Prijedlog rezolucije - B9-0216/2020Prijedlog rezolucije
B9-0216/2020

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o strategiji za javno zdravlje EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19

6.7.2020 - (2020/2691(RSP))

podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika

Kateřina Konečná, Marc Botenga
u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a

Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0216/2020

Postupak : 2020/2691(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B9-0216/2020
Podneseni tekstovi :
B9-0216/2020
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

B9-0216/2020

Rezolucija Europskog parlamenta  o strategiji za javno zdravlje EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19

(2020/2691(RSP))

Europski parlament,

  uzimajući u obzir procjenu rizika izbijanja bolesti COVID-19 koju je provela Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), koja je rizik širenja bolesti COVID-19 i njezina utjecaja na javno zdravlje na globalnoj razini okarakterizirala kao vrlo visok te ju je proglasila pandemijom,

 uzimajući u obzir manifest Svjetske zdravstvene organizacije o oporavku od pandemije bolesti COVID-19 s naglaskom na zdravlje i okoliš,

 uzimajući u obzir najnovije izvješće o prijetnjama zaraznih bolesti (CDTR) Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) i njegove smjernice o javnom zdravlju u vezi s bolesti COVID-19,

 uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava, koji su Parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenog 2017.,

 uzimajući u obzir preliminarnu bilješku o procjeni Međunarodne organizacije rada od 18. ožujka 2020. naslovljenu „COVID-19 i svijet rada: utjecaji i odgovori politika”,

 uzimajući u obzir Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u Ekonomskoj i monetarnoj uniji (fiskalni ugovor),

 uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

 uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a od 3. travnja 2020. o globalnoj solidarnosti za borbu protiv koronavirusa (COVID-19),

 uzimajući u obzir ažurirano izvješće Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju iz ožujka 2020. o šoku koji će bolest COVID-19 izazvati u zemljama u razvoju,

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi[1],

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da se novi koronavirus, prvi put zabilježen u Wuhanu u prosincu 2019. a sada poznat pod nazivom teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 (SARS-CoV-2), te s njim povezana bolest COVID 19, proširio po cijelom svijetu te je službeno proglašen pandemijom;

B. budući da si svijet ne može priuštiti ponavljanje katastrofe razmjera pandemije bolesti COVID-19, bilo da je ona izazvana sljedećom pandemijom ili da je posljedica sve veće štete za okoliš i klimatskih promjena;

C. budući da je pravo na tjelesno i mentalno zdravlje temeljno ljudsko pravo; budući da svaka osoba, bez diskriminacije, ima pravo na pristup modernoj i sveobuhvatnoj zdravstvenoj skrbi; budući da je univerzalno zdravstveno osiguranje cilj održivog razvoja koji su se sve potpisnice obvezale ostvariti do 2030.;

D. budući da se u članku 168. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) navodi da se „u utvrđivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije osigurava visok stupanj zaštite zdravlja ljudi”;

E. budući da su sustavi javnog zdravstva pod velikim pritiskom kako bi osigurali odgovarajuću skrb za sve pacijente; budući da dobivaju sve manje financijskih sredstava te da se zanemaruju zbog procesa liberalizacije i privatizacije te desničarskih mjera štednje; budući da zbog toga mogu sve manje funkcionirati u redovnim ili izvanrednim situacijama, uključujući pri aktualnom izbijanju bolesti COVID-19;

F. budući da su zdravstveni djelatnici izloženi neprihvatljivo visokim rizicima i budući da je kriza povezana s bolešću COVID-19 promijenila radne uvjete mnogih radnika u Europi i otvorila nova pitanja u pogledu zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu;

G. budući da u svim državama članicama postoji zabrinjavajući manjak kreveta za intenzivnu njegu, osobne zaštitne opreme, lijekova i medicinskih proizvoda; budući da se ta nestašica znatno razlikuje od zemlje do zemlje; budući da je nedostupnost osobne zaštitne opreme znatno doprinijela širenju virusa i osobito ugrozila živote mnogih najizloženijih radnika, što je čak dovelo do smrti;

H. budući da se procjenjuje da dvije milijarde ljudi na svijetu nemaju pristup osnovnim lijekovima;

I. budući da EU posljednjih desetljeća u bliskoj suradnji s međunarodnim financijskim institucijama nameće neoliberalne reforme kojima se drastično smanjila državna potrošnja, što dovodi do katastrofalnih učinaka na sustave javnog zdravstva;

J. budući da je SAD navodno kupio više od 90 % svjetske ponude antivirusnog lijeka širokog spektra Remdesivir, jedinog trenutačno dokazano učinkovitog lijeka za bolest COVID-19; budući da postoje generičke alternative za lijek, ali zakoni o patentima ograničavaju njihovu uporabu; budući da je nekoliko farmaceutskih poduzeća optuženo za pripremu povlaštenog pristupa liječenju i cjepivima za bolest COVID-19 najvišem ponuditelju;

K. budući da je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen 24. travnja 2020. obećala da će buduće cjepivo za bolest COVID-19 učiniti „našim općim dobrom”; budući da će za ublažavanje pandemija kao što je on izazvana bolešću COVID-19 biti potrebna univerzalna dostupnost budućih cjepiva i liječenja; budući da to nije samo pitanje pravednosti, već i pitanje javnog zdravlja;

L. budući da je cjepivo protiv dječje paralize uneseno na tržišta bez patentiranja i da je bolest sada iskorijenjena u mnogim regijama svijeta; budući da je južnoafrička vlada pod vodstvom Nelsona Mandela bila prisiljena iskoristiti dostupnost obveznog licenciranja kako bi se zalagala za cjenovno pristupačne i kvalitetne generičke ekvivalente i tako izbjegla plaćanje pretjeranih cijena multinacionalnim kompanijama koje koriste patente za liječenje HIV-a;

M. budući da se strategija EU-a za cijepljenje u velikoj mjeri oslanja na sporazume o budućoj kupnji, ali se u njoj čak ni izričito ne spominje dostupnost po trošku; budući da trošak proizvodnje farmaceutskog proizvoda treba neovisno procijeniti i zahtijeva potpunu transparentnost u pogledu uporabe javnih sredstava od strane privatnih korisnika;

N. budući da je Komisija poduzela različite inicijative kako bi se suprotstavila bolesti COVID-19, kao što su istraživački program Obzor 2020., Inicijativa za inovativne lijekove (IMI), Europska investicijska banka (EIB) i globalni donatorski događaj Coronavirus Global Response, koji je dosad prikupio 9,8 milijardi EUR;

O. budući da istraživači diljem svijeta razvijaju cjepiva i liječenja, pri čemu se često koriste ogromnim iznosima javnog novca;

P. budući da je nekoliko država članica uvelo ili proširilo zakonodavstvo koje omogućuje ograničavanje prava intelektualnog vlasništva; budući da je poznato da farmaceutske korporacije iskorištavaju patente kako bi ograničile pristup učinkovitom liječenju, nauštrb brojnih života u Europi i diljem svijeta; budući da velika farmaceutska poduzeća ne bi trebala imati koristi od trenutačne pandemije nauštrb zdravlja ljudi; budući da se pravilima EU-a o podacima i isključivom pravu stavljanja na tržište omogućuje produljenje zaštite patenata na najviše 10 godina;

Q. budući da Uredba (EZ) br. 816/2006 o obveznom licenciranju patenata koji se odnose na proizvodnju farmaceutskih proizvoda za izvoz[2] i Uredba (EU) 2019/933 o izmjeni Uredbe (EZ) br. 469/2009 o svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove[3] sadržavaju izuzeća u pogledu podataka i isključivog prava stavljanja u promet; budući da su ta izuzeća neopravdano ograničena;

R. budući da je bolest COVID-19 pokazala međuovisnost ljudskog zdravlja i zdravlja našeg planeta; budući da je pojava zoonotskih bolesti (bolesti koje se prenose sa životinja na ljude) pogoršana klimatskim promjenama i degradacijom okoliša;

Zaštita prirode za održiv oporavak nakon pandemije bolesti COVID-19

1. podsjeća da je jačanje javnog pružanja univerzalne zdravstvene skrbi najbolji način borbe protiv globalnih epidemija i zaštite naših društava; naglašava da je prevencija najbolji lijek; poziva na potpunu provedbu načela „jedno zdravlje”, kojim se priznaje uska povezanost zdravlja ljudi, životinja i okoliša; podsjeća na važnost zdravlja u svim politikama; sa zabrinutošću napominje da porast globalnih temperatura te uništavanje staništa i biološke raznolikosti mogu znatno povećati rizik od zoonotskih bolesti za javno zdravlje; ističe da je potrebno drastično pojačati napore da se zaustavi globalno zatopljenje te gubitak biološke raznolikosti i prirodnih staništa; poziva na proširenje europskih referentnih mreža na zarazne bolesti i zoonoze;

2. naglašava da, iako su zoonotske bolest oduvijek postojale, način na koji ljudi trenutačno uzgajaju i konzumiraju životinje te trguju njima uvelike povećava prijetnju koju životinje predstavljaju za javno zdravlje; poziva na temeljitu promjenu zajedničke poljoprivredne politike kako bi se potaknuo agroekološki uzgoj, smanjio broj stoke, proizvodnja i potrošnja mesa i mliječnih proizvoda u EU-u te pomoglo u sprečavanju izbijanja zoonoza;

3. naglašava da se preporuke iz manifesta Svjetske zdravstvene organizacije o oporavku od pandemije bolesti COVID-19 s naglaskom na zdravlje i okoliš moraju u potpunosti provesti na razini EU-a i na nacionalnoj razini; poziva Komisiju da bez odgode objavi komunikaciju u kojoj će razmotriti svaku od sljedećih šest ključnih preporuka i razraditi kako će osigurati njihovu potpunu provedbu:

 (i)  zaštita i očuvanje izvora ljudskog zdravlja – prirode;

 (ii)  ulaganje u osnovne usluge, od vode i odvodnje do čiste energije u  zdravstvenim ustanovama;

 (iii)  osiguravanje brze i zdrave energetske tranzicije;

 (iv)  promicanje zdravih i održivih prehrambenih sustava;

 (v)  izgradnja zdravih gradova u kojima se može živjeti;

 (vi) prestanak korištenja novca poreznih obveznika za financiranje onečišćenja;

Javno zdravlje u budućnosti

4. upozorava da obrana javnog zdravlja nije u skladu s težnjom za dobiti, koji će se uvijek ostvarivati nauštrb dobrobiti ljudi; zagovara stajalište da bi javne zdravstvene usluge trebale biti besplatne, kvalitetne i univerzalne; smatra da je ključno povećati proračune država članica za zdravstvo;

5. smatra da se sustavi javnog zdravstva moraju ojačati i u kurativnoj i preventivnoj dimenziji kako bi bili bolje opremljeni i financirani za suočavanje sa sljedećom epidemijom; poziva države članice da hitno provedu testiranja otpornosti na stres svojih sustava zdravstvene skrbi kako bi se osiguralo da su spremni za moguće ponovno pojavljivanje COVID-19 i za svaku buduću zdravstvenu krizu; poziva Komisiju da koordinira taj rad i uspostavi zajedničke parametre; smatra da je potrebno podržati javnu kontrolu ključnih sektora, uključujući nacionalizaciju zdravstvenih ustanova, i drugih sektora koji su presudni za pružanje odgovora; poziva na premještanje proizvodnje za strateške sektore, koji su prevažni da bi ih se prepustilo tržištu, posebno u slučaju osobne zaštitne opreme, ispitivanja, lijekova i medicinskih uređaja, te na osnivanje farmaceutskih poduzeća u javnom vlasništvu;

6. poziva države članice da u budućnosti donesu usmjerenije mjere javnog zdravstva i socijalne mjere primjenjive na regionalnoj razini, uključujući prekogranične regije i euroregije; naglašava da bi u novonastalim zdravstvenim situacijama strategiju javnog zdravlja trebalo koordinirati ne samo među državama članicama, već i s regionalnim i lokalnim vlastima;

7. poziva Komisiju da predloži direktivu o minimalnim standardima za kvalitetnu zdravstvenu skrb na temelju rezultata testiranja otpornosti na stres; smatra da bi u toj direktivi države članice trebale zadržati nadležnost za upravljanje, organizaciju i financiranje svojih sustava zdravstvene skrbi, ali ipak jamčiti sigurnost pacijenata, pristojne standarde rada i zapošljavanja za zdravstvene radnike te europsku otpornost u slučaju pandemija i drugih kriza javnog zdravlja; poziva EU da interes javnog zdravlja stavi ispred privatne dobiti osiguravanjem toga da pristup dijagnostičkim i terapeutskim sredstvima te cjepivima povezanima s bolešću COVID-19 ne bude otežan pravima intelektualnog vlasništva ili sličnim neopravdanim ograničenjima;

8. poziva na jačanje kapaciteta sustava rescEU, uključujući stvaranje zaliha i kapacitete medicinskih timova za hitne slučajeve; snažno poziva države članice da kad je to potrebno provedu nacionalizaciju ili rekviziciju proizvodnih pogona kako bi se proizveli svi potrebni medicinski proizvodi; poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi sve mogućnosti u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu kako bi se osigurale odgovarajuće zalihe u budućnosti;

9. poziva Komisiju, države članice i globalne partnere da osiguraju jednak, brz, pošten i cjenovno pristupačan pristup budućim cjepivima i terapijama za bolest COVID-19 nakon što postanu dostupni, uključujući obvezna patentna udruženja, aktivnim doprinosom tim nastojanjima, osobito tijekom pregovora u tijelima kao što je Svjetska zdravstvena organizacija ili u svrhu pokretanja alata povezanih s bolešću COVID-19 putem akceleratora ACT-a; traži od Komisije da pruži potporu u slučaju da se cjepivo ili liječenje razvije bez financiranja EU-a i da se nakon toga patentira s ciljem poticanja država članica da razbiju moguće monopole s pomoću obveznih mehanizama licenciranja; poziva Komisiju da zajamči to da antipandemijska cjepiva i liječenje postanu globalno javno dobro koje je slobodno dostupno svima;

10. naglašava hitnu potrebu da se osigura da farmaceutski patenti ne onemogućavaju opskrbu u slučaju nestašice lijekova; naglašava potrebu da se osigura potrebna opskrba u kriznim vremenima ili za vrijeme bilo kakvog, sadašnjeg i budućeg, izbijanja epidemije tako da se patenti za lijekove, cjepiva i medicinsku opremu zamijene licenciranjem javnih laboratorija i proizvođača za proizvodnju generičkih kopija proizvoda sa zaštićenim imenom bez potrebe za pregovaranjem s nositeljima patenata; podsjeća na riječi glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, koji je nedavno izjavio da je buduća terapija za COVID-19 „javno dobro” koje bi trebalo učiniti dostupnim svima; upozorava da zaštita javnog zdravlja nije u skladu sa željom za ostvarivanje dobiti;

11. ističe važnost osnaživanja pacijenata i pristupa usmjerenog na pacijenta; snažno potiče Komisiju i države članice da poboljšaju zastupljenost i doprinos pacijenata u okviru postupka donošenja odluka o politikama zdravstvene skrbi;

12. poziva Komisiju da revidira mehanizam zajedničke javne nabave u skladu s Odlukom 1082/20213/EU o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju[4] i da predloži novu uredbu kojom bi se zajednička nabava EU-a učinila bržom i učinkovitijom u zdravstvenim krizama te kako bi se osigurao jednak i cjenovno pristupačan pristup novim liječenjima; poziva Komisiju i države članice da osiguraju učinkovitu uporabu Sporazuma o zajedničkoj nabavi za medicinske protumjere; poziva na to da se područje primjene Sporazuma o zajedničkoj nabavi proširi na prekogranične prijetnje zdravlju kako bi se obuhvatila cjepiva i lijekovi za rijetke bolesti;

13. poziva Komisiju i države članice da preispitaju ideju transparentnosti određivanja neto cijena i povrata troškova za različite lijekove kako bi državama članicama bili omogućeni jednaki uvjeti u pregovorima s proizvođačima za lijekove koji nisu obuhvaćeni postupkom zajedničke nabave;

14. poziva na brzu provedbu znatno odgođene Uredbe o kliničkim ispitivanjima[5] kako bi se osigurala transparentnost rezultata kliničkih ispitivanja i olakšala veća prekogranična klinička ispitivanja;

15. poziva na snažnu farmaceutsku strategiju EU-a za rješavanje problema u europskim i globalnim lancima farmaceutske opskrbe, koja bi trebala uključivati zakonodavne mjere, politike i poticaje za poticanje proizvodnje ključnih aktivnih farmaceutskih sastojaka i lijekova u Europi kako bi se u svakom trenutku zajamčila opskrba i cjenovno pristupačan pristup; poziva da se u svakoj državi članici uspostave obvezni nacionalni popisi lijekova i medicinskih uređaja te da se informacije dostave Komisiji i Europskoj agenciji za lijekove (EMA) kako bi se osiguralo da se eventualna nestašica može predvidjeti i riješiti;

16. poziva Komisiju da predloži revidirani mandat Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) kojim će se znatno povećati njegov proračun, osoblje i kompetencije kako bi mu se omogućilo da u svakom trenutku pruža zaštitu javnog zdravlja na svjetskoj razini, uključujući tijekom epidemija;

17. poziva na snažniju ulogu EMA-e u praćenju i sprečavanju nestašica lijekova te u koordinaciji osmišljavanja i odobravanja kliničkih ispitivanja EU-a tijekom kriza; poziva Komisiju da zajamči da, kad se istraživanja financiraju javnim sredstvima EU-a, rezultati tih istraživanja neće biti zaštićeni pravima intelektualnog vlasništva te da će proizvodi razvijeni na temelju tih istraživanju biti cijenom pristupačni pacijentima; naglašava važnost aktivnosti, institucija i globalne suradnje u području javnog istraživanja i razvoja, istovremeno izražavajući zabrinutost zbog dominantne uloge multinacionalnih poduzeća u farmaceutskom sektoru; poziva sve farmaceutske kompanije da objedine svoje podatke i znanje te da zajedno djeluju kako bi se utvrdili, ispitali, razvili i počeli proizvoditi cjepiva i lijekovi za suzbijanje bolesti COVID-19;

18. smatra da je ključno povećati ljudske resurse u nacionalnim zdravstvenim sustavima učinkovitim radnim vezama, pravednim plaćama i odgovarajućim radnim i zaštitnim uvjetima, s dvostrukim ciljem da im se osigura potrebno osposobljavanje kako bi se odgovorilo na neposredne zdravstvene potrebe i da se poboljša odgovor na općenitu potražnju za zdravstvenom skrbi; poziva na jačanje uloge Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu kako bi se osiguralo da se zdravstveni radnici ne izlažu riziku;

19. poziva na jačanje smjernica EU-a o zdravlju; posebno poziva na obvezno objavljivanje smjernica ECDC-a koje se odnose na zdravstvenu krizu povezanu s bolešću COVID-19, kao što su one o metodama bilježenja smrtnih slučajeva i oporavaka;

20. poziva Komisiju da u dogovoru s civilnim društvom predloži stvaranje europskog prostora za zdravstvene podatke, u kojem bi se u potpunosti trebao poštovati europski okvir za zaštitu podataka, kako bi se poboljšala standardizacija i razmjena podataka te unaprijedilo usvajanje i promicanje međunarodnih standarda za zdravstvene podatke; traži od Komisije da službeno prizna pričuvu za pristup tehnologijama u borbi protiv bolesti COVID-19 (C-TAP) Svjetske zdravstvene organizacije te da pravnim obvezama zajamči da su u njegu uključena sva znanja, intelektualno vlasništvo i medicinski podaci povezani sa zdravstvenim tehnologijama za borbu protiv bolesti COVID-19 koji su razvijeni javnim sredstvima za istraživanje; traži od Komisije da u propise EU-a uvede opsežna izuzeća u pogledu podataka i isključivog prava stavljanja na tržište kako bi se zajamčilo da se zakonodavstvom EU-a ne ograničava neposredna učinkovitost obveznih licencija koje izdaju države članice; ustraje na brzom napretku u procjeni zdravstvenih tehnologija u EU-u kako bi se zaštitila prava pacijenata i poboljšao pristup liječenju, uključujući medicinske uređaje, u svim državama članicama;

21. obvezuje se da će se nastaviti baviti zdravstvenim faktorima kao što su konzumacija duhana, konzumacija alkohola, loša prehrana, onečišćenje zraka, izloženost opasnim kemikalijama i zdravstvene nejednakosti kako bi se poboljšali zdravstveni rezultati;

22. zabrinut je zbog učinaka epidemije bolesti COVID-19 i njezinih dugoročnih posljedica na dobrobit ljudi diljem svijeta, posebno najranjivijih skupina i osoba u osjetljivim situacijama, kao što su starije osobe i osobe koje već pate od lošeg zdravlja;

23. podsjeća na posebno tragičan učinak koji je bolest COVID-19 imala na ustanove za dugoročnu skrb u Europi, u kojima je pogođen najranjiviji dio društva, a u nekim državama članicama više od 50 % smrtnih slučajeva povezanih s bolesti COVID-19 zbilo se u domovima za starije i nemoćne; žali zbog činjenice da su osobe s invaliditetom često zapostavljene i da se posebno suočavaju s problemima tijekom krize povezane s bolešću COVID-19;

24. naglašava da je poboljšanje životnih uvjeta izbjeglica, kako unutar tako i izvan EU-a, od ključne važnosti za borbu protiv širenja tog virusa; izražava zabrinutost zbog utjecaja bolesti COVID-19 na stanovništvo u područjima pogođenima sukobima i okruženjima posebno izloženim prirodnim katastrofama;

25. poziva Komisiju da osmisli strategiju za „otpornu Europu” koja bi se sastojala od karte procjene rizika i mogućnosti za rješavanje pitanja u pogledu načela dobrog upravljanja, ulaganja u zdravstvene sustave i odgovora na pandemiju na razini EU-a, uključujući otporne lance opskrbe u EU-u;

26. poziva države članice da ojačaju inicijative podrške za mentalno zdravlje tijekom i nakon ove krize u pogledu stresa, anksioznosti i usamljenosti koji su se pojavili zbog zabrane kretanja te ekonomskih problema i rodno uvjetovanog nasilja, uzimajući u obzir različit učinak na žene; naglašava da su službe podrške za osobe pripadnike LGBTQI+ zajednice neophodne, uključujući podršku za mentalno zdravlje, skupine za uzajamnu potporu i službe podrške za rodno uvjetovano nasilje;

27. poziva države članice da analiziraju porast nasilja u obitelji tijekom pandemije bolesti COVID-19 te da to uzmu u obzir u planovima odgovora, kao i u budućim kriznim situacijama; poziva države članice da zajamče pružanje učinkovite, cjenovno pristupačne i kvalitetne medicinske i psihološke potpore žrtvama rodno uvjetovanog nasilja; podsjeća da su ženama i djeci koja doživljavaju nasilje potrebna posebna skloništa koja nude odgovarajuće zdravstvene usluge, pravnu pomoć te psihološko savjetovanje i terapiju; podsjeća da bi države članice trebale na odgovarajući način financirati skloništa za žene i pokrete za potporu ženama;

28. žali zbog činjenice da neke države članice nisu učinkovito zajamčile siguran i pravovremen pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima tijekom pandemije bolesti COVID-19; ponovno potvrđuje da uskraćivanje usluga povezanih sa spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima, uključujući siguran i zakonit pobačaj, predstavlja oblik nasilja nad ženama i djevojčicama; ponavlja da su prava pripadnika zajednice LGBTI sastavni dio puta prema potpunom poštovanju spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava; snažno potiče sve države članice da analiziraju kako su njihove službe za spolno i reproduktivno zdravlje i prava djelovale tijekom pandemije te da surađuju na pronalaženju najboljih praksi za budućnost, u svjetlu primjera koji je nekoliko zemalja dalo u pronalaženju dobrih i inovativnih načina pružanja usluga povezanih sa spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima, uključujući telemedicinu, internetsko savjetovanje i medicinski pobačaj u ranoj trudnoći kod kuće; poziva države članice da zajamče sveobuhvatan spolni odgoj, osiguraju ženama pristup planiranju obitelji i cjelokupnom rasponu usluga povezanih sa spolnim i reproduktivnim zdravljem, uključujući moderne metode kontracepcije te siguran i zakonit pobačaj, također i u kriznim razdobljima;

29. poziva na koordinirani, suradnički i otvoreni pristup u području istraživanja, uz snažniju ulogu Komisije u koordinaciji zdravstvenih istraživanja kako bi se izbjeglo udvostručavanje i kako bi se istraživanje usmjerilo na postizanje rezultata u pogledu potrebnih lijekova, cjepiva, medicinskih uređaja i opreme; poziva Komisiju da pokrene sve relevantne inicijative kako bi se unaprijedila i zajamčila pristupačnost i dostupnost svih sigurnih i besplatnih cjepiva protiv koronavirusa, kao i liječenja bolesti COVID-19, i to primjenom svih potrebnih alata, uključujući obvezno licenciranje, udruživanje patenata i obvezne sustave istraživanja s otvorenim pristupom;

30. snažno pozdravlja eksponencijalno povećanje predloženog proračuna za novi program EU4Health; naglašava, međutim, da povećanja proračuna EU-a za zdravlje ne bi trebala biti ograničena na predstojeći višegodišnji financijski okvir (VFO) te da su potrebna dugoročna ulaganja i obveze kako bi se zajamčila otporna javna zdravstvena skrb za sve; poziva Komisiju i države članice da osiguraju dostatna sredstva za Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti, Europsku agenciju za lijekove i Europsku agenciju za sigurnost hrane, sada i u budućem dugoročnom proračunu;

31. smatra da se komplementarnost između zdravstvenih i socijalnih politika mora zajamčiti u svim zakonodavnim aktima; smatra da je to potrebno kako bi se osiguralo da u strategiji za javno zdravlje nakon pandemije bolesti COVID-19 prevladavaju socijalne odrednice i kako bi se zajamčilo da nitko ne bude isključen iz medicinske pomoći, kako u kontekstu trenutačne pandemije tako u pogledu prava na liječenje i zdravlja općenito; poziva Komisiju da predloži novi strateški okvir za zdravlje i sigurnost, uključujući zakonodavstvo o pravu na isključivanje, novu direktivu o mišićno-koštanim poremećajima povezanima s radom i novu direktivu o mentalnoj dobrobiti na radnom mjestu kako bi se anksioznost, depresija i kronična iscrpljenost (engl. burn-out) prepoznali kao profesionalne bolesti;

Borba protiv mjera štednje kako bi se osiguralo zdravlje svih

32. poziva na stavljanje izvan snage europskog semestra i postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže kako bi se državama članicama osigurali financijski kapaciteti za financiranje javnih usluga i programâ oporavka; ustraje u tome da Komisija nema pravo tražiti od država članica smanjenje ili liberalizaciju zdravstvenih usluga; naglašava da je ozbiljnost krize povezane s bolešću COVID-19 u EU-u djelomično posljedica preduvjeta koji proizlaze iz postupka europskog semestra i koji su oštetili zdravstvene sustave te doveli do privatiziranih i ekskluzivnijih sustava zdravstvene skrbi;

33. žali zbog činjenice da je od 2011. do 2018. u okviru europskog semestra Komisija pojedinačnim državama članicama uputila 63 zahtjeva da njihove vlade smanje troškove zdravstvene skrbi i/ili eksternaliziraju ili privatiziraju zdravstvene usluge; poziva na ukidanje neoliberalnih politika i mjera štednje uz znatna ulaganja i jačanje sustava javnog zdravstva i socijalne sigurnosti;

34. smatra da je ključno odustati od modela javno-privatnog partnerstva za razvoj lijekova i u dovoljnoj mjeri financirati javno istraživanje lijekova za javno dobro;

35. poziva na odustajanje od Pakta o stabilnosti i rastu, koji je države članice spriječio da odgovarajuće financiraju zdravstvene usluge, koji je poticao program privatizacije i pridonio katastrofalnom odgovoru EU-a na pandemiju bolesti COVID-19; poziva na jasan odmak od politika koje se temelje na mjerama štednje, privatizaciji i deregulaciji, te koje su razorno utjecale na zdravstvene sustave i naštetile zaposlenim osobama;

Vanjska dimenzija

36. poziva da se u sve trgovinske sporazume uključi „europska sanitarna iznimka”, koja je prijavljena WTO-u i koja se odnosi na pristup patentima za medicinske strojeve i lijekove, kako bi se osiguralo da se prema zdravlju postupa drugačije nego prema drugim komercijalnim proizvodima; naglašava da ne bi trebalo uvoditi nikakva ograničenja u pogledu mogućnosti da države interveniraju u sektoru javnog zdravstva;

37. naglašava da je kriza povezana s bolešću COVID-19 dodatno razotkrila neoliberalne politike EU-a te nedostatak koordinacije i solidarnosti među državama članicama, s obzirom na to da mjere potrebne za pružanje potpore državama članicama u ozbiljnim poteškoćama te za poticanje gospodarskog i socijalnog oporavka nisu poduzete na vrijeme i nisu bile dovoljnog opsega;

38. poziva na reformu Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS) kako bi zemlje „globalnog juga” imale pravedan i cjenovno pristupačan pristup tehnologijama i lijekovima koji su im potrebni; poziva na to da se javnozdravstveni lijekovi izuzmu iz sustava patenata kako bi se osiguralo da siromašne države imaju zakonsko pravo na proizvodnju i uvoz generičkih inačica lijekova koji spašavaju živote;

°

° °

39. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

 

Posljednje ažuriranje: 8. srpnja 2020.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti