PRIJEDLOG REZOLUCIJE o strategiji za javno zdravlje EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19

6.7.2020 - (2020/2691(RSP))

podnesen nakon izjava Europskog vijeća i Komisije
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika

Alexandr Vondra
u ime Kluba zastupnika ECR-a

B9-0217/2020

Rezolucija Europskog parlamenta o strategiji za javno zdravlje EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19

(2020/2691(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 4., 6., 114. i 168. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

– uzimajući u obzir članak 35. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica[1],

– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika;

A. budući da se osnivački ugovori Europske unije ne bave izričito zdravstvenom politikom, a tek se 90-ih godina 20. stoljeća javnozdravstvena politika EU-a počela uvoditi kao odgovor na brojne zdravstvene krize, uključujući goveđu spongiformnu encefalopatiju (BSE);

B. budući da je prema Ugovoru iz Lisabona javno zdravlje političko područje u kojem Unija podupire, koordinira ili dopunjuje djelovanja država članica (članak 6. UFEU-a) te da se propisuje osiguravanje visokog stupnja zaštite zdravlja ljudi u utvrđivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije;

C. budući da Unija i države članice dijele nadležnost u vezi sa zajedničkom brigom za sigurnost u pitanjima javnog zdravstva (članak 4. UFEU-a);

D. budući da se dvojna priroda nadležnosti Europske unije u području javnog zdravstva odražava u različitim mjerama koje ona može poduzeti u skladu s člankom 168. UFEU-a; budući da može, na primjer, donijeti mjere usklađivanja kojima se utvrđuju visoki standardi kvalitete i sigurnosti organa i tvari ljudskog podrijetla te medicinskih proizvoda i uređaja, a također može donijeti zaštitne mjere u sanitarnom i fitosanitarnom području (članak 168. stavak 4. UFEU-a); budući da, s druge strane, Europska unija može donijeti poticajne mjere za zaštitu i poboljšanje ljudskog zdravlja, tj. za suzbijanje velikih prekograničnih zdravstvenih pošasti te za praćenje, izdavanje ranih upozorenja i borbu protiv ozbiljnih prijetnji zdravlju, kao i mjere čiji je izravni cilj zaštita javnog zdravlja u pogledu duhana i zlouporabe alkohola; budući da je u tom području isključeno bilo kakvo usklađivanje zakona i drugih propisa država članica (članak 168. stavak 5. UFEU-a);

E. budući da Europska unija može poticati i podupirati suradnju među državama članicama u području javnog zdravlja otvorenom metodom koordinacije (članak 168. stavak 2. UFEU-a);

F. budući da je Sud Europske unije više puta donio odluke o tome kako Europska unija može ostvariti ciljeve iz područja javnog zdravlja integracijom unutarnjeg tržišta, uz članak 114. kao pravnu osnovu;

G. budući da se u UFEU-u nedvosmisleno potvrđuje da su države članice odgovorne za utvrđivanje svoje zdravstvene politike te za organizaciju i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene zaštite, što uključuje upravljanje zdravstvenim uslugama i zdravstvenom zaštitom te raspodjelu dodijeljenih im sredstava;

H. budući da su Europska agencija za lijekove (EMA), Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), Europska agencija za kemikalije (ECHA) i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) izvršne agencije s važnim funkcijama u području javnog zdravlja;

I. budući da se Direktivom 2011/24/EU o pravima pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi utvrđuju uvjeti pod kojima pacijent može putovati u drugu državu članicu radi dobivanja zdravstvene skrbi i imati pravo na povrat troškova;

J. budući da se istraživanja u području zdravlja financiraju iz programa Obzor 2020. i predstojećeg okvira Obzor Europa, Zdravstvenog programa EU-a i predstojećeg programa EU4Health, kao i iz drugih fondova Europske unije;

K. budući da još uvijek ima prostora za napredak Europske unije u ostvarivanju ciljeva u području javnozdravstvene politike u okviru postojećih parametara Ugovora; budući da su odredbe o javnom zdravlju u okviru Ugovora i dalje u velikoj mjeri nedovoljno iskorištene u smislu obveza za čije bi se ispunjavanje mogle upotrijebiti;

L. budući da je opće poznato da pristup prekograničnoj zdravstvenoj skrbi te bolja koordinacija i promicanje najboljih praksi među državama članicama mogu donijeti znatne koristi za javno zdravlje;

M. budući da su postojeći mehanizmi za odgovor na hitne situacije, uključujući Odluku br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i Mehanizam Unije za civilnu zaštitu i njegovu pričuvu kapaciteta u okviru sustava rescEU, iskorišteni do krajnjih granica tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19, zbog čega su neopravdano odgođene mjere odgovora na hitne situacije;

N. budući da je javnozdravstvena politika Europske unije pod snažnijim povećalom zbog aktualnih demografskih trendova, pristupa inovacijama, boljeg pristupa liječenju za sve, visoke prevalencije kroničnih bolesti, e-zdravlja/digitalizacije i održivosti zdravstvenih sustava;

O. budući da su oko dvije trećine aktivnih zaraznih bolesti ljudi zoonoze, tj. prenose ih životinje;

P. budući da je zbog različitih pristupa prikupljanju podataka o bolesti COVID-19 diljem EU-a teško izraditi usporedbu podataka na razini EU-a;

Q. budući da je kriza prouzročena bolešću COVID-19 ukazala na važnost zdravstvenih politika utemeljenih na dokazima, uključujući inicijative za prevenciju i liječenje; budući da preventivne mjere moraju biti razmjerne i osigurati najbolji zdravstveni ishod;

R. budući da je epidemija bolesti COVID-19 ukazala na potrebu za daljnjim jačanjem koordinacije istraživanja uz razmjernu proračunsku potporu, među ostalim, za razvoj cjepiva i terapija, te na potrebu za razmjernim usklađivanjem sustava odobravanja lijekova i/ili cjepiva, a da se pritom ne ugroze mjere zaštite javnog zdravlja;

S. budući da je stalno ulaganje u znanost u pogledu liječenja raznih bolesti ključno za održavanje modernih i sigurnih zdravstvenih sustava;

T. budući da antimikrobna otpornost predstavlja ozbiljan rizik za dobrobit ljudi u EU-u i za okoliš, koji, među ostalim, utječe na poljoprivredni sektor; budući da je pandemija bolesti COVID-19 dovela do povećanja upotrebe antibiotika, što će u konačnici dovesti do viših stopa otpornosti na bakterije, koje će ostati visoke čak i nakon što pandemija oslabi;

U. budući da se mehanizam zajedničke nabave Europske unije tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19 koristio za kupnju osobne zaštitne opreme, kompleta za testiranje, respiratora i nekih lijekova, iako se taj postupak pokazao dugotrajnijim i manje učinkovitim od očekivanog;

V. budući da je kriza prouzročena bolešću COVID-19 promijenila radne uvjete mnogih radnika u EU-u i otvorila nova pitanja u pogledu zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu;

W. budući da su tijekom zdravstvene krize izazvane bolešću COVID-19 uvedeni brojni ad hoc aranžmani, uključujući uspostavu stručne skupine Komisije i smjernice za liječenje pacijenata i slanje zdravstvenih radnika u druge države članice;

X. budući da lanci opskrbe farmaceutskim proizvodima ovise o aktivnim farmaceutskim sastojcima ili generičkim lijekovima proizvedenima u trećim zemljama kada je riječ o proizvodnim kapacitetima, opskrbi aktivnim farmaceutskim sastojcima i početnim materijalima; budući da su zabrane izvoza nametnute tijekom zdravstvene krize izazvane bolešću COVID-19 ukazale na rizike od oslanjanja na te lance opskrbe;

Y. budući da više od 30 milijuna ljudi u EU-u boluje od rijetkih i zanemarenih bolesti te da ti ljudi ne raspolažu potpunim informacijama o svojoj bolesti i pravima, nemaju dostatne mogućnosti liječenja te su psihički, socijalno i ekonomski u vrlo nepovoljnom položaju;

Z. budući da su psihološke posljedice bolesti COVID-19 istaknute u mnogim izvješćima i studijama te budući da ljudi svih dobnih skupina osjećaju posljedice dugotrajne društvene izolacije koja je uvedena kako bi se zaustavilo širenje virusa;

AA. budući da je potrebno hitno djelovanje kako bi se odgovorilo na potrebe u pogledu zdravlja starijih osoba i njihove skrbi;

BB. budući da je rak drugi vodeći uzrok smrti u svijetu i da od raka umre otprilike 9,6 milijuna ljudi godišnje; budući da je gotovo svaka obitelj u EU-u pogođena tom bolešću;

CC. budući da su unatoč naporima za jačanje sustava farmakovigilancije u EU-u potrebna daljnja poboljšanja u pogledu sigurnosti pacijenata, a posebno čitljivosti uputa o lijeku, koje bi trebale biti jasne, razumljive i činjenične;

DD. budući da je oklijevanje s cijepljenjem i njegov utjecaj na javno zdravlje sve veći problem; budući da je nužna veća jasnoća u pogledu koristi i rizika imunizacije u organizaciji i provedbi programa cijepljenja u državama članicama;

1. pozdravlja uvođenje fleksibilnijih pravila tijekom trenutačne krize kako bi se ublažile nestašice lijekova i olakšao protok lijekova među državama članicama, koja obuhvaćaju prihvaćanje različitih oblika pakiranja, postupak ponovne uporabe kojim bi se nositeljima odobrenja za stavljanje u promet omogućilo dobivanje odobrenja u drugoj državi članici, produljenje valjanosti certifikata o dobroj proizvođačkoj praksi, dulja razdoblja isteka valjanosti, uporabu veterinarsko-medicinskih proizvoda itd.; poziva Komisiju, EMA-u i nacionalna regulatorna tijela da strogo nadziru upotrebu tih rješenja, da zajamče da sigurnost pacijenata ne bude ugrožena te da ih zadrže za slučaj problema ili nestašice; u tom pogledu također pozdravlja i nedavno produljenje roka primjene Uredbe o medicinskim proizvodima;

2. poziva Komisiju da procijeni pripravnost svake države članice za slučaj epidemije i da očuva solidarnost diljem 27 država članica EU-a, u potpunosti u skladu s člankom 168. UFEU-a;

3. pozdravlja prijedlog uspostave programa EU4Health i podupire samostalni Zdravstveni program EU-a koji će biti bolje financiran i sposoban suočiti se s budućim pandemijama i prijetnjama zdravlju te se obvezuje na njegovu brzu implementaciju; napominje da će se programom EU4Health podupirati ulaganja u kritičnu zdravstvenu infrastrukturu, instrumente, strukture, procese i laboratorijske kapacitete, uključujući instrumente nadzora, izradu modela, predviđanje, prevenciju i upravljanje epidemijama;

4. pozdravlja strategiju EU-a za cijepljenje koju je nedavno predložila Komisija;

5. podsjeća na načelo „jedno zdravlje”, koje odražava činjenicu da su zdravlje ljudi, životinja i okoliša međusobno povezani te da se bolesti mogu prenositi s ljudi na životinje i obrnuto; ističe da je u slučaju pandemija i zdravstvenih kriza u sektorima humane i veterinarske medicine potrebno zauzeti pristup „jedno zdravlje”;

6. poziva na jačanje kapaciteta mehanizma rescEU, uključujući njegov kapacitet za stvaranje zaliha i kapacitet medicinskih timova za hitne slučajeve;

7. potiče Komisiju da predloži europski zajednički zdravstveni protokol, u potpunosti u skladu s člankom 168. UFEU-a, kako bi se zajamčio dosljedan odgovor na razini EU-a, uključujući smjernice za kliničku dijagnozu i, općenitije, skrb o pacijentima i postupanje s njima;

8. poziva Komisiju da ponovno uspostavi Europsku mrežu za vrlo zarazne bolesti (EuroNHID), sufinanciranu mrežu stručnjaka za upravljanje visokozaraznim bolestima iz nacionalnih ili regionalnih centara uspostavljenih za skrb o pacijentima koji boluju od takvih bolesti;

9. poziva Komisiju da osmisli standardizirani algoritam za terapijsko liječenje na temelju modela prethodnih preventivnih mjera država članica;

10. poziva Komisiju i države članice da razviju prilagođen registar Europske unije o zaštiti medicinskog osoblja kako bi se olakšala razmjena ideja, informacija i najboljih praksi; nadalje, traži uvođenje standardiziranijeg algoritma terapijskog liječenja u Europskoj uniji koji se temelji na modelima preventivnog djelovanja država članica kako bi se razvili zajednički standardi testiranja i uvele bolje strukturirane i koordinirane mjere karantene, dodatne smjernice o sigurnim karantenskim objektima i smjernice o jedinstvenim mjerama izolacije;

11. ističe nužnost uspostave javno-privatne mreže izvrsnosti referentnih bolnica za javnozdravstvene krize velikih razmjera, koje se bave istraživanjem i liječenjem bolesti koje se prenose zrakom, vektorskih zaraznih bolesti te zaraznih bolesti;

12. poziva Komisiju, države članice i globalne partnere EU-a da osiguraju cjenovno pristupačan pristup cjepivima i načinima liječenja za bolest COVID-19 kada postanu dostupni;

13. poziva na to da se zajednička nabava EU-a koristi za nabavu cjepiva i lijekova za bolest COVID-19 te da se koristi češće kako bi se izbjeglo tržišno natjecanje među državama članicama; nadalje, poziva na njezino korištenje kako bi se osigurao jednak i cjenovno pristupačan pristup važnim lijekovima i medicinskim uređajima, posebno novim inovativnim antibioticima, novim cjepivima i kurativnim lijekovima te lijekovima za rijetke bolesti;

14. poziva Komisiju da revidira mehanizam zajedničke javne nabave u skladu s Odlukom br. 1082/2013/EU i da razmotri podnošenje prijedloga nove uredbe kojom bi se zajednička javna nabava učinila bržom i učinkovitijom u slučaju zdravstvene krize, čime bi se osigurao jednak i cjenovno pristupačan pristup novim načinima liječenja;

15. poziva na potpunu provedbu dugo odgađane Uredbe o kliničkim ispitivanjima kako bi se osigurala transparentnost rezultata kliničkih ispitivanja i olakšala veća prekogranična klinička ispitivanja;

16. poziva na to da se sveobuhvatnom farmaceutskom strategijom EU-a riješe problemi u globalnim i europskim lancima opskrbe farmaceutskim proizvodima; smatra da bi ta strategija trebala uključivati zakonodavne mjere i poticaje za proizvodnju osnovnih aktivnih farmaceutskih sastojaka i lijekova u EU-u kako bi se u svakom trenutku zajamčila opskrba i cjenovna pristupačnost; poziva države članice da uspostave nacionalne inventare lijekova i medicinskih uređaja te da te informacije proslijede Komisiji i EMA-i kako bi se omogućilo predviđanje i rješavanje eventualnih nestašica;

17. poziva Komisiju da ispita i identificira administrativne prepreke koje sprečavaju države članice da učinkovito i proaktivno reagiraju u slučaju krize; smatra da bi se te prepreke mogle ukloniti uvrštavanjem ciljanih smjernica u Direktivu o javnoj nabavi; poziva na to da se te smjernice temelje na kriterijima ekonomski najpovoljnije ponude;

18. podsjeća na važnost modeliranja podataka Europskog centra za kontrolu bolesti (ECDC) o vjerojatnom napredovanju pandemije bolesti COVID-19 u svakoj državi članici radi sprečavanja nestašica jer je to ključno kako bi vlade i proizvođači predvidjeli potražnju za medicinskim proizvodima te svoju sposobnost da provedu potrebne planove za povećanje proizvodnih kapaciteta i uspostavu odgovarajućih rješenja za distribuciju;

19. poziva Komisiju da predloži revidirani mandat ECDC-a kako bi mu se omogućilo da u svakom trenutku pruža razmjernu i visokokvalitetnu zaštitu javnog zdravlja; nadalje poziva na to da se ojača uloga EMA-e u nadziranju i sprečavanju nestašica lijekova, čime bi se toj agenciji omogućilo da provede klinička ispitivanja u fazi I. i fazi II. i riješi problem nestašice ključnih lijekova u jedinicama za intenzivnu njegu zbog veće potražnje, posebno u slučaju javnozdravstvene krize velikih razmjera;

20. poziva Komisiju da ažurira memorandum o razumijevanju između ECDC-a, EMA-e, ECHA-e i EFSA-e radi daljnjeg unapređivanja razmjene informacija, suradnje i uzajamnog razumijevanja među tim agencijama te, prema potrebi, razvoja zajedničkih projekata;

21. potiče ECDC, EMA-u, Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije i, prema potrebi, EFSA-u da poboljšaju kanale za komunikaciju i suradnju u vezi s praćenjem podataka, pritom odgovorno koristeći potencijal umjetne inteligencije; smatra da bi se anonimizirani podaci na raspolaganju telekomunikacijskim operaterima i/ili globalnim sustavima satelitske navigacije mogli koristiti u razvoju programâ ranog upozoravanja na pandemije, u cilju praćenja, lociranja i konceptualiziranja širenja infekcija, koji bi bili slični proizvodima tvrtke BlueDot, koja se bavi proizvodnjom vlasničkog softvera kao usluge;

22. poziva Komisiju i države članice da uspostave platformu za digitalnu razmjenu namijenjenu zdravstvenim djelatnicima kako bi se prikupili epidemiološki podaci, znanstveno utemeljene preporuke u pogledu praksi te upozorenja o rizicima ili preprekama, primjerice nedostatku lijekova i zaštitne opreme;

23. poziva Komisiju da osnuje ad hoc tim koji bi se oslanjao na iskustva država članica i trećih zemalja u upravljanju izbijanjima bolesti i na pouke koje su iz toga izvukle; napominje da nekoliko zemalja ASEAN-a (Udruženje država jugoistočne Azije) već posjeduje iznimno stručno znanje u tom području stečeno prilikom rješavanja epidemije koronavirusa SARS-a 2003.;

24. smatra da bi trebalo ojačati suradnju s trećim zemljama u vezi s razmjenom znanja i najboljih praksi u pogledu pripravnosti i odgovora zdravstvenih sustava;

25. poziva na koordinirani, suradnički i otvoreni pristup u području istraživanja, uz snažniju ulogu prirodnih znanosti, te na usmjeravanje istraživanja na ishode, što uključuje razumijevanje životnih ciklusa i reproduktivnih procesa novih patogena, terapeutskih postupaka, lijekova i ciljanih preventivnih mjera;

26. poziva Komisiju da u skladu s člankom 168. UFEU-a nacionalne politike dopuni razmjenom najboljih praksi na razini EU-a za prevenciju i borbu protiv raka, koji je drugi vodeći uzrok smrti u EU-u i čini 26 % svih smrtnih slučajeva, što predstavlja sve veći teret za nacionalne zdravstvene sustave; smatra da bi se očekivanim planom Komisije za borbu protiv raka u Europi trebalo potaknuti financiranje istraživanja o učinkovitim metodama liječenja;

27. poziva Komisiju i države članice da iniciraju nova zajednička djelovanja u vezi s prioritetnim zdravstvenim pitanjima u pogledu nezaraznih bolesti te da razrade zajedničke prijedloge i preporuke u cilju pružanja bolje potpore na razini Europske unije te na nacionalnoj i lokalnoj razini;

28. poziva na to da se osobama oboljelima od rijetkih i zanemarenih bolesti omogući pristup najkvalitetnijem dostupnom stručnom znanju;

29. podupire pravo starijih osoba da donose odluke o svojoj skrbi, što uključuje mogućnost nastavka života u svojem domu uz pomoć u vidu kućne njege ili pristup visokokvalitetnoj njezi u domovima za starije i nemoćne ako je to potrebno;

30. poziva na izradu akcijskog plana za zdravo starenje kako bi se poboljšala kvaliteta života starijih osoba;

31. napominje da je pandemija bolesti COVID-19 stvorila nesigurnost u svakodnevnom životu građana jer su ljudi suočeni s dugotrajnom društvenom izolacijom te ograničenim pristupom prirodi i sportskim terenima i objektima na otvorenom; snažno potiče države članice da odgovore na zdravstvene rizike povezane s mjerama ograničenja kretanja, među ostalim, promicanjem dobrog mentalnog zdravlja i dobrobiti, kako bi se spriječilo da se ova pandemija pretvori u krizu mentalnog i fizičkog zdravlja;

32. poziva Komisiju da predstavi akcijski plan za mentalno zdravlje za razdoblje 2021. – 2027.;

33. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

 

 

• [1] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0054.