Postupak : 2020/2649(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0178/2020

Podneseni tekstovi :

B9-0178/2020

Rasprave :

PV 17/06/2020 - 30
CRE 17/06/2020 - 30

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0169

<Date>{10/06/2020}10.6.2020</Date>
<NoDocSe>B9‑0178/2020</NoDocSe>
PDF 150kWORD 49k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjave Komisije</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o prometu i turizmu</Titre>

<DocRef>(2020/2649(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Johan Danielsson, István Ujhelyi</Depute>

<Commission>{S&D}u ime Kluba zastupnika S&D-a</Commission>

</RepeatBlock-By>

Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0166/2020

B9‑0178/2020

Rezolucija Europskog parlamenta o prometu i turizmu

(2020/2649(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da je prometni i turistički sektor pretrpio najveće negativne posljedice izbijanja pandemije koronavirusa i da je gotovo potpuno prestao s djelovanjem;

B. budući da se mnoga poduzeća u prometnom i turističkom sektoru nalaze na rubu financijskog i gospodarskog sloma, da su tisuće radnika izgubile posao bez predvidivih izvora prihoda, a milijuni putnika i potrošača nisu sigurni hoće li im se nadoknaditi troškovi otkazanih putnih planova i odmora te kada i hoće li moći putovati na odmor ili posjetiti svoje prijatelje i obitelj;

C. budući da turistička i putnička industrija imaju znatan ekološki otisak diljem svijeta te da su emisije iz zračnog prometa ubrzano rasle prije krize; budući da taj sektor ima važnu ulogu u jamčenju uspjeha tranzicije EU-a prema klimatskoj neutralnosti najkasnije do 2050. te u smanjenju gubitka biološke raznolikosti i uništavanja okoliša;

D. budući da je tržište rada u tom sektoru često netipično, pri čemu su uobičajeni sezonski rad, ugovori s nepunim radnim vremenom, nesigurni radni uvjeti i neuobičajeno radno vrijeme, a samozapošljavanje, obiteljska poduzeća i mikropoduzeća karakteristična su za taj sektor;

E. budući da je Komisija donošenjem Komunikacije o turizmu i prometu 2020. i kasnije (COM(2020)0550) i Paketa za turizam i promet 13. svibnja 2020. poduzela prvi potreban korak kako bi podržala oporavak naših vrijednih prometnih i turističkih sektora od epidemije bolesti COVID-19;

F. budući da mjere Komisije ne idu dovoljno daleko; budući da su hitno potrebni vizija EU-a i sveobuhvatna strategija za turistički sektor, ne samo za oporavak različitih grana industrije, nego i za pružanje vizije budućnosti turističkog i putničkog sektora u cjelini;

1. smatra da su prometnom i turističkom sektoru potrebne brza kratkoročna i dugoročna potpora kako bi se osigurao njegov opstanak, dok je provedba mjera kojima se turistima daje povjerenje da putuju u Europu i unutar nje nužna za smanjenje dodatnih gubitaka u tom sektoru na najmanju moguću mjeru, kao i za njegovu dugoročnu održivost; naglašava da trenutačna kriza također predstavlja povijesnu priliku da turizam u EU-u postane održiviji i pristupačniji te da ga se modernizira, uzimajući u obzir ciljeve Europskog zelenog dogovora;

2. pozdravlja komunikaciju naslovljenu „Postupan i koordiniran pristup ponovnoj uspostavi slobode kretanja i ukidanju kontrola na unutarnjim granicama – COVID-19” (C(2020)3250), koju je Komisija usvojila u okviru paketa za turizam i promet, kao i prijedlog o postupnom i koordiniranom pristupu u cilju povratka na neograničeno slobodno kretanje osoba, ali smatra da mjere koje je predložila Komisija nisu dovoljne za istinsko ponovno pokretanje sektora; poziva Komisiju da zajedno s državama članicama razvije bolje i zajedničko rješenje za ponovno pokretanje turističkog i prometnog sektora, uzimajući u obzir posebne regionalne uvjete, primjerice one u najudaljenijim regijama te ruralnim i obalnim područjima;

3. poziva Komisiju da uspostavi europski okvir za radnike, poštujući autonomiju socijalnih partnera i obuhvaćajući cijeli lanac vrijednosti turističkog sektora, da ga se pripremi u bliskom dijalogu sa socijalnim partnerima i da obuhvati sve vrste radnika, uključujući sezonske radnike čija se zemlja boravišta i zemlja rada mogu razlikovati, osiguravajući pristojne radne uvjete i pristup socijalnoj zaštiti te osiguravajući zdravlje i sigurnost radnika, ne samo na radnom mjestu, već i tijekom putovanja do mjesta rada i iz njega, što može uključivati prekogranična putovanja; u tom pogledu pozdravlja novu inicijativu Komisije SURE čiji je cilj pokrivanje troškova kratkoročnih nacionalnih programa rada, čime se poduzećima omogućuje da zaštite radna mjesta i zadrže gotovinske rezerve te poziva države članice da brzo i ispravno provedu tu inicijativu;

4. poziva Komisiju da razvije mehanizam za upravljanje krizama za sektor putovanja i turizma s konkretnim kratkoročnim i srednjoročnim mjerama kako bi se odgovorilo na potrebe turističke industrije, posebno malih i srednjih poduzeća, radnika, potrošača i putnika, te kako bi se državama članicama pomoglo u provedbi preventivnih politika i olakšao odgovor na razne moguće buduće krize u tom sektoru na razini EU-a; smatra da bi se mehanizam za upravljanje krizama trebao posebno usredotočiti na mala i srednja poduzeća s obzirom na to da ona čine 90 % svih poduzeća u europskom sektoru putovanja i turizma; nadalje, ističe važnost uključivanja regionalnih i lokalnih vlasti, uz posvećivanje posebne pozornosti i pomoći regijama i gradovima koji uvelike ovise o turizmu, s posebnim naglaskom na udaljena i ruralna područja te najudaljenije regije i otoke, te ističe da bi se mehanizam za upravljanje krizama trebao temeljiti na dobro strukturiranoj institucionalnoj suradnji sa svim zainteresiranim regionalnim i lokalnim akterima; smatra da bi mehanizam za upravljanje krizama trebao imati stalne urede i internetsku platformu koji bi se mogli integrirati u postojeće strukture usmjerene na pomaganje poduzećima koja posluju prekogranično unutar EU-a te kako bi se malim i srednjim poduzećima zajamčio jednostavan pristup financiranju u slučaju budućih kriza i kako bi se pomoglo vlasnicima poduzeća da se snađu u složenoj birokraciji EU-a i izbjegnu nepotrebna administrativna opterećenja;

5. pozdravlja Investicijsku inicijativu kao odgovor na koronavirus (CRII) koju je pokrenula Komisija te posebno način na koji se putem nje ponovno razmatraju regionalni i kohezijski fondovi; međutim, poziva na dodatnu fleksibilnost u upravljanju sredstvima EU-a kako bi se ona mogla učinkovito koristiti u okviru mehanizma CRII-ja, na primjer kako bi poduzeća mogla pristupiti bespovratnim sredstvima ili zajmovima (uz graničnu kamatnu stopu) i kako bi im se omogućilo dovoljno neto obrtnog kapitala za umrežavanje radi snalaženja u krizi; nadalje, smatra da je nedavno donesen Europski plan oporavka, zajedno s mjerama potpore u pandemiji bolesti COVID-19 Europske investicijske banke (putem EFSU-a), obećavajuća kombinacija privremenih zajmova i bespovratnih sredstava za pomoć tom sektoru; ističe da bi se financijska potpora za taj sektor trebala koristiti tako da mu se omogući prijelaz na klimatsku neutralnost, održivost i digitalizaciju; smatra da bi ti mehanizmi također trebali biti usmjereni i dostupni aktivnostima, subjektima i lokalitetima povezanima s kulturom i kulturnom baštinom;

6. ustraje na stvaranju i uvođenju posebne dodjele sredstava za održivi turizam, kao što je jasno navedeno u njegovu stajalištu o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. te ponavlja da je potrebno poduzeti nekoliko važnih koraka kako bi se treći najveći dio gospodarstva EU-a pripremio za ispunjavanje uvjeta europskog zelenog plana;

7. pozdravlja preporuke Komisije o pravima potrošača i putnika u trenutačnoj krizi izazvanom bolešću COVID-19 i potiče države članice da ih brzo provedu; očekuje od Komisije da preuzme aktivnu ulogu u toj provedbi jer se potrošači trenutačno suočavaju s nizom nacionalnih rješenja koja negativno utječu na njihovo povjerenje u prava potrošača te da posebnu pozornost posveti potrošačima u osjetljivim situacijama; pozdravlja činjenicu da je Komisija pojasnila dobrovoljnu prirodu vaučera; smatra da bi vaučeri, kao alternativa novčanim naknadama, trebali biti prilagođeni korisnicima i privlačni te da bi trebali nuditi dulje trajanje, prenosivost i fleksibilnost u promjeni odredišta, kao i mogućnost kasnije zamjene za gotovinu; poziva Komisiju da pokrene europsku komunikacijsku kampanju za turizam nakon krize kako bi se potrošače osvijestilo o njihovim pravima i instrumentima koji su im na raspolaganju te kako bi se ponovno uspostavilo povjerenje potrošača u taj sektor;

8. predlaže osnivanje europskog fonda za jamstva za putovanja, kojim bi se kratkoročno osigurala financijska likvidnost sektora turizma i putovanja te zajamčilo plaćanje zahtjeva potrošača za povrat troškova, a dugoročno bi djelovao kao dio mehanizma za upravljanje krizama kako bi se potrošače i putnike zaštitilo od mogućeg stečaja poduzeća u tom sektoru; ističe da bi fond trebao postojati zajedno s postojećim programima u državama članicama i nadopunjavati ih te da se njime ne bi trebale dovoditi u pitanje takve mjere; smatra da bi se fond trebao financirati godišnjom naknadom koju će plaćati sva europska putnička društva na temelju njihovih prihoda, ali također smatra da će tijekom faze uspostave i zbog krize izazvane bolešću COVID-19 biti potrebno subvencionirati fond javnim sredstvima;

9. ističe da će vraćanje povjerenja građana u turizam i putovanja biti ključno za uspješno ponovno pokretanje tog sektora, pri čemu je zdravlje ljudi glavni prioritet; u tom pogledu pozdravlja inicijative koje je predstavila Komisija; poziva na uspostavu europske turističke certifikacije uz savjetovanje s relevantnim dionicima, uzimajući u obzir znak za okoliš EU-a, kako bi se utvrdili minimalni zdravstveni i higijenski standardi na razini Europe; poziva da se ta certifikacija razvije uz blisko savjetovanje sa stručnjacima, znanstvenicima i tijelima nadležnima za javno zdravlje na razini država članica te da se donese odluka o tome koje su mjere opreza u pogledu zdravlja potrebne u određenim regijama; nadalje, poziva na uspostavu jedinstvene pristupne točke na razini EU-a za sve strane (poduzeća, građane, javna tijela) koja bi predstavljala podatke o epidemiološkom statusu država i pružala informacije o mjerama predostrožnosti i ograničenjima koja su poduzele države članice i njihove regije; nadalje, smatra da bi turisti trebali imati pristup kontaktnoj točki, na primjer u obliku javne internetske stranice, aplikacije za pametne telefone ili informativnog pulta, koji pruža ažurirane informacije na nekoliko europskih jezika o sanitarnoj situaciji u tom području i poduzetim mjerama predostrožnosti;

10. ističe činjenicu da, iako bi praćenje kontakata moglo biti dio šire strategije za sprečavanje daljnjeg širenja bolesti COVID-19, zaštita podataka i privatnost građana moraju biti u središtu svakog razvoja aplikacija za praćenje kontakata; naglašava da se temeljna prava moraju poštovati čak i u situacijama zdravstvene krize, uključujući načela integrirane zaštite podataka i privatnosti, smanjenja količine podataka i zabrane općeg nadzora; smatra da primjena svih rješenja, uključujući aplikacije za praćenje koje se izravno stavljaju na raspolaganje pojedincima, mora biti istinski dobrovoljna i ustraje na tome da se, kada je to moguće, prikupljaju samo anonimni podaci, da svi prikupljeni i korišteni podaci trebaju biti decentralizirani na samom uređaju („na rubu”), a ne u centraliziranoj bazi podataka, da aplikacije ne smiju imati komercijalnu primjenu te da se nijedan podatak ne smije upotrebljavati ni u komercijalne svrhe ni u svrhe kaznenog progona;

11. ističe da je ključno ponovno uspostaviti schengenski prostor bez kontrola na unutarnjim granicama što je prije moguće, poštujući načelo nediskriminacije, kako bi se omogućio povratak uobičajenim uvjetima putovanja između svih država članica i regija, uz istodobno potpuno poštovanje pitanja javnog zdravlja i zaštitu sigurnosti građana i turista kao glavni prioritet; smatra da je koordinacija ponovnog otvaranja granica na razini EU-a, u skladu sa smjernicama Komisije čiji je cilj izbjegavanje jednostranih djelovanja država članica i bilateralnih sporazuma bilo koje vrste, od ključne važnosti jer bi jednostrane ili bilateralne mjere dovele do diskriminacije u pogledu radnika, građana i poduzeća te isključile i izolirale zemlje, što bi moglo dovesti do pogoršanja gospodarskog, socijalnog i kulturnog potencijala turističkog sektora u cijeloj Europi; također ističe važnost međunarodnih putnika u europskom turističkom sektoru, pri čemu je Europa glavno svjetsko odredište;

12. pozdravlja inicijativu Komisije o upravljanju kojom se poziva na službeni i redoviti dijalog s dionicima u turizmu i nakon krize izazvane bolešću COVID-19; poziva na službeno uključivanje relevantnih tijela Parlamenta u dijalog s dionicima i potiče institucije EU-a da nastave poticati dijalog i suradnju sa Svjetskom turističkom organizacijom;

13. vjeruje da trenutačna kriza povezana s bolešću COVID-19 pruža jedinstvenu priliku za preobrazbu sektora kako bi postao uključiviji, otporniji, socijalniji i održiviji, uzimajući u obzir digitalizaciju putovanja i turizma; smatra da je takva promjena neophodna ako Europa želi postići svoje ciljeve u području klime i biološke raznolikosti te ostvariti europski zeleni plan; poziva Komisiju da brzo razvije plan za održivi turizam koji će sadržavati inovativne mjere za smanjenje ekološkog otiska sektora te da dodatno potiče ulaganja u održivi turizam i programe putovanja; smatra da bi se te mjere također mogle uklopiti u napore EU-a za očuvanje biološke raznolikosti, čime bi se promicale sinergije između ljudskih aktivnosti i očuvanja prirode;

14. naglašava da ispravna provedba digitalnih rješenja u turizmu EU-a ima golem potencijal za poticanje gospodarskog, održivog i sigurnog rasta tog sektora; poziva Komisiju da razvije digitalnu strategiju za turizam kao dio plana održivog turizma; primjećuje sve veću ulogu digitalnih platformi u utjecaju na dinamiku europskog turizma, od rezervacije do putovanja, ugostiteljstva i restorana; snažno potiče sva poduzeća da budu društveno odgovorna u promicanju održivosti turizma u svojim poslovnim modelima;

15. smatra da netoksično kružno gospodarstvo ima ključnu ulogu u tom pogledu te potiče nacionalne, regionalne i lokalne vlasti da uključe cirkularnost u svoje turističke djelatnosti, prelazeći na turističke prakse s učinkovitijim korištenjem resursa i niskim emisijama ugljika, istovremeno jačajući konkurentnost i otpornost sektora u cjelini; poziva Komisiju da dodatno razvije programe ekološkog označivanja za održivi turizam;

16. naglašava važnost promicanja prelaska s masovnog turizma na druge oblike kulturnog i održivog turizma jer neodrživi turistički tokovi kojima se loše upravlja i nekontrolirani razvoj mogu imati golem utjecaj na lokalitete prirode i kulturne baštine; pozdravlja inicijative koje su već poduzete na razini država članica i na lokalnoj razini, kao što su usmjeravanje turističkih tokova prema manje poznatim destinacijama i korištenje održivih načina prijevoza ili virtualnih posjeta kako bi se povećala dostupnost lokaliteta uz očuvanje njihove kulturne i povijesne baštine; poziva Komisiju da podupre te napore i pomogne lokalnim vlastima, primjerice razmjenom najboljih praksi ili pružanjem pomoći u podnošenju zahtjeva za relevantne fondove EU-a; smatra da je nastavak programa Europske prijestolnice pametnog turizma ključan;

17. podsjeća da je osiguravanje sigurnog, pristupačnog i neometanog multimodalnog i održivog javnog prijevoza ključni element u cilju vraćanja povjerenja u javnu i aktivnu mobilnost, posebno s obzirom na hitnu potrebu za poticanjem održive mobilnosti u urbanim i ruralnim područjima te slobodnog i neograničenog kretanja tijekom ljetne sezone; stoga poziva Komisiju da u planu oporavka predvidi odgovarajući proračun za zaštitu i spašavanje usluga regionalnog javnog prijevoza koje su najviše pogođene gospodarskom krizom prouzročenom epidemijom bolesti COVID-19;

18. smatra da bi ravnopravno sudjelovanje u kvalitetnom turizmu i putovanjima trebalo biti dostupno svima, bez obzira na njihovu gospodarsku situaciju ili potencijalne ranjivosti, kao što su dob, smanjena mobilnost ili druga funkcionalna ograničenja; ističe da su pouzdane informacije o dostupnosti turističkih i putnih objekata, načina prijevoza i lokacija od ključne važnosti za osobe s invaliditetom ili funkcionalnim ograničenjima; poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama osigura da se takve informacije pružaju u pristupačnom formatu i nadalje poziva Komisiju i države članice da aktivno potiču tekući razvoj standarda Međunarodne organizacije za normizaciju u pogledu pristupačnih turističkih usluga te da osiguraju njihovu brzu i ispravnu provedbu nakon usvajanja, kao i da pružatelji usluga poštuju relevantne standarde pristupačnosti koji su već na snazi ili su u postupku provedbe; nadalje, poziva Komisiju da uloži napore u uvođenje i priznavanje diljem EU-a iskaznice EU-a za osobe s invaliditetom, koja je važan alat za potporu turizmu za osobe s invaliditetom, te za podizanje razine osviještenosti o pristupačnom turizmu, uz istodobnu suradnju s relevantnim dionicima i organizacijama u tom pogledu;

19. ističe činjenicu da starije osobe imaju posebnu ulogu u turističkom i putničkom sektoru jer su oni ključni klijenti u turizmu izvan sezone i skupina građana koji aktivno putuju i potencijalno ostvaruju znatne zdravstvene koristi od, primjerice, boravka u toplijem području tijekom zime; stoga smatra da jačanje europskih programa zdravstvenog turizma može biti važan element u povećanju privlačnosti turizma i putovanja za tu skupinu; smatra da je, budući da su jedna od najranjivijih skupina pogođenih zdravstvenom krizom povezanom s koronavirusom, ključno vratiti povjerenje starijih osoba koje putuju i zajamčiti da je njihovo zdravlje u središtu pozornosti kako bi se toj skupini omogućilo da ponovno putuje;

20. skreće pozornost na važnu ulogu obrazovnog turizma kao specijaliziranog tržišta u turističkim sektorima nekih država članica i njegov golem doprinos čak i izvan sezone; poziva na razvoj strategije sigurnog povratka za obrazovni turizam kako bi se zajamčila dugoročna održivost industrije uz davanje prednosti zdravlju i sigurnosti studenata i osoblja;

21. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i Vijeću.

Posljednje ažuriranje: 17. lipnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti