljšalo dugoročno planiranje održavanja u državama članicama;

27. poziva Komisiju da istraži izvedivost i potencijalne koristi mehanizma za upravljanje krizom za turistički sektor EU-a kako bi se na odgovarajući način i brzo odgovorilo na opasne virusne epidemije i pandemije u budućnosti; naglašava da je važno uključiti rješenja za financiranje kratkoročnih financijskih manjkova te osigurati srednjoročne i dugoročne okvire i strategije koje treba aktivirati;

28. podsjeća na važnost daljnjeg razvoja kapaciteta za podupiranje i dopunjavanje djelovanja država članica u kriznim vremenima kako bi se zaštitili radnici, pomoglo poduzećima i osiguralo poštovanje prava putnika i da je sigurnost putnika u središtu tih mjera; nadalje, naglašava potrebu za bliskom suradnjom sa svim relevantnim dionicima kako bi se uzele u obzir sve posebnosti i aspekti predmetnih prometnih i turističkih sektora;

29. ističe važnost zajedničkog pristupa EU-a zaštiti i poboljšanju komunikacijske strategije prema građanima u kojoj se također naglašavaju ekološki aspekti i održive alternative; nadalje, naglašava koordinacijsku ulogu EU-a u turističkom sektoru, koju bi trebalo poboljšati uvođenjem mjera EU-a s dodanom vrijednošću i daljnjim olakšavanjem razmjene najboljih praksi među državama članicama; poziva na smanjenje administrativnog i fiskalnog opterećenja, podupiranje osnivanja poduzeća i promicanje pristupačnosti za sve, uključujući osobe s invaliditetom, kao i prekogranične prodaje i pružanja usluga;

30. smatra da bi se pojavom novih tehnologija i daljnjom digitalizacijom znatno povećala privlačnost sektora putovanja i turizma, a platforme prilagođene korisnicima i novi poslovni modeli povećali bi potencijal održivosti tog sektora; stoga smatra da su redovito osposobljavanje i prekvalifikacija postojeće radne snage u tom sektoru od iznimne važnosti, s posebnim naglaskom na održivosti, digitalnim vještinama i inovativnim tehnologijama;

31. ističe važnost promicanja održivog turizma te doprinošenja otvaranju radnih mjesta, zaštiti i obnovi prirodnih ekosustava, rastu i konkurentnosti, oslanjajući se na nove poslovne modele kojima se onemogućuje pretjerani turizam i njegov razorni učinak; poziva Komisiju da dionicima u turizmu koji sudjeluju u razvoju inovativnih, pametnih i održivih turističkih proizvoda i usluga visoke kvalitete olakša pristup financijskim sredstvima EU-a te da dodatno doprinese pristupačnosti za sve (uključujući osobe s invaliditetom), održivosti i geografskoj disperziji turističkih tokova koji neće ovisiti o sezoni; smatra da je potrebno pružiti potporu i omogućiti koordinaciju na razini Unije kako bi se poboljšalo upravljanje turizmom na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, između ostalog uvođenjem certifikata o održivosti turizma[6]; također smatra da bi trebalo zaustaviti financijske tokove u štetne turističke sektore u kojima se primjenjuju neodržive prakse, kao što su putovanja megakruzerima, ili ugrožavaju vrlo osjetljivi dijelovi okoliša;

32. ističe da je u pogledu davanja oznake održivog turizma ključno promicati inicijative na lokalnoj razini, kao što su kampanje kojima se promiču oznake kvalitete i održivosti, kao i dostupnost i potpora za poduzeća pri dobivanju certifikata; traži od Komisije da podupre tu vrstu kampanji; također poziva institucije EU-a da zahtijevaju sklapanje ugovora s certificiranim turističkim poduzećima u okviru javne nabave i financiranja projekata EU-a;

33. ističe važnost turizma za određene zemlje EU-a i zemljopisna područja koja su često najviše pogođena klimatskim promjenama, no u kojima su usluge povezane s turizmom često ključan čimbenik u osiguravanju radnih mjesta i predstavljaju jedan od glavnih izvora prihoda lokalnog stanovništva; poziva Komisiju da pripremi prilagođene mjere za ponovnu uspostavu slobode kretanja i prometnih veza između najudaljenijih područja i otoka te kopna EU-a; naglašava da su posebne rute za povezivanje te dodatna financijska i administrativna potpora od iznimne važnosti za te regije; naglašava da je važno razvijati fokus na obalu i pomorstvo u strategiji i inicijativama EU-a za turizam, uključujući mogućnosti financiranja te promotivne i komunikacijske alate, kao i ojačati funkcioniranje relevantnih tržišta uspostavom prilagođenih politika u suradnji s dionicima i vlastima u destinacijama;

34. podsjeća da kulturni turizam čini 40 % ukupnog europskog turizma te stoga poziva Komisiju da predloži državama članicama da u sljedećem planu rada za kulturu postave jasne strateške i operativne ciljeve usmjerene na održivost i rezultate te da poboljšaju trenutačni strateški okvir za kulturu; naglašava da ulaganja u kulturne lokalitete treba promatrati i tretirati kao resurs za poboljšanje kružnog gospodarstva koje se temelji na prirodnoj i kulturnoj baštini te sinergijama s lokalnim obrtima, poljoprivredom itd., a da se pritom ne zanemaruje njihova suštinska vrijednost kao dijela naše kulturne baštine koju treba zaštititi, posebno od klimatskih promjena i pretjeranog turizma;

35. ističe prednosti ruralnog i agroekološkog turizma, kao i turizma kojim se dobro upravlja u zaštićenim područjima te poziva Komisiju da nastavi promicati i podupirati inicijative kojima bi se stvorili dodatni izvori prihoda za ruralna područja i mogućnosti zapošljavanja, spriječila depopulacija i povećale socijalne koristi; naglašava ulogu koju Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), a posebno program LEADER, može imati u podupiranju lokalnih i ruralnih turističkih inicijativa te poziva na odgovarajuće financiranje tog programa u programskom razdoblju 2021. – 2027.;

36. ističe važnost zdravstvenog turizma, koji obuhvaća lječilišni, wellness i termalni turizam; poziva Komisiju da, kada je to prikladno, promiče europsku zdravstvenu prevenciju, balneologiju, održivi i planinski zdravstveni turizam; ističe potrebu za daljnjim ulaganjima u poboljšanje održive turističke infrastrukture i važnost veće vidljivosti europskih destinacija za termalni i wellness turizam; poziva Komisiju da predvidi dodatne mogućnosti financiranja utemeljene na znanstvenim činjenicama jer zdravstveni turizam može pomoći u smanjenju zdravstvenih troškova preventivnim mjerama i nižom potrošnjom farmaceutskih proizvoda, a usto bi pridonio poboljšanju održivosti i kvalitete rada;

37. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku Komisije, predsjedniku Europskog vijeća i aktualnom Predsjedništvu Vijeća.

 

[1] https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2018/629184/IPOL_STU(2018)629184_EN.pdf

[2] Članak 195. stavak 1. UFEU-a – „Unija dopunjuje djelovanje država članica u sektoru turizma, osobito promicanjem konkurentnosti poduzeća Unije u tom sektoru.”

[3] Izvješće Glavne uprave REGIO „Sveobuhvatna analiza postojećih prekograničnih željezničkih prometnih veza i pruga koje nisu u uporabi na međunarodnim granicama EU-a” (https://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/studies/pdf/cb_rail_connections_en.pdf)

(Izvor: https://ec.europa.eu/regional_policy/en/newsroom/news/2018/06/06-06-2018-report-comprehensive-analysis-of-the-existing-cross-border-rail-transport-connections-and-missing-links-on-the-internal-eu-borders)

[5] https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/communication-europe-moment-repair-prepare-next-generation.pdf

Posljednje ažuriranje: 17. lipnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti