PRIJEDLOG REZOLUCIJE o strategiji za javno zdravlje EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19
6.7.2020 - (2020/2691(RSP))
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Jytte Guteland
u ime Kluba zastupnika S&D-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0216/2020
B9-0218/2020
Rezolucija Europskog parlamenta o strategiji za javno zdravlje EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je bolešću COVID-19 naglašena činjenica da Europska unija nema dovoljno snažne alate za rješavanje hitne zdravstvene situacije kao što je širenje nove zarazne bolesti, koja po svojoj prirodi ne poznaje granice;
B. budući da je pravo na tjelesno i mentalno zdravlje temeljno ljudsko pravo; budući da svaka osoba, bez razlike, ima pravo na pristup modernoj i sveobuhvatnoj zdravstvenoj skrbi; budući da je univerzalno zdravstveno osiguranje cilj održivog razvoja koji su se sve potpisnice obvezale ostvariti do 2030.;
C. budući da Europska unija ima znatnu nadležnost u području javnog zdravlja, dok zdravstveni sustavi ostaju u nadležnosti država članica, uz minimalnu suradnju na razini EU-a;
D. budući da se člankom 168. Ugovora o funkcioniranju Europske unije propisuje da se „u utvrđivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije, osigurava visok stupanj zaštite zdravlja ljudi” i budući da je Sud Europske unije u više navrata presudio da EU može ostvarivati ciljeve javnog zdravlja mjerama unutarnjeg tržišta;
E. budući da EU trenutačno regulira proizvode od važnosti za zdravlje i zdravstvene rezultate, među ostalim, farmaceutske proizvode, medicinske proizvode, duhan, alkohol, hranu i kemikalije;
F. budući da postoje propisi i politike EU-a o kliničkim ispitivanjima i koordinaciji zdravstvenih sustava, a potonja tema je regulirana Direktivom o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, te budući da su u tijeku rasprave o prijedlogu uredbe o procjeni zdravstvenih tehnologija;
G. budući da se zdravstvena istraživanja financiraju iz različitih fondova i programa EU-a, uključujući Obzor 2020., predstojeći program Obzor Europa, Zdravstveni program i predstojeći program EU4Health;
H. budući da su Europska agencija za lijekove, Europska agencija za kemikalije, Europska agencija za sigurnost hrane, Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti i Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu europske agencije s važnim funkcijama u području javnog zdravlja;
I. budući da je tijekom trenutačne zdravstvene krize sadašnja infrastruktura za odgovor na hitne situacije dovedena do krajnjih granica, uključujući Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti, Odluku o prekograničnim prijetnjama zdravlju i Mehanizam Unije za civilnu zaštitu;
J. budući da su djelatnici u zdravstvenom sektoru i sektoru skrbi izloženi neprihvatljivo visokom riziku i da su u nekim slučajevima prisiljeni donositi odluke o tome tko može, a tko ne može dobiti zdravstvenu skrb; budući da su mnogi radnici s ključnim funkcijama, prekogranični i sezonski radnici te radnici u sektorima kao što su klaonice i prehrambena industrija u osobito osjetljivom položaju;
K. budući da je kriza prouzročena bolešću COVID-19 promijenila radne uvjete mnogih radnika u Europi, stavljajući naglasak na neka od postojećih pitanja i otvorivši nova pitanja u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu;
L. budući da su ranjive skupine stanovništva, etničke manjine, osobe u domovima za starije i nemoćne te usluge skrbi za starije osobe i osobe s invaliditetom nerazmjerno pogađene bolešću COVID-19;
M. budući da se zdravstvena kriza negativno odražava na pristup spolnoj i reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi, a da su žene i LGBT+ osobe izložene većem riziku od nasilja i diskriminacije;
N. budući da mnogi dugoročni učinci COVID-a 19 na zdravlje, uključujući učinke na mentalno zdravlje, još nisu poznati;
O. budući da su zdravstvenom krizom prouzročenom bolešću COVID-19 i njezinim širenjem diljem Europe razotkrivene razlike u kapacitetima zdravstvenih sustava država članica te da se pokazalo da države članice ovise o susjednim zemljama s dovoljno otpornim sustavima;
P. budući da je zbog različitih pristupa načinu prikupljanja podataka o bolesti COVID-19 diljem EU-a iznimno otežana usporedba podataka na razini EU-a;
Q. budući da neke države članice znatno pate od odljeva mozgova, a visokokvalificirani zdravstveni djelatnici odabiru posao u državama članicama u kojima su plaće i radni uvjeti bolji nego u njihovim zemljama;
R. budući da se zajednička nabava EU-a uspješno koristi za osobnu zaštitnu opremu, pribore za ispitivanje, respiratore i određene lijekove, iako se mehanizam u početku pokazao sporijim i manje učinkovitim nego što je bilo potrebno;
S. budući da je mehanizam rescEU ojačan tako da obuhvaća zalihu ključne opreme kao što su maske, respiratori i laboratorijska oprema, koji će se rasporediti tamo gdje je to najpotrebnije;
T. budući da je Mehanizam Unije za civilnu zaštitu omogućio repatrijaciju više od 77 000 građana EU-a tijekom zdravstvene krize;
U. budući da su tijekom zdravstvene krize izazvane bolešću COVID-19 uvedeni razni ad hoc aranžmani, uključujući stručnu skupinu Komisije i smjernice za liječenje pacijenata i slanje zdravstvenih djelatnika u druge države članice;
V. budući da farmaceutski lanci opskrbe ovise o aktivnim farmaceutskim sastojcima ili generičkim lijekovima koji se proizvode u trećim zemljama, ponekad u samo jednoj tvornici na svijetu; budući da su zabrane izvoza nametnute tijekom zdravstvene krize izazvane bolešću COVID-19 ukazale na opasnost oslanjanja isključivo na te lance opskrbe;
W. budući da je bolest COVID-19 pokazala međuovisnost ljudskog zdravlja i zdravlja našeg planeta; budući da je pojava zoonotskih bolesti, koje se prenose sa životinja na ljude, pogoršana antropogenim klimatskim promjenama i degradacijom okoliša;
1. hitno poziva na stvaranje europske zdravstvene unije;
2. poziva države članice da hitno provedu testiranja otpornosti na stres svojih sustava zdravstvene skrbi kako bi utvrdile slabosti i provjerile jesu li spremni za moguće ponovno izbijanje bolesti COVID-19 i za buduće zdravstvene krize; poziva Komisiju da koordinira taj rad i uspostavi zajedničke parametre;
3. poziva Komisiju da predloži direktivu o minimalnim standardima za kvalitetnu zdravstvenu skrb, utemeljenima na rezultatima testiranja otpornosti na stres, pri čemu bi se zadržala nadležnost država članica u organizaciji i financiranju njihovih sustava zdravstvene skrbi te upravljanju njima, ali i zajamčila sigurnost pacijenata, pristojan rad i standardi zapošljavanja za zdravstvene djelatnike te europska otpornost u odnosu na pandemije i druge javnozdravstvene krize;
4. poziva Komisiju da uspostavi europski indeks zdravstvene skrbi kako bi se pratio napredak zdravstvenih sustava u EU-u;
5. poziva Komisiju da u Europski semestar uključi obvezujuće zdravstvene pokazatelje i pokazatelje dobrobiti;
6. poziva Komisiju da predloži europski mehanizam za odgovor na zdravstvene krize, kojim bi se formalizirale metode rada uspostavljene tijekom zdravstvene krize uzrokovane bolešću COVID-19 i koji bi se nadovezao na mjere iz Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, programa EU4Health i Mehanizma Unije za civilnu zaštitu; poziva na osnivanje odjela za upravljanje zdravstvenim krizama odgovornog za vođenje europskog mehanizma za odgovor na zdravstvene krize, kojim bi koordinirao Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti i koji bi vodili povjerenik za zdravlje i povjerenik za upravljanje krizama, zajedno s Europskom agencijom za lijekove i stručnim povjerenstvom; poziva na to da se taj odjel opremi planom za hitne slučajeve povezane s pandemijom kako bi se osigurao koordinirani odgovor;
7. poziva na znatno povećanje kapaciteta mehanizma rescEU i njegovo stavljanje na raspolaganje svim državama članicama na pravedan način, uključujući stvaranje zaliha i kapacitet medicinskih timova za hitne slučajeve; čvrsto pozdravlja predloženo povećanje financijske omotnice Mehanizma Unije za civilnu zaštitu u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru;
8. poziva Komisiju, države članice i globalne partnere da osiguraju brz, pravedan, jednak i cjenovno pristupačan pristup budućim cjepivima i liječenjima u vezi s COVID-om 19 čim postanu dostupni; naglašava da se fleksibilnost predviđena Sporazumom o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS), koja je dodatno potvrđena Deklaracijom iz Dohe, može iskoristiti za izdavanje obveznih licenci tijekom javnozdravstvenih kriza; poziva Komisiju da Parlamentu dostavi procjenu uloge koju u toj situaciji mogu imati sporazumi EU-a o slobodnoj trgovini i TRIPS, uključujući primjenu sustava dobrovoljnih licencija i obveznih licencija te povećanje razine transparentnosti dobrovoljnog licenciranja; potiče sve države članice da podrže napore za udruživanje patentnih prava na tehnologije u vezi s COVID-om 19;
9. poziva da se zajednička nabava EU-a koristi za nabavu cjepiva protiv COVID-a 19 i za liječenje te bolesti te da se ona ustaljenije koristi kako bi se izbjeglo međusobno natjecanje država članica te kako bi se osigurao jednak i cjenovno pristupačan pristup važnim lijekovima i medicinskim proizvodima, posebno novim inovativnim antibioticima, novim cjepivima i kurativnim lijekovima te lijekovima za rijetke bolesti;
10. poziva Komisiju da revidira mehanizam zajedničke javne nabave iz Odluke o prekograničnim prijetnjama zdravlju i da predloži novu uredbu kojom bi se zajednička javna nabava EU-a učinila bržom i učinkovitijom tijekom zdravstvenih kriza i pri osiguravanju jednakog i cjenovno pristupačnog pristupa novim liječenjima;
11. poziva Komisiju i države članice da preispitaju ideju o transparentnosti neto cijena i povrata troškova za različita liječenja, kako bi se države članice stavile u ravnopravan položaj u pregovorima s proizvođačima za liječenja koja se ne nabavljaju zajednički;
12. poziva na brzu provedbu predugo odgađane Uredbe o kliničkim ispitivanjima kako bi se osigurala transparentnost rezultata kliničkih ispitivanja, bez obzira na ishod, i olakšala veća prekogranična klinička ispitivanja; ističe da čak i negativni ili nejasni ishodi kliničkih ispitivanja mogu pomoći da se poboljšaju buduća istraživanja;
13. poziva na čvrstu farmaceutsku strategiju EU-a koja bi se bavila problemima lanaca opskrbe farmaceutskim proizvodima u EU-u i svijetu, koja bi trebala uključivati zakonodavne mjere, politike i poticaje za pokretanje proizvodnje osnovnih aktivnih farmaceutskih sastojaka i lijekova u Europi i osiguravanje opskrbe i cjenovne pristupačnosti u svakom trenutku; poziva na to da se u svakoj državi članici uspostave obvezni nacionalni popisi lijekova i medicinskih proizvoda te da se te informacije dostavljaju Komisiji i EMA-i kako bi se nestašice mogle predvidjeti i riješiti;
14. poziva na ciljane smjernice Komisije o Direktivi o javnoj nabavi u vezi s dodjelom ugovora farmaceutskom sektoru; poziva na to da se te smjernice temelje na „ekonomski najpovoljnijoj ponudi”, s ciljem da se osigura najveća vrijednost za uloženi novac, a ne samo najjeftiniji proizvod, te razmotri njihov doprinos sigurnosti opskrbe EU-a;
15. poziva Komisiju da predloži revidirani mandat Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti kako bi se znatno povećali njegov proračun, osoblje i kompetencije tako da u svakom trenutku može pružiti prvoklasnu javnozdravstvenu zaštitu, pa i tijekom epidemija;
16. poziva na jaču ulogu Europske agencije za lijekove u praćenju i sprečavanju nestašica lijekova te pri koordinaciji osmišljavanja i odobravanja kliničkih ispitivanja EU-a u kriznim vremenima;
17. smatra da bi trebalo istražiti mogućnost uspostave europskog tijela ekvivalentnog američkoj Biomedicinskoj upravi za napredna istraživanja i razvoj, koje bi bilo odgovorno za nabavu i razvoj protumjera protiv bioterorizma, kemijskih, nuklearnih i radioloških prijetnji te pandemijske gripe i novih bolesti;
18. poziva na jačanje uloge Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu kako bi se spriječilo izlaganje zdravstvenih djelatnika riziku;
19. poziva da se zdravstvene smjernice EU-a ojačaju i da u nekim slučajevima njihova primjena bude obvezna: na primjer, akcijske planove EU-a za borbu protiv otpornosti na antimikrobna sredstva trebalo bi dopuniti obvezujućim mjerama, kao što je europska iskaznica imunizacije za građane; posebno poziva da smjernice Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti o zdravstvenoj krizi uzrokovanoj bolešću COVID-19 postanu obvezujuće, kao na primjer metode bilježenja smrtnih slučajeva i oporavaka;
20. poziva Komisiju da u suradnji s civilnim društvom predloži stvaranje europskog prostora za zdravstvene podatke, kojim bi se u potpunosti poštovao europski okvir za zaštitu podataka, radi poboljšanja standardizacije, interoperabilnosti, razmjene podataka te usvajanja i promicanja međunarodnih standarda za zdravstvene podatke;
21. čvrsto vjeruje u načelo „jednog zdravlja” kojim se povezuje zdravlje ljudi, životinja i okoliša; smatra da je djelovanje protiv klimatskih promjena, degradacije okoliša, gubitka biološke raznolikosti i neodrživih metoda proizvodnje hrane od ključne važnosti za zaštitu ljudi od novih patogena; poziva Komisiju i države članice da u EU-u ojačaju primjenu pristupa utemeljenog na „jednom zdravlju”;
22. obvezuje se i dalje se baviti rizičnim čimbenicima za zdravlje, kao što su konzumacija duhana i alkohola, loša prehrana, onečišćenje zraka, izloženost opasnim kemikalijama i zdravstvene nejednakosti, kako bi se poboljšali zdravstveni rezultati;
23. poziva na proširenje europskih referentnih mreža kako bi obuhvatile zarazne bolesti i zoonoze;
24. poziva Komisiju da osmisli strategiju za „otpornu Europu” koja bi se sastojala od karte procjene rizika i mogućnosti za rad na dobrom upravljanju i ulaganje u zdravstvene sustave te od odgovora na pandemiju na europskoj razini, uključujući otporne lance opskrbe u EU-u; u tom kontekstu naglašava stratešku potrebu za jačanjem europske proizvodnje radi premještanja i izgradnje ključne i održive zdravstvene industrije koja podupire visokotehnološku proizvodnju s velikom dodanom vrijednošću;
25. poziva na koordinirani, skupni i otvoreni pristup u području istraživanja i inovacija, uz snažniju ulogu Komisije u koordinaciji zdravstvenih i epidemioloških istraživanja, kako bi se izbjeglo udvostručavanje i usmjerilo istraživanja prema ishodima koji obuhvaćaju nužne lijekove, cjepiva, medicinske proizvode i opremu; naglašava da rezultati istraživanja koja se u cijelosti ili djelomično financiraju sredstvima EU-a i drugim javnim sredstvima moraju ostati u javnoj domeni i uključivati jasne uvjete cjenovne pristupačnosti i dostupnosti;
26. snažno pozdravlja eksponencijalno povećanje predloženog proračuna za novi program EU4Health; traži da se taj program ne bavi samo izravnim učincima bolesti COVID-19, nego i da rješava konkretne zdravstvene izazove koje COVID-19 predstavlja za ranjive skupine i mentalno zdravlje, kao i sve druge dugoročne zdravstvene izazove s kojima se EU suočava;
27. poziva Komisiju da bez daljnjeg odlaganja predloži novi strateški okvir za zdravlje i sigurnost, uključujući zakonodavstvo o pravu na isključivanje, novu direktivu o mišićno-koštanim poremećajima povezanima s radom i novu direktivu o mentalnoj dobrobiti na radnom mjestu kako bi se anksioznost, depresija i kronična iscrpljenost (engl. burn-out) priznale kao profesionalne bolesti te da se počne baviti potrebom za daljnjim mjerama za poboljšanje funkcioniranja postojećeg regulatornog okvira EU-a za zdravlje i sigurnost, među ostalim, u slučaju pandemija;
28. pozdravlja to što se Komisija nedavno obvezala na procjenu potrebe za izmjenom Direktive o biološkim agensima nakon pouka izvučenih iz neviđene krize, a u cilju bolje pripravnosti i planiranja odgovora na svim radnim mjestima, te što se obvezala da tu procjenu do kraja 2020. podijeli s Europskim parlamentom; poziva Komisiju da proširi područje primjene Preporuke Komisije 2003/670/EZ o europskom popisu profesionalnih bolesti kako bi se obuhvatila sva zanimanja u većoj mjeri izložena COVID-u 19 nego opća populacija;
29. poziva da se uloga nacionalnih inspektorata za sigurnost i zdravlje na radu ojača time što će im se pružiti dovoljno financijskih sredstava i osoblja da mogu davati smjernice i potporu javnim upravama, poduzećima i radnicima u njihovim nastojanjima da rješavaju rizike povezane s bolešću COVID-19; poziva na jačanje uloge sindikalnih predstavnika i odbora za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu radi promicanja aktivnih i učinkovitih preventivnih mjera;
30. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.