Postupak : 2020/2649(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0184/2020

Podneseni tekstovi :

B9-0184/2020

Rasprave :

PV 17/06/2020 - 30
CRE 17/06/2020 - 30

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0169

<Date>{10/06/2020}10.6.2020</Date>
<NoDocSe>B9‑0184/2020</NoDocSe>
PDF 178kWORD 52k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjave Komisije</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o prometu i turizmu</Titre>

<DocRef>(2020/2649(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>José Ramón Bauzá Díaz</Depute>

<Commission>{Renew}u ime Kluba zastupnika Renew</Commission>

</RepeatBlock-By>

Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0166/2020

B9‑0184/2020

Rezolucija Europskog parlamenta o prometu i turizmu

(2020/2649(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da je turizam međusektorska gospodarska aktivnost koja ima dalekosežan učinak na gospodarski rast, zapošljavanje i socijalni razvoj;

B. budući da je u sektoru turizma zaposleno 22,6 milijuna ljudi, odnosno 11,2 % ukupnog broja zaposlenih u EU-u, i da je njegov doprinos BDP-u EU-a u 2019. iznosio 9,5 %, da promiče uravnoteženu regionalnu strukturu i ima pozitivan učinak na regionalni razvoj;

C. budući da se turizam sastoji od složenog vrijednosnog lanca mnogih dionika koji su izravno povezani s aktivnostima putničkog prometa;

D. budući da je kriza izazvana COVID-om 19 od svih velikih gospodarskih sektora najteže pogodila prometni, kulturni i turistički sektor, pri čemu je velika nezaposlenost posebno pogodila sezonske radnike i one u osjetljivom položaju;

E. budući da je zdravstvena kriza posebno negativno utjecala na kulturne lokalitete i prostore, festivale i muzeje, a 40 % turista svoje odredište odabire na temelju kulturne ponude;

F. budući da je Komisija donošenjem komunikacije naslovljene „Turizam i promet od 2020. nadalje” (COM(2020)0550) i Paketa o turizmu i prometu 13. svibnja 2020. poduzela prvi potreban korak kako bi podržala oporavak našeg dragocjenog prometnog i turističkog sektora od pandemije izazvane COVID-om 19;

G. budući da je prošlo deset godina otkako je Komisija u lipnju 2010. objavila komunikaciju naslovljenu „Europa, svjetsko turističko odredište br. 1 – novi politički okvir za turizam u Europi”, u kojoj je iznesena strategija i akcijski plan za turizam EU-a;

Europski planovi oporavka turizma i prometa nakon pandemije bolesti COVID-19

1. vjeruje da je za oporavak sektora turizma i prometa nužna brza kratkoročna potpora, a provedba mjera koje turistima ulijevaju povjerenje za ponovna putovanja u Europu i unutar nje neophodna je za ublažavanje dodatnih gubitaka u tom sektoru, kao i za njegovu dugoročnu održivost; naglašava da trenutačna kriza također predstavlja povijesnu priliku za modernizaciju turizma u EU-u i za to da postane održiviji i pristupačniji osobama s invaliditetom, te da ga se počne promatrati kao industrijski ekosustav s ciljevima ulaganja, ljudskim kapitalom, potrebama za tehnološkim inovacijama i pokazateljima uspješnosti;

2. pozdravlja komunikaciju naslovljenu „Postupan i koordiniran pristup ponovnoj uspostavi slobode kretanja i ukidanju kontrola na unutarnjim granicama – COVID-19”, koju je Komisija usvojila u okviru paketa, kao i prijedlog postupnog i koordiniranog pristupa usmjerenog na ponovnu uspostavu neograničenog slobodnog kretanja osoba;

3. ponovno ističe važnost načela nediskriminacije u postupnom ukidanju nacionalnih i prekograničnih ograničenja te naglašava da je važno izbjeći sporazume između pojedinačnih država članica (tzv. turistički koridori); zabrinut je zbog činjenice da je nekoliko država članica nedavno uvelo jednostrane mjere koje ne samo da bi mogle ugroziti funkcioniranje jedinstvenog tržišta i imati negativan učinak na živote milijuna građana EU-a, već bi mogle zadati dodatan udarac turizmu i povjerenju; stoga snažno potiče Komisiju da spriječi provedbu svih vrsta diskriminirajućih i neepidemioloških mjera država članica, kojima se dovodi u pitanje integritet schengenskog područja i koči brz oporavak europskog sektora putovanja i turizma;

4. ističe da treba podupirati i promicati turistička područja u EU-u, među ostalim kroz privlačne ponude za posjetitelje, pod uvjetom da epidemiološki i društveno-zdravstveni uvjeti u dotičnom području to dopuštaju; smatra da je ključno da i poduzeća i njihovi klijenti u potpunosti poštuju i provode sve zdravstvene, higijenske i sanitarne zahtjeve, kao što su mjere socijalnog distanciranja, kako bi se zajamčili sigurni uvjeti za posjetitelje; poziva na uspostavu jedinstvenih kriterija procjene u cijeloj Uniji kako bi se istaknula područja koja predstavljaju sigurno okruženje za receptivni i emitivni turizam;

5. prepoznaje važnost međunarodnih putnika za naš turistički sektor; stoga poziva Komisiju i države članice da prije ljetne sezone 2020. postupno ukinu ograničenja za nenužna putovanja koja su uvedena na vanjskim granicama Unije, a da se pritom ne ugroze javno zdravlje i sigurnost, te da vode računa o epidemiološkoj situaciji u svakoj trećoj zemlji i rade na uzajamnom priznavanju zaštitnih mjera protiv COVID-a 19, posebno u zračnom prometu, poštujući standarde Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) i Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA);

6. ističe važnost prekograničnih i sezonskih radnika za pružanje usluga u turističkom sektoru kao ključne sastavnice rada na gospodarskom oporavku i poziva na donošenje mjera za poticanje njihove mobilnosti i zaštitu njihovih radničkih prava, što obuhvaća i bolju provedbu postojećeg zakonodavstva;

7. apelira na Komisiju da počne rješavati probleme s kojima se suočavaju prekogranični i sezonski radnici pri stjecanju svojih socijalnih prava i do kojih dolazi zbog toga što radnici u turističkom sektoru ne mogu prenositi svoja prava, i to brzim donošenjem revidirane Uredbe o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i provedbom koordiniranih digitalnih rješenja na razini država članica, uz istodobno poboljšanje i pojednostavljenje rješenja za borbu protiv svih vrsta prijevara; poziva na ulaganje u digitalne i jezične vještine stručnjaka, u digitalno strukovno osposobljavanje i programe usavršavanja digitalnih vještina i cjeloživotnog učenja za radnike u sektoru, promicanje održivih paketa i razvoj ponuda kojima se naglašavaju prednosti koje europska oznaka „kvalitetnog turizma” nastoji promicati;

8. pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „COVID-19: Smjernice za postupno ponovno uspostavljanje usluga prijevoza i povezanosti”, kao i smjernice koje se temelje na okviru načela i zajedničkom paketu instrumenata koji će pomoći u ponovnom pokretanju svih vrsta usluga prijevoza diljem EU-a poduzimanjem koordiniranih, nediskriminirajućih i razmjernih mjera;

9. poziva Komisiju i države članice da se dogovore o privremenim i razmjernim mjerama u skladu sa znanstvenim dokazima kako bi se olakšao siguran tranzit i kretanje iz jedne zemlje u drugu, koje će se temeljiti na pouzdanim procjenama rizika te biti usklađene s međunarodnim standardima koje su definirala tijela kao što su Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ili Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC); ističe važnost uzajamnog priznavanja mjera za nastavak kretanja na razini EU-a i na međunarodnoj razini dogovorenih u okviru EU-a; naglašava da provedba mjera za suzbijanje širenja pandemije, kao i njihovo ublažavanje, ni u jednom trenutku ne smiju dovesti do smanjenja visokih sigurnosnih standarda EU-a u prometu; nadalje, poziva Komisiju da u koordinaciji s državama članicama istraži izvedivost i dodanu vrijednost mjera zdravstvenog pregleda kao što su dijagnostički testovi (npr. serološki testovi ili brisevi) i mjerenje temperature putnicima koji putuju iz prometnih čvorišta;

10. pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Smjernice EU-a za postupni nastavak pružanja usluga u turizmu i za zdravstvene protokole u ugostiteljskim objektima – COVID-19” i snažno potiče države članice da podijele te upute s nadležnim tijelima na regionalnoj i lokalnoj razini; u tom pogledu poziva Komisiju i države članice da financijski podrže sektor putovanja i turizma u provedbi tih mjera, u potpunoj suradnji s turističkom i putničkom industrijom;

11. poziva Komisiju da razmotri uspostavu sustava sigurnosne certifikacije EU-a za turističke i putničke objekte i operatore, u suradnji s javnim tijelima država članica, dionicima u turizmu i međunarodnim organizacijama, u cilju poticanja provedbe posebnih mjera na temelju smjernica EU-a i jačanja povjerenja i sigurnosti za putnike koji posjećuju naše države članice;

12. poziva Komisiju da predloži zajednička pravila na razini EU-a o uvjetima u pogledu vaučera koji se izdaju kao posljedica pandemije COVID-a 19 i uvijek ovise o dobrovoljnom prihvaćanju od strane potrošača, bez utjecaja na obvezu poduzeća da putnicima nadoknade troškove u roku predviđenom pravom EU-a, kako bi vaučeri postali zanimljiviji i održiviji i kako bi se spriječilo da još jedan slučaj neujednačene provedbe dovede do različitog postupanja prema potrošačima i narušavanja tržišnog natjecanja na prometnom i turističkom tržištu; nadalje, potiče Komisiju da upotrijebi sva raspoloživa sredstva kako bi osigurala pravilnu provedbu i ujednačenu primjenu prava EU-a te da promiče primjenu usklađenih pravila o dobrovoljnim vaučerima;

13. poziva Komisiju da pokrene posebnu komunikacijsku kampanju EU-a o putovanju i turizmu čiji bi cilj bili promicanje putovanja unutar EU-a, vraćanje povjerenja građana u putovanje i turizam tijekom pandemije COVID-a 19, obrazovanje turista o postojećim zdravstvenim i sigurnosnim mjerama te izgradnja održivih i koherentnih vrijednosti kroz „turistički brend EU-a”; poziva na to da pojam „sigurne i pametne destinacije” bude središnji pojam u izgradnji održivog, odgovornog i pristupačnog turizma; poziva Komisiju, javna tijela država članica i dionike na suradnju kako bi se što prije utvrdili primjereni i zajednički planovi pripravnosti za mogući drugi val infekcija COVID-om 19, koji bi obuhvaćali prevenciju infekcija i mjere kontrole u sektoru putovanja i turizma;

Veća solidarnost i koordinacija u turističkom sektoru EU-a

14. podsjeća da je turizam veoma važan kad je riječ o gospodarskom rastu, regionalnom razvoju i zaposlenosti te da su od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona 2009. Uniji povjerene potporne nadležnosti usmjerene na dopunjavanje djelovanja u tom području u koordinaciji s državama članicama[1];

15. ističe važnost pomaka prema istinskoj europskoj turističkoj politici koja će znatno doprinijeti jačanju konkurentnosti Unije u tom sektoru, promicanju suradnje među državama članicama i regijama i stvaranju mogućnosti za daljnja ulaganja i inovacije u tom sektoru; podsjeća na važnost smanjenja prekomjerne regulacije u području jedinstvenog tržišta za turističke usluge, u cilju uklanjanja i sprečavanja regulatornih proturječnosti i udvostručavanja, osiguravanjem bolje koordinacije politika i zakonodavstva koji se odnose na turistički sektor;

16. pozdravlja prijedlog Komisije da se organizira europski sastanak na vrhu o turizmu na kojem će sudjelovati institucije EU-a, industrija, regije, gradovi i dionici kako bi se razmotrila budućnost europskog turističkog sektora, te podržava razvoj plana za 2050. ususret održivom, inovativnom i otpornom europskom turističkom ekosustavu („Europski program za turizam 2050.”); stoga poziva Komisiju da na temelju ishoda tog dijaloga donese novu strategiju i akcijski plan za turizam u EU-u 2021. kako bi se zadržao položaj Europe kao vodeće destinacije zahvaljujući „turističkom brendu EU-a”;

17. pozdravlja inicijativu Komisije kojom se predviđa fleksibilnost u okviru pravila o državnim potporama; međutim, inzistira na jasnim i sektorski prilagođenim smjernicama u prometnom i turističkom sektoru kako bi se omogućila učinkovita koordinacija među svim državama članicama te kako bi se zajamčilo da se nacionalni sustavi naknada koriste na pravedan način, pravodobno i razmjerno, i da su uspostavljeni na ograničeno vrijeme, s ciljem otklanjanja gubitaka prouzročenih pandemijom COVID-a 19 bez neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja; naglašava važnost pojačane suradnje između europskih, nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela i svih relevantnih dionika u cilju rješavanja međusektorskih pitanja povezanih s turizmom; u tom pogledu poziva Komisiju da uspostavi strategiju za turizam EU-a koja će obuhvaćati jasan akcijski plan s kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim ciljevima i sadržavati prijedlog da države članice utvrde jasne strateške ciljeve usmjerene na rezultate;

18. pozdravlja financijsku pomoć koju Komisija pruža za spašavanje radnih mjesta kroz instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE), kao i daljnja partnerstva između službi za zapošljavanje, socijalnih partnera i poduzeća kako bi se olakšala prekvalifikacija, posebno za sezonske radnike na svim vrstama radnih mjesta u turističkom sektoru;

19. naglašava da je prijedlog plana oporavka EU-a koji je Komisija predstavila 27. svibnja 2020. dobar temelj za daljnje pregovore; pozdravlja činjenicu da je turizam prepoznat kao jedna od gospodarskih aktivnosti koje su najteže pogođene krizom izazvanom COVID-om 19, kao i predložena ulaganja od 161 milijardi EUR u turistički sektor; nadalje poziva Komisiju da u paketu za oporavak osigura važno mjesto za sektor turizma te da objavi smjernice kako bi se osigurao brz pristup financiranju bez prepreka u obliku nerazmjernog administrativnog opterećenja u okviru i tekućih i budućih programa; u tom kontekstu ističe važnost ulaganja u taj sektor kroz instrument za oporavak i otpornost koji će omogućiti razvoj strategije za održiv, fleksibilan i konkurentan turizam diljem EU-a; ponavlja svoj poziv na uspostavu posebne proračunske linije za održivi turizam u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO 2021. – 2027.) te žali što trenutačno ne postoji konkretan i ciljani financijski instrument koji bi pomogao u poticanju blagostanja i rasta u tom sektoru;

20. poziva Komisiju i države članice da hitno podrže poduzeća u prometnom, kulturnom i turističkom sektoru, posebno MSP-ove, pri upravljanju likvidnošću, da im pomognu u zadržavanju radnih mjesta i usluga te da smanje nepotrebno administrativno opterećenje; poziva na revidiranu europsku strategiju za MSP-ove koja će uzeti u obzir učinak COVID-a 19 na MSP-ove i predložiti konkretne inicijative kako bi im se pomoglo smanjenjem birokracije, smanjenjem troškova pristupa financiranju i poticanjem ulaganja u strateške vrijednosne lance, u skladu s europskom industrijskom politikom koja se temelji na ekosustavima i zelenom planu; podsjeća da je potrebno provesti potrebne prilagodbe kako bi se ispoštovale nove zdravstvene i sigurnosne mjere te osigurati znatna ulaganja kako bi se zajamčila sigurnost potrošača i ograničavanje socijalnih kontakata te druge relevantne mjere opreza; naglašava važnost uspostave mreža i klastera diljem EU-a koji bi mogli dovesti do usklađivanja najboljih praksi, strategija i sinergija unutar sektora MSP-ova;

Prema turističkom sektoru EU-a otpornom na promjene u budućnosti

21. naglašava da je turistički sektor u velikoj mjeri ovisan o prometnom sektoru te da bi stoga poboljšanje dostupnosti i povezivosti svih načina prijevoza, uz održavanje najviše razine sigurnosti u svim prometnim sektorima (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima), imalo znatan utjecaj na unapređenje turističkog sektora EU-a;

22. ističe da sve države članice trebaju imati mrežu razvijene, moderne i sigurne infrastrukture kako bi se olakšala putovanja diljem EU-a, a rubne države članice učinile pristupačnijima za turizam unutar Europe i međunarodni turizam; stoga poziva Komisiju da provede provjere kvalitete postojeće infrastrukturne mreže i da predloži hitne dodatne mjere za najmanje napredna područja, da se pobrine za to da države članice imaju odgovarajuće planove za dovršenje cjelokupne osnovne mreže TEN-T do 2030. i sveobuhvatne mreže TEN-T do 2050., te da naznače raspored i raspoloživost proračunskih sredstava, s posebnim naglaskom na prekograničnim dionicama, posebno u državama članicama koje ne napreduju u tim područjima;

23. poziva Komisiju da istraži izvedivost i potencijalne koristi mehanizma za upravljanje krizom za turistički sektor EU-a kako bi se ne samo na odgovarajući način i brzo odgovorilo na aktualnu pandemiju COVID-a 19, već i kako bi se pripremilo na izazove slične prirode i razmjera u budućnosti; naglašava da je važno uključiti rješenja za financiranje kratkoročnih financijskih manjkova te osigurati srednjoročne i dugoročne okvire i strategije; poziva Komisiju da izda smjernice utemeljene na najboljoj praksi u turističkom sektoru u slučaju kriza velikih razmjera kao što je aktualna pandemija te da olakša razvoj i koordinaciju odgovarajućih internetskih platformi na kojima dionici mogu razmjenjivati najbolje prakse i informacije;

24. ističe važnost zajedničkog pristupa EU-a zaštiti i konkurentnosti sektora kroz poboljšanje njegove komunikacijske strategije prema građanima; nadalje, naglašava koordinacijsku ulogu EU-a u turističkom sektoru, koju bi trebalo poboljšati uvođenjem mjera EU-a s dodanom vrijednošću i daljnjim olakšavanjem razmjene najboljih praksi među državama članicama; poziva na smanjenje administrativnog i fiskalnog opterećenja, podupiranje osnivanja poduzeća i promicanje prekogranične prodaje i pružanja usluga;

25. smatra da bi se pojavom novih tehnologija i daljnjom digitalizacijom znatno povećala privlačnost sektora putovanja i turizma, a da bi platforme prilagođene korisnicima i novi poslovni modeli poboljšali rast, konkurentnost i blagostanje tog sektora; stoga smatra da su redovito osposobljavanje i prekvalifikacija postojeće radne snage u tom sektoru od iznimne važnosti, s posebnim naglaskom na digitalnim vještinama i inovativnim tehnologijama;

26. poziva Komisiju da ocijeni mogućnost uspostave internetskog postupka podnošenja zahtjeva za vizu kao načina privlačenja većeg broja međunarodnih turista u Europu, pri čemu treba održati strogu zaštitu europskih granica; napominje da je izbijanje bolesti COVID-19 ukazalo na potrebu za prihvaćanjem inovacija i promjenom načina pružanja usluga, među ostalim onih koje omogućavaju bolje međuljudske kontakte; stoga poziva Komisiju da ispita i ocijeni mogućnosti jeftinog, vremenski učinkovitog postupka dobivanja e-viza na daljinu za europske turističke destinacije za državljane trećih zemalja koji putuju u dobroj vjeri i trebaju vizu, i čiji bi se biometrijski podaci ionako prikupili jednom kad sustav ulaska/izlaska postane potpuno operativan;

27. ističe važnost promicanja održivog turizma, koji doprinosi otvaranju radnih mjesta, zaštiti i obnovi prirodnih ekosustava te rastu i konkurentnosti, oslanjajući se na nove poslovne modele; poziva Komisiju da dionicima u turizmu olakša pristup financijskim sredstvima EU-a; ističe da bi se tim sredstvima trebao podupirati razvoj održivih, inovativnih i visokokvalitetnih turističkih proizvoda i usluga te dodatno doprinijeti održivosti, putovanjima izvan sezone i geografskoj raspršenosti turističkih tokova; smatra da je potrebno pružiti potporu i omogućiti koordinaciju na razini Unije kako bi se poboljšalo upravljanje turizmom na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, između ostalog uvođenjem certifikata o održivosti turizma; ističe važnost promicanja prelaska s masovnog turizma na druge oblike kulturnog i održivog turizma koji poštuju naš okoliš i našu kulturnu baštinu;

28. ističe važnost turizma za određene zemlje i zemljopisna područja EU-a, u kojima su usluge povezane s turizmom često važan čimbenik u osiguravanju radnih mjesta i predstavljaju jedan od glavnih izvora prihoda lokalnog stanovništva; poziva Komisiju da pripremi prilagođene mjere za ponovnu uspostavu slobode kretanja i prometnih veza između najudaljenijih regija i otoka te kopna EU-a; naglašava da su posebne rute za povezivanje te dodatna financijska i administrativna potpora od iznimne važnosti za te regije; naglašava da je važno razvijati fokus na obalu i pomorstvo u strategiji i inicijativama EU-a za turizam, uključujući mogućnosti financiranja te promotivne i komunikacijske alate, kao i ojačati funkcioniranje relevantnih tržišta uspostavom prilagođenih politika u suradnji s dionicima i vlastima u destinacijama; podsjeća na važnost podupiranja obiteljskih poduzeća koja razvijaju lokalna ili regionalna tržišta i promiču lokalni turizam, s obzirom na to da ona predstavljaju znatan udio radnih mjesta u europskom privatnom sektoru i djeluju kao prirodni inkubatori poduzetničke kulture;

29. podsjeća da kulturni turizam predstavlja 40 % ukupnog europskog turizma; poziva Komisiju da predloži državama članicama da u sljedećem planu rada za kulturu postave jasne strateške i operativne ciljeve usmjerene na rezultate te da poboljšaju trenutačni strateški okvir za kulturu; naglašava da ulaganja u kulturne lokalitete treba promatrati i tretirati kao resurs za poboljšanje konkurentnosti i rasta na lokalnoj razini, a da se pritom ne zanemaruje njihova suštinska vrijednost kao dijela naše kulturne baštine koju treba zaštititi, posebno od klimatskih promjena i masovnog turizma; traži od Komisije da pronađe alternativne mehanizme potpore za kulturne radnike koji uvelike ovise o funkcionalnom turizmu;

30. ističe prednosti ruralnog turizma i poziva Komisiju da nastavi promicati i podupirati inicijative kojima bi se stvorili dodatni izvori prihoda za ruralna područja i mogućnosti zapošljavanja, spriječila depopulacija i povećale socijalne koristi; naglašava ulogu koju Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), a posebno program LEADER, može imati u podupiranju lokalnih i ruralnih turističkih inicijativa te poziva na odgovarajuće financiranje tog programa u programskom razdoblju 2021. – 2027.; smatra da je potrebno ojačati agroturizam u ruralnim područjima kako bi se diversificirali izvori prihoda poljoprivrednika, posebno na malim poljoprivrednim gospodarstvima, i tako spriječilo napuštanje zemljišta i depopulacija te poduprlo ruralno gospodarstvo; u tom pogledu naglašava da je potrebno izdvojiti posebna sredstva za agroturizam, koji ima ključnu ulogu u diversifikaciji prihoda poljoprivrednika i u razvoju ruralnih područja;

31. ističe važnost zdravstvenog turizma, koji obuhvaća lječilišni, wellness i termalni turizam; poziva Komisiju da, kada je to prikladno, promiče europsku zdravstvenu prevenciju, balneologiju, održivi i planinski zdravstveni turizam; ističe potrebu za daljnjim ulaganjima u poboljšanje održive turističke infrastrukture i važnost veće vidljivosti europskih destinacija za termalni i wellness turizam; poziva Komisiju da predvidi dodatne mogućnosti financiranja utemeljene na znanstvenim činjenicama jer zdravstveni turizam može pomoći u smanjenju zdravstvenih troškova preventivnim mjerama i nižom potrošnjom farmaceutskih proizvoda, a usto bi pridonio poboljšanju održivosti i kvalitete rada;

 

°

° °

32. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjednici Komisije, predsjedniku Europskog vijeća i aktualnom Predsjedništvu Vijeća.

[1] Članak 195. stavak 1. UFEU-a: „Unija dopunjuje djelovanje država članica u sektoru turizma, osobito promicanjem konkurentnosti poduzeća Unije u tom sektoru.”

Posljednje ažuriranje: 17. lipnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti