Postupak : 2020/2685(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0195/2020

Podneseni tekstovi :

B9-0195/2020

Rasprave :

PV 17/06/2020 - 21
CRE 17/06/2020 - 21

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :


<Date>{16/06/2020}16.6.2020</Date>
<NoDocSe>B9‑0195/2020</NoDocSe>
PDF 145kWORD 46k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o prosvjedima protiv rasizma nakon smrti Georgea Floyda</Titre>

<DocRef>(2020/2685(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Christine Anderson, Marco Campomenosi, Nicolaus Fest, Jaak Madison, Thierry Mariani, Jörg Meuthen, Jérôme Rivière, Tom Vandendriessche, Harald Vilimsky, Marco Zanni</Depute>

<Commission>{ID}u ime Kluba zastupnika ID-a</Commission>

</RepeatBlock-By>


B9‑0195/2020

Rezolucija Europskog parlamenta o prosvjedima protiv rasizma nakon smrti Georgea Floyda

(2020/2685(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1976., a posebno njegov članak 21.,

 uzimajući u obzir članak 6. točku (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

 uzimajući u obzir članak 1. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

 uzimajući u obzir Zajedničko stajalište Vijeća od 27. prosinca 2001. o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma (2001/931/ZVSP),

 uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/20 od 13. siječnja 2020. o ažuriranju popisa osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma i o stavljanju izvan snage Odluke (ZVSP) 2019/1341,

 uzimajući u obzir izjavu Vijeća i Komisije od 17. lipnja 2020. o prosvjedima protiv rasizma nakon smrti Georgea Floyda,

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. ožujka 2001. o stanju u Afganistanu, uključujući uništavanje njegove kulturne baštine[1],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. travnja 2015. o uništavanju kulturnih lokaliteta koje je počinila skupina ISIS/Daesh[2],

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da je 25. svibnja 2020. George Floyd preminuo nakon policijske intervencije u Minneapolisu u Sjedinjenim Američkim Državama; budući da postoji videosnimka tog incidenta koja je masovno objavljivana na društvenim mrežama i koja je izazvala šok diljem svijeta;

B. budući da se u članku 21. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima priznaje pravo na miran prosvjed;

C. budući da krajnje ljevičarske skupine koriste smrt Georgea Floyda u vlastite negativne svrhe; budući da te skupine promiču nasilne prosvjede u SAD-u i Europi; budući da je posebno pokret Antifa organizirao i izveo nasilne napade u Sjedinjenim Američkim Državama i drugdje pod krinkom prosvjeda zbog smrti Georgea Floyda;

D. budući da je poznato da je pokret Antifa potaknuo i počinio djela nasilja u Europi; budući da je u vezi sa smrću Georgea Floyda u Francuskoj došlo do ozbiljnih događaja koje su predvodili krajnja ljevica i skupine poznate pod nazivom Antifa; budući da je ta djela posebno poticala stranka La France Insoumise koja je dio kluba zastupnika GUE/NGL;

E. budući da su nakon smrti Georgea Floyda diljem Sjedinjenih Američkih Država i Europe nastupili prosvjedi pokreta „Black Lives Matterˮ, unatoč pandemiji bolesti COVID-19; budući da su prosvjedi prerasli u nasilje rulje, nerede i pljačku, pri čemu je prouzročena nepopravljiva šteta na javnoj i privatnoj imovini;

F. budući da se pokret „Black Lives Matterˮ koristi diskriminatornom retorikom; budući da su osobe iz svih sredina izložene iznimnoj policijskoj brutalnosti; budući da se u motu pokreta „Black Lives Matterˮ, kako se čini, zaboravlja da su svi životi važni;

1. izražava najdublju sućut obitelji i prijateljima Georgea Floyda te snažno osuđuje činjenicu da je George Floyd ubijen zbog pretjeranog djelovanja policije;

2. osuđuje mali broj poznatih slučajeva policijske brutalnosti kojoj su podjednako izložene osobe iz svih sredina; podržava policijske snage kao ključni instrument za provedbu vladavine prava;

3. podsjeća da je kazneni progon u nadležnosti suverenog pravosudnog sustava države; smatra da nema razloga vjerovati da pravni sustavi u SAD-u ne raspolažu dovoljnim mogućnostima da se počinitelji privedu pravdi; nadalje smatra da je svaki oblik pravde rulje neprihvatljiv;

4. osuđuje nasilne i destruktivne prosvjede koji su nakon smrti Georgea Floyda izbili diljem svijeta i u kojima se njegova smrt upotrebljava kao izgovor za nasilje te se nanosi neizmjerna gospodarska, a u nekim slučajevima i fizička šteta; šokiran je uništavanjem i pljačkanjem koje, među ostalim, podupiru ljevičarske i radikalne ljevičarske skupine; najoštrije osuđuje svaki čin nasilja i uništavanja; poziva one koji žele prosvjedovati da to čine mirno;

5. užasnut je ikonoklastičkom i sektaškom strujom progresivizma koja podsjeća na talibane; osuđuje vandalizam i štetu prouzročenu na kipovima i drugim predmetima koji su dio svjetske umjetničke i kulturne baštine, instrumentalizirani su tako što su postali mete nasilnih napada čiji je cilj brisanje ili iskorištavanje njihova značenja i povijesne vrijednosti;

6. podsjeća na načelo osobne kaznene odgovornosti za teška kaznena djela i u tom pogledu izražava solidarnost s većinom policijskih službenika koji poštuju zakone i obavljaju temeljnu zadaću održavanja javne sigurnosti, većinom u vrlo neprijateljskom okružju;

7. smatra da su izvješća većine glavnih medija o smrti Georgea Floyda i prosvjedima koji su uslijedili bila pristrana te da su potaknula polarizaciju u društvu;

8. izražava zabrinutost zbog masovnih prosvjeda diljem svijeta nakon smrti Georgea Floyda bez obzira na mjere ograničavanja socijalnih kontakata, što bi moglo imati ozbiljan učinak na borbu protiv pandemije bolesti COVID-19; poziva vlasti da poštuju načelo jednake primjene zakona jer su brojni prijašnji prosvjedi morali u potpunosti biti u skladu s pravilima o ograničavanja socijalnih kontakata, kojima se ograničava sloboda okupljanja;

9. smatra da je rasizam višedimenzionalan problem te da počinitelji i žrtve potječu iz svih sredina; osuđuje koncepte kao što su privilegiranost bijelaca i kolektivna povijesna krivnja kao rasističke teorije; navodi da se nitko ne bi smio ispričavati niti klečati pred drugima zbog boje kože; podsjeća da se u članku 1. Povelje Europske unije o temeljnim pravima navodi da je ljudsko dostojanstvo nepovredivo, tako da nisu važni samo životi crnaca, nego su svi životi jednako važni;

10. ističe da su radikalni islamisti u Nigeriji, kao što su pripadnici Boko Harama, ubili tisuće crnaca kršćana, no nitko iz takozvanog pokreta „BLM” nije dignuo glas za te žrtve; nadalje ističe da je od završetka aparthejda u Južnoj Africi ubijeno više od 2 000 bijelih poljoprivrednika, a međunarodna zajednica to je ignorirala u svojim nastojanjima da postigne političku korektnost;

11. poziva potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te Vijeće da izričito osude sve oblike rasizma i izjave da su važni svi životi;

12. podržava Sjedinjene Američke Države u jamčenju javnog reda tijekom prosvjeda te uvrštavanje nasilnih organizacija koje ugrožavaju javnu sigurnost na popis terorističkih udruženja; poziva potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da Vijeću predloži reviziju popisa terorističkih organizacija koje EU priznaje kao takve kako bi se poduzele potrebne protumjere;

13. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, vršitelju dužnosti predstavnika SAD-a u EU-u, Zastupničkom domu SAD-a i Vladi Sjedinjenih Američkih Država.

[1] SL C 343, 5.12.2001., str. 208.

[2] SL C 346, 21.9.2016., str. 55.

Posljednje ažuriranje: 17. lipnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti