Prijedlog rezolucije - B9-0196/2020/REV1Prijedlog rezolucije
B9-0196/2020/REV1

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o prosvjedima protiv rasizma nakon smrti Georgea Floyda

16.6.2020 - (2020/2685(RSP))

podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika

Michael Gahler, Isabel Wiseler-Lima, Roberta Metsola, Sandra Kalniete, Esteban González Pons
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Evin Incir, Birgit Sippel, Tonino Picula, Kati Piri, Simona Bonafè, Javier Moreno Sánchez, Iratxe García Pérez, Juan Fernando López Aguilar, Sylvie Guillaume
u ime Kluba zastupnika S&D-a
Sophia in ’t Veld, Hilde Vautmans, Samira Rafaela, Nicolae Ştefănuță
u ime Kluba zastupnika Renew
Alice Kuhnke
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Martin Schirdewan, Clare Daly, Younous Omarjee, Pernando Barrena Arza, Konstantinos Arvanitis, Malin Björk, Marisa Matias, José Gusmão, Sira Rego, Cornelia Ernst, Miguel Urbán Crespo
u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a


Postupak : 2020/2685(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B9-0196/2020
Podneseni tekstovi :
B9-0196/2020
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

B9-0196/2020

Rezolucija Europskog parlamenta o prosvjedima protiv rasizma nakon smrti Georgea Floyda

(2020/2685(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno drugu, četvrtu, petu, šestu i sedmu alineju preambule, članak 2., članak 3. stavak 3. drugi podstavak i članak 6., 

 uzimajući u obzir članke 10. i 19. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

 uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezine članke 2., 3., 4., 5. i 21.,

 uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo[1],

 uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenog 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima[2],

 uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP[3],

 uzimajući u obzir Izvješće o temeljnim pravima za 2020. Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), Drugo istraživanje Europske unije o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II) koje je u prosincu 2017. objavila FRA, istraživanja FRA-e pod naslovom „Biti crnac u EU-u” objavljena 23. studenog 2018. i 15. studenog 2019. i njezino izvješće o iskustvima rasne diskriminacije osoba afričkog podrijetla u EU-u i rasističkog nasilja nad njima,

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2019. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji 2017. godine[4],

 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o rasizmu i mržnji prema manjinama u svijetu,

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019. o temeljnim pravima osoba afričkog podrijetla u Europi[5],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2019. o pravu na mirno prosvjedovanje i razmjernoj primjeni sile[6],

 uzimajući u obzir osnivanje Skupine EU-a na visokoj razini za suzbijanje rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije u lipnju 2016. godine,

 uzimajući u obzir preporuke opće politike Europske komisije za borbu protiv rasizma i netolerancije (ECRI),

 uzimajući u obzir videokonferenciju za tisak s potpredsjednikom Komisije/Visokim predstavnikom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 2. lipnja 2020. nakon smrti Georgea Floyda,

 uzimajući u obzir svoju razmjenu mišljenja od 5. lipnja 2020. o slučaju Georgea Floyda u Pododboru za ljudska prava,

 uzimajući u obzir publikaciju FRA-e od 5. prosinca 2018. naslovljenu „Vodič za sprečavanje nezakonitog profiliranja danas i u budućnosti”,

 uzimajući u obzir Protokol br. 12 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda o zabrani diskriminacije,

 uzimajući u obzir Preporuku Odbora ministara Vijeća Europe od 19. rujna 2001. o Europskom kodeksu policijske etike,

 uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

 uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

 uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i Opće preporuke Odbora UN-a za ukidanje rasne diskriminacije,

 uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice Ujedinjenih naroda za ljudska prava Michelle Bachelet od 28. svibnja 2020. u kojoj je osudila ubojstvo Georgea Floyda,

 uzimajući u obzir izjavu neovisnih stručnjaka iz Posebnih postupaka Vijeća za ljudska prava UN-a od 5. lipnja 2020. o prosvjedima protiv sustavnog rasizma u Sjedinjenim Američkim Državama,

 uzimajući u obzir Durbansku deklaraciju i program djelovanja iz 2002. i daljnje postupke te izvješće posebne izvjestiteljice UN-a za suvremene oblike rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodne oblike nesnošljivosti o suzbijanju rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s njima povezane netolerancije,

 uzimajući u obzir Međunarodno desetljeće osoba afričkog podrijetla,

 uzimajući u obzir Ustav Sjedinjenih Američkih Država,

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da je George Floyd, 46-godišnji nenaoružani Amerikanac afričkog podrijetla, 25. svibnja 2020. uhićen zbog navodne upotrebe krivotvorene novčanice te ubijen u Minneapolisu u Minnesoti nakon što mu je policijski službenik, bijelac, koljenom pritiskao vrat tijekom 8 minuta i 46 sekundi; budući da je George Floyd u više navrata ponovio da ne može disati;

B. budući da se smrću Georgea Floyda nastavio niz slučajeva u kojima su policijski službenici upotrebljavali prekomjernu silu i počinjavali ubojstva, što je potaknulo masovne prosvjede protiv rasizma i policijskog nasilja u cijelom SAD-u i diljem svijeta;

C. budući da je nakon masovnih prosvjeda policijskom službeniku Dereku Chauvinu, prvotno optuženom za ubojstvo trećeg stupnja bez namjere, promijenjena optužnica na ubojstvo drugog stupnja i ubojstvo iz nehaja, što znači da bi mogao dobiti kombiniranu maksimalnu kaznu od 35 godina; budući da su ostala tri policijska službenika koja su sudjelovala u uhićenju Georgea Floyda otpuštena i optužena za pomaganje i sudioništvo u ubojstvu;

D. budući da je prosvjedima potaknutima smrću Georgea Floyda prethodila duga povijest prosvjeda protiv policijskog nasilja i rasizma u SAD-u; budući da u SAD-u crnci i nebijelci čine 40 % zatvorenika, a samo 13 % ukupnog stanovništva; budući da je stopa smrtnosti u policijskom pritvoru u SAD-u šest puta veća za crnce nego za bijelce te je tri puta veća za osobe hispanskog porijekla[7], kao i pretjerana ili smrtonosna upotreba sile koja nerazmjerno pogađa nebijelce;

E. budući da su tijekom prosvjeda zabilježeni drugi pojedinačni nasilni incidenti, uključujući u Minneapolisu;

F. budući da je predsjednik Trump poslao na teren Nacionalnu gardu;

G. budući da su reakcija američkog predsjednika i huškačka retorika kojom se koristi, uključujući prijetnje o uključenju američke vojske ako prosvjedi ne završe, samo ojačali prosvjede;

H. budući da su novinar CNN-a Omar Jimenez i njegovi kolege uhićeni tijekom izvještavanja s prosvjeda u Minneapolisu te su pušteni iz pritvora nakon što je potvrđeno da su članovi novinarske ekipe; budući da je velikom broju novinara onemogućeno slobodno izvještavanje o prosvjedima, unatoč tome što su vidljivo pokazali svoje novinarske iskaznice, a njih na desetke pretrpjelo je napade policijskih snaga, u kojima su neki i teško ozlijeđeni;

I. budući da se EU obvezao na poštovanje slobode izražavanja i informiranja, kao i slobode okupljanja i udruživanja; budući da u skladu sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije sva ograničenja temeljnih prava moraju poštovati načela zakonitosti, nužnosti i proporcionalnosti;

J. budući da je uslijed smrti Georgea Floyda i prosvjeda u SAD-u u europskim gradovima i diljem svijeta na tisuće ljudi izašlo na ulice u znak podrške prosvjedima u SAD-u i pridružujući se pokretu prosvjeda protiv rasizma „Black Lives Matter”; budući da pokret „Black Lives Matter” postoji otprije;

K. budući da su u nekim državama članicama EU-a prosvjedi ojačali pokrete protiv rasizma usmjerenog na crnce i nebijelce i doveli do prisjećanja na europsku kolonijalnu prošlost i ulogu Europe u transatlantskoj trgovini robljem; budući da je tu nepravdu i zločine protiv čovječnosti potrebno priznati na europskoj i nacionalnoj razini te adresirati na institucionalnoj i obrazovnoj razini;

L. budući da je demokratska međunarodna zajednica čvrsto odbacila prekomjernu uporabu sile, osudila nasilje i rasizam bilo koje vrste te pozvala na brzo i učinkovito rješavanje takvih incidenata, uz puno poštovanje vladavine prava i ljudskih prava;

M. budući da su demokracija, vladavina prava i temeljna prava ključna načela utvrđena zakonodavstvom EU-a; budući da bi nas ta zajednička načela i vrijednosti trebala ujediniti u borbi protiv svih oblika nepravde, rasizma i diskriminacije;

N. budući da je pravo na jednako postupanje i nediskriminaciju temeljno pravo sadržano u Ugovorima i Povelji o temeljnim pravima te da bi se trebalo u potpunosti poštovati;

O. budući da se u članku 21. stavku 1. Povelje EU-a o temeljnim pravima zabranjuje svaka diskriminacija na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetske osobine, jezik, religija ili uvjerenje, političko ili bilo kakvo drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili seksualna orijentacija;

P. budući da je motom Europske unije „Ujedinjena u raznolikosti” obuhvaćena nacionalnost, ali i svi prije navedeni kriteriji;

Q. budući da je rasizam globalni problem i da rasistički i ksenofobni stavovi opstaju diljem svijeta;

R. budući da su prema Agenciji Europske unije za temeljna prava (FRA) rasna diskriminacija i uznemiravanje uobičajena pojava diljem Europske unije[8]; budući da su rasne i etničke manjine izložene uznemiravanju, nasilju i govoru mržnje na internetu i izvan njega; budući da se u EU-u rasne i etničke manjine suočavaju sa strukturnom diskriminacijom u svim područjima, uključujući stanovanje, zdravstvenu skrb, zapošljavanje i obrazovanje;

S. budući da su prema istraživanju FRA-e skupine koje su najviše pogođene rasizmom i diskriminacijom u Europi, na osnovi etničkog podrijetla ili činjenice da su imigranti, Romi i pojedinci iz zemalja sjeverne i supsaharske Afrike[9];

T. budući da neki predvodnici javnog mnijenja i političari diljem EU-a prihvaćaju rasističke i ksenofobne stavove, što potiče društvenu klimu koja pruža plodno tlo rasizmu, diskriminaciji i zločinima iz mržnje; budući da se ta klima dodatno potiče populističkim i ekstremističkim pokretima kojima se u naša društva nastoji unijeti razdor; budući da je to suprotno zajedničkim europskim vrijednostima koje trebaju poštovati sve države članice;

U. budući da policija i snage kaznenog progona svojim djelovanjem trebaju štititi sigurnost ljudi u EU-u te ih braniti od zločina, terorizma i nezakonitih aktivnosti ili djela, primjenjujući pritom zakon, ponekad u teškim okolnostima;

V. budući da se u EU-u u okviru policije također nailazi na rasizam, diskriminaciju i upotrebu prekomjerne ili smrtonosne sile; budući da se tijela kaznenog progona u nekoliko država članica već kritiziralo zbog upotrebe prekomjerne sile; budući da, kada je osoba suočena s policijom ili drugim predstavnicima države, upotrebom fizičke sile koju nužno ne opravdava ponašanje te osobe umanjuje se njezino ljudsko dostojanstvo i u načelu krši pravo iz članka 3. Europske konvencije o ljudskim pravima[10]; budući da je upotrebu prekomjerne sile potrebno snažno osuditi;

W. budući da su prema izvješću FRA-e crnci i nebijelci u EU-u suočeni s rasnim i diskriminacijskim profiliranjem; budući da je četvrtinu svih osoba afričkog podrijetla koje su sudjelovale u istraživanju FRA-e policija zaustavila tijekom pet godina koje su prethodile istraživanju i da je 41 % njih posljednje policijsko zaustavljanje opisalo kao rasno profiliranje[11];

X. budući da većina (63 %) žrtava rasističkih fizičkih napada od strane policije nije prijavila incident jer smatraju da se prijavljivanjem ništa ne bi promijenilo (34 %) ili zato što ne vjeruju policiji ili je se boje (28 %)[12]; budući da je žrtvama policijskog nasilja potrebno zajamčiti zaštitu i pristup pravdi;

Y. budući da je Godišnje izvješće o zločinima iz mržnje Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a (ODIHR) utvrdilo da su crnci i nebijelci često mete rasističkog nasilja, no da se i dalje u mnogim državama ne pružaju odgovarajuća pravna pomoć i financijska potpora žrtvama dok se oporavljaju od nasilnih napada;

Z. budući da institucije EU-a trebaju poduzeti konkretne korake za rješavanje problema strukturnog rasizma, diskriminacije i nedovoljne zastupljenosti rasnih i etničkih manjinskih skupina u svojim strukturama;

AA. budući da je potrebno pojačati borbu protiv rasizma i diskriminacije u našim društvima te da ona predstavlja zajedničku odgovornost; budući da Europska unija treba hitno razmotriti i obvezati se na rješavanje strukturnog rasizma i diskriminacije s kojima se suočavaju mnoge manjinske skupine;

1. potvrđuje da su životi crnaca važni („Black Lives Matter”);

2. oštro osuđuje strašnu smrt Georgea Floyda u SAD-u, kao i slična ubojstva drugdje u svijetu; izražava sućut njegovoj obitelji i prijateljima te obiteljima i prijateljima drugih žrtava; potiče vlasti da temeljito istraže taj i slične slučajeve te da odgovorne privedu pravdi;

3. oštro osuđuje sve oblike rasizma, mržnje i nasilja, kao i sve fizičke ili verbalne napade na osobe određenog rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja te nacionalnosti, kako u javnoj tako i u privatnoj sferi; podsjeća da u našim društvima nema mjesta za rasizam i diskriminaciju; traži od Komisije, Europskog vijeća i Vijeća da zauzmu čvrst i odlučan stav protiv rasizma, nasilja i nepravde u Europi;

4. poziva vladu i nadležna tijela Sjedinjenih Američkih Država da poduzmu odlučne korake za rješavanje strukturnog rasizma i nejednakosti u toj zemlji, koji se odražavaju u policijskoj brutalnosti; osuđuje policijsku represiju nad mirnim američkim prosvjednicima i novinarima te izražava duboko žaljenje zbog prijetnje predsjednika SAD-a da će na njih poslati vojsku SAD-a;

5. podržava nedavne masovne prosvjede protiv rasizma i diskriminacije u europskim metropolama i drugim gradovima nakon smrti Georgea Floyda; ističe poziv prosvjednika da se zauzme stav protiv ugnjetavanja i strukturnog rasizma u Europi; izražava solidarnost i poštovanje prema mirnim prosvjedima, podržava ih i vjeruje da naša društva trebaju stati na kraj strukturnom rasizmu i nejednakosti; podsjeća na pravo na mirno prosvjedovanje svakog pojedinca kako je utvrđeno u međunarodnim ugovorima; žali zbog pojedinačnih nasilnih incidenata;

6. poziva sve vođe i građane da ne nazaduju u pogledu poštovanja vrijednosti i da ojačaju promicanje ljudskih prava, demokracije, jednakosti pred zakonom te slobodnih i neovisnih medija; osuđuje izjave i postupke vođa kojima bi se te vrijednosti mogle ugroziti, a podjele u našim društvima produbiti; napominje da su te vrijednosti zajedničke temeljima i EU-a i SAD-a te naše transatlantske suradnje; naglašava važnost tješnje međuparlamentarne suradnje u okviru Transatlantskog dijaloga zakonodavaca kako bi se na njihovu predstojećem sastanku razmijenila stajališta i najbolje prakse te utvrdili pravni načini borbe protiv strukturnog rasizma i zaštite ljudskih prava;

7. poziva na bližu multilateralnu suradnju u borbi protiv rasizma i diskriminacije; poziva Komisiju da ostvari blisku suradnju s međunarodnim akterima kao što su Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), UN, Afrička unija i Vijeće Europe, kao i drugim međunarodnim partnerima, radi suzbijanja rasizma na međunarodnoj razini; pozdravlja zahtjev 54 afričke zemlje da se 17. lipnja 2020. na sastanku Vijeća UN-a za ljudska prava održi hitna rasprava o „aktualnim kršenjima ljudskih prava koja proizlaze iz rasizma, o sistemskom rasizmu, policijskoj brutalnosti i nasilju nad mirnim prosvjednicima”;

8. poziva institucije, tijela, agencije i države članice EU-a da snažno i javno osude nerazmjernu uporabu sile i rasističke tendencije u kaznenom progonu kad god do njih dođe, u SAD-u i diljem svijeta;

9. smatra da je borba protiv rasizma horizontalno pitanje koje bi se trebalo uzeti u obzir u svim područjima politike Unije; podsjeća da bi svi građani trebali imati pravo na zaštitu od takvih nejednakosti i kao pojedinci i kao skupina, među ostalim i s pomoću pozitivnih mjera za promicanje te potpuno i jednako uživanje njihovih prava;

10. podsjeća na to da je 26. ožujka 2019. usvojio Rezoluciju o temeljnim pravima osoba afričkog podrijetla u Europi te hitno poziva EU i države članice da je provedu;

11. duboko je zabrinut zbog slučajeva desničarskog ekstremizma u sigurnosnim snagama koji su posljednjih godina otkriveni u EU-u[13];

12. poziva institucije EU-a i države članice da službeno priznaju prethodne nepravde i zločine protiv čovječnosti počinjene nad crncima i nebijelcima; proglašava trgovinu robljem zločinom protiv čovječnosti i poziva na to da se 2. prosinca proglasi europskim danom sjećanja na ukidanje trgovine robljem; potiče države članice da povijest crnaca i nebijelaca uključe u svoje školske kurikulume;

13. ponovno ističe ključnu ulogu obrazovanja u dekonstrukciji predrasuda i stereotipa, promicanju tolerancije, razumijevanja i raznolikosti te ističe da je obrazovanje ključno sredstvo za okončanje strukturne diskriminacije i rasizma u našim društvima;

14. poziva čelnike EU-a da u bliskoj budućnosti organiziraju europski sastanak na vrhu o borbi protiv rasizma čija će tema biti suzbijanje strukturne diskriminacije u Europi; potiče Komisiju da predstavi sveobuhvatnu strategiju protiv rasizma i diskriminacije i okvir EU-a za nacionalne akcijske planove protiv rasizma s posebnom komponentom za borbu protiv tih pojava u službama kaznenog progona, zauzimajući pritom međusektorski pristup; poziva Vijeće da predvidi uspostavu posebnog sastava Vijeća koji bi se bavio jednakošću; poziva institucije EU-a da osnuju međuinstitucijsku radnu skupinu za borbu protiv rasizma i diskriminacije na razini EU-a;

15. poziva države članice da promiču politike protiv diskriminacije u svim područjima i da razviju nacionalne akcijske planove protiv rasizma koji obuhvaćaju područja kao što su obrazovanje, stanovanje, zdravstvo, zapošljavanje, rad policije, socijalne službe, pravosudni sustav te političko sudjelovanje i zastupljenost, u bliskoj suradnji s civilnim društvom i predmetnim zajednicama;

16. hitno poziva na suzbijanje diskriminacije po svim osnovama u EU-u te stoga poziva Vijeće da odmah ponovno započne i zaključi pregovore o horizontalnoj direktivi o nediskriminaciji koja je blokirana otkad ju je Komisija predložila 2008.;

17. osuđuje sve vrste zločina iz mržnje i govora mržnje, na internetu i izvan njega, koji se u EU-u svakodnevno događaju, te podsjeća da su rasizam i ksenofobija zločini, a ne mišljenja;

18. ustraje u tome da države članice usvoje i pravilno provedu Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o borbi protiv određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima, posebice istraživanjem motivacije za zločin na temelju rase, nacionalnog ili etničkog podrijetla, te da zajamče da se rasistički zločini iz mržnje zabilježe, istraže, procesuiraju i sankcioniraju; nadalje, poziva Komisiju da po potrebi preispita i revidira Okvirnu odluku i njezinu provedbu te da poduzme mjere protiv država članica koje je ne provode u potpunosti;

19. poziva Komisiju i države članice da poduzmu korake u cilju prikupljanja dodatnih podataka razvrstanih prema rasnom i etničkom podrijetlu (kako je definirano Direktivom EU-a o rasnoj jednakosti) koji bi bili dobrovoljni i anonimni; smatra da bi se podaci o etničkoj diskriminaciji i zločinu iz mržnje trebali prikupljati isključivo u svrhu utvrđivanja uzroka i suzbijanja rasističkog i diskriminirajućeg diskursa i djelovanja u skladu s relevantnim nacionalnim pravnim okvirima i zakonodavstvom EU-a o zaštiti podataka;

20. prima na znanje da će Komisija predstaviti prvo od svojih godišnjih izvješća o vladavini prava, s ograničenim područjem primjene; ponavlja pozive Europskog parlamenta na uspostavu sveobuhvatnog mehanizma za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, koji bi trebao obuhvaćati praćenje stanja u pogledu rasizma i diskriminacije u svim državama članicama EU-a;

21. osuđuje rasno i etničko profiliranje koje koriste policija i tijela kaznenog progona te smatra da policija i snage kaznenog progona moraju služiti kao primjer u pogledu borbe protiv rasizma i diskriminacije; poziva EU i države članice da izrade politike i mjere za suzbijanje diskriminacije i okončanje svih oblika rasnog ili etničkog profiliranja u području kaznenog progona, protuterorističkih mjera i imigracijske kontrole; posebno naglašava da se nove tehnologije kojima se koriste tijela kaznenog progona moraju osmisliti i upotrebljavati na način da ne prouzrokuju diskriminaciju rasnih i etničkih manjina; predlaže da se poduzmu mjere za intenzivnije osposobljavanje članova policije i snaga kaznenog progona o strategijama za borbu protiv rasizma i diskriminacije te za sprečavanje i prepoznavanje rasnog profiliranja i reagiranje na njega; poziva države članice da slučajevi policijske brutalnosti i zlostavljanja ne prođu nekažnjeni te da ih propisno istraže, procesuiraju i sankcioniraju;

22. osuđuje nasilne i nerazmjerne intervencije državnih vlasti; potiče relevantna tijela da zajamče transparentnu, nepristranu, neovisnu i djelotvornu istragu u slučajevima kada se sumnja na prekomjernu upotrebu sile ili kada postoje navodi o tome; podsjeća da tijela kaznenog progona uvijek moraju snositi odgovornost za ispunjavanje svojih dužnosti i poštovanje relevantnih pravnih i operativnih okvira, posebno Temeljnih načela UN-a o uporabi sile i vatrenog oružja od strane službenika kaznenog progona;

23. poziva države članice da zajamče da tijela kaznenog progona silu upotrebljavaju uvijek kao krajnju mjeru i da je ta upotreba sile uvijek zakonita, razmjerna i nužna, kao i da se njome čuvaju ljudski životi i tjelesni integritet osoba; napominje da se pretjeranom upotrebom sile protiv masa krši načelo proporcionalnosti;

24. traži od Komisije da osnuje neovisnu stručnu skupinu zaduženu za izradu kodeksa policijske etike EU-a koji bi sadržavao niz načela i smjernica, koji bi također mogao pomoći policijskim akterima u njihovu svakodnevnom radu u pravilnoj provedbi zabrane rasizma, diskriminacije i etničkog profiliranja;

25. ističe da je slobodan tisak temeljni stup svake demokracije; prima na znanje važnu ulogu novinara i fotoreportera u izvješćivanju o slučajevima nerazmjernog nasilja te osuđuje sve slučajeve planiranih napada na novinare;

26. poziva relevantne agencije EU-a, uključujući Agenciju Europske unije za temeljna prava (FRA), Agenciju Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) i Agenciju Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva  (EUROPOL) da u okviru svojih mandata pojačaju napore u borbi protiv rasizma i diskriminacije;

27. podsjeća na važnost osiguravanja odgovarajućih financijskih sredstava EU-a za potporu aktivnostima aktera civilnog društva, uključujući one koji rade na suzbijanju rasizma i diskriminacije; žali zbog činjenice da je predloženi iznos za naslov „Pravosuđe, prava i vrijednosti” dodatno smanjen u prijedlozima revidiranog višegodišnjeg financijskog okvira;

28. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Europske komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, Ujedinjenim narodima,, predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu i njegovoj administraciji te američkom Kongresu.

 

 

Posljednje ažuriranje: 3. srpnja 2020.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti