PRIJEDLOG REZOLUCIJE o strategiji za javno zdravlje EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19
6.7.2020 - (2020/2691(RSP))
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Véronique Trillet‑Lenoir
u ime Kluba zastupnika Renew
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0216/2020
B9‑0219/2020
Rezolucija Europskog parlamenta o strategiji za javno zdravlje EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je bolešću COVID-19 naglašeno da Europska unija nema dovoljno snažnih alata za rješavanje hitne zdravstvene situacije kao što je širenje nove zarazne bolesti, koja po svojoj prirodi ne poznaje granice;
B. budući da je prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), „Zdravlje stanje potpunog tjelesnog, duševnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili iznemoglosti”. budući da Unija još nije donijela zajedničku definiciju zdravlja;
C. budući da je pravo na tjelesno i mentalno zdravlje temeljno ljudsko pravo; budući da svaka osoba ima pravo na pristup modernoj i sveobuhvatnoj zdravstvenoj skrbi bez diskriminacije; budući da je univerzalno zdravstveno osiguranje cilj UN-a o održivom razvoju koji su se sve potpisnice obvezale ostvariti do 2030.;
D. budući da Europska unija ima znatnu nadležnost u području javnog zdravlja, dok zdravstveni sustavi ostaju u nadležnosti država članica, uz minimalnu suradnju na razini EU-a;
E. budući da se u članku 168. UFEU-a navodi da se „u utvrđivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Zajednice, osigurava visok stupanj zaštite zdravlja ljudi”; budući da je Sud Europske unije u više navrata presudio da EU može ostvarivati ciljeve javnog zdravlja mjerama unutarnjeg tržišta;
F. budući da se u Komunikaciji Komisije od 20. listopada 2010. naslovljenoj „Solidarnost u pogledu zdravlja: smanjenje zdravstvenih nejednakosti u EU-u” (COM(2009)0567) ističe da u EU-u postoji povezanost zdravstvenog stanja s pripadnošću socijalnom sloju; budući da Svjetska zdravstvena organizacija definira socijalni sloj kao vezu između socioekonomskih nejednakosti i nejednakosti u pogledu zdravlja i pristupa zdravstvenoj skrbi;
G. budući da su zdravstvene nejednakosti ukorijenjene u društvenim nejednakostima u pogledu životnih uvjeta i modela socijalnog ponašanja povezanih s rodom, rasom, obrazovnim standardima, zapošljavanjem, prihodima i nejednakom raspodjelom pristupa medicinskoj pomoći, prevenciji bolesti i uslugama promicanja zdravlja;
H. budući da EU trenutačno regulira proizvode od važnosti za zdravlje i zdravstvene rezultate, uključujući farmaceutske proizvode, medicinske uređaje, duhan, alkohol, hranu i kemikalije;
I. budući da postoje propisi i politike EU-a o kliničkim ispitivanjima, koordinaciji zdravstvenih sustava s pomoću Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi[1] te da su u tijeku rasprave o prijedlogu o procjenama zdravstvenih tehnologija (HTA);
J. budući da se istraživanja u području zdravlja financiraju iz inicijative Obzor 2020. i predstojećeg programa Obzor Europa, Zdravstvenog programa i predstojećeg programa EU4Health, kao i iz drugih fondova EU-a;
K. budući da su Europska agencija za lijekove (EMA), Europska agencija za kemikalije, Europska agencija za sigurnost hrane i Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) izvršne agencije s važnim funkcijama u području javnog zdravlja;
L. budući da je trenutačna infrastruktura za odgovor na hitne situacije, uključujući Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), Odluku o prekograničnim prijetnjama zdravlju i Mehanizam Unije za civilnu zaštitu, testirana do svojih granica tijekom trenutačne zdravstvene krize;
M. budući da su zdravstveni djelatnici izloženi neprihvatljivo visokim rizicima i da su u nekim slučajevima bili prisiljeni donositi odluke o tome tko može i ne može dobiti intenzivnu skrb;
N. budući da je kriza prouzročena bolešću COVID-19 promijenila radne uvjete mnogih radnika u Europi i otvorila nova pitanja u pogledu zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu;
O. budući da su zdravstvenom krizom prouzrokovanom bolešću COVID-19 i njezinim širenjem diljem Europe razotkrivene razlike u kapacitetima zdravstvenih sustava država članica te da je pokazano da, u okolnostima pojave neočekivane prijetnje zdravlju, neke države članice mogu postati ovisne o susjednim zemljama koje imaju dovoljno otporne sustave;
P. budući da je zbog različitih pristupa prikupljanju podataka o bolesti COVID-19 i njihove analize u EU-u teško uspoređivati podatke na razini Unije;
Q. budući da neke države članice znatno pate od odljeva mozgova, a visokokvalificirani zdravstveni djelatnici odabiru raditi u državama članicama u kojima su plaće i uvjeti bolji nego u njihovim zemljama;
R. budući da se zajednička nabava EU-a uspješno koristi za osobnu zaštitnu opremu, komplete za ispitivanje, respiratore i određene lijekove, iako se mehanizam pokazao sporijim i manje učinkovitim nego što je bilo potrebno;
S. budući da je mehanizam rescEU prikupio ključne resurse kao što su maske, respiratori i laboratorijska oprema, koji će se rasporediti tamo gdje je to najpotrebnije;
T. budući da su tijekom zdravstvene krize izazvane bolešću COVID-19 uvedeni razni ad hoc aranžmani, uključujući stručnu skupinu Komisije i smjernice za liječenje pacijenata i slanje zdravstvenih djelatnika u druge države članice;
U. budući da farmaceutski lanci opskrbe ovise o aktivnim farmaceutskim sastojcima ili generičkim lijekovima koji se proizvode u trećim zemljama, ponekad u samo jednoj tvornici na svijetu; budući da su zabrane izvoza nametnute tijekom zdravstvene krize izazvane bolešću COVID-19 pokazale opasnost od oslanjanja na takve lance opskrbe;
V. budući da je bolešću COVID-19 dokazano načelo jednog zdravlja, odnosno međuovisnost ljudskog zdravlja, zdravlja životinja i zdravlja našeg planeta; budući da je pojava zoonotskih bolesti koje se prenose sa životinja na ljude pogoršana klimatskim promjenama i degradacijom okoliša;
1. hitno poziva na stvaranje europske zdravstvene unije;
2. poziva države članice da hitno provedu testiranja otpornosti na stres svojih sustava zdravstvene skrbi kako bi se provjerilo jesu li spremni za moguće ponovno pojavljivanje bolesti COVID-19 i za druge buduće zdravstvene krize; poziva Komisiju da koordinira taj rad i uspostavi zajedničke parametre;
3. snažno se zalaže za promicanje učinkovitih preventivnih i higijenskih mjera za sprečavanje i kontrolu infekcija; smatra da bi određene ključne navike, uključujući higijenske prakse, trebalo razvijati od rane dobi kada ih djeca najbolje mogu usvojiti; podupire obrazovne programe prevencije o zdravlju mladih (bezopasna ponašanja, zdrava prehrana, sport itd.)
4. poziva Komisiju da predloži direktivu o minimalnim standardima za kvalitetnu zdravstvenu skrb na temelju rezultata testiranja otpornosti na stres, održavajući nadležnost država članica u organizaciji i financiranju njihovih sustava zdravstvene skrbi te upravljanju njima, ali i jamčeći sigurnost pacijenata, pristojan rad i standarde zapošljavanja za zdravstvene djelatnike te europsku otpornost u odnosu na pandemije i druge krize javnog zdravlja;
5. poziva Komisiju da uspostavi europski indeks zdravstvene skrbi kako bi se pratio napredak zdravstvenih sustava u EU-u;
6. poziva Komisiju da uključi zdravstvene pokazatelje u Europski semestar;
7. poziva Komisiju da usvoji zajednički skup odrednica zdravlja radi praćenja nejednakosti u pogledu zdravlja prema dobi, spolu, socioekonomskom statusu i geografskom smještaju te da uspostavi metodologiju za reviziju stanja u području zdravlja u državama članicama u cilju utvrđivanja i određivanja prioritetnih područja u kojima je potrebno poboljšanje i povećanje sredstava; smatra da bi Komisija trebala ocijeniti učinkovitost mjera kako bi se smanjile zdravstvene nejednakosti koje proizlaze iz politika koje obuhvaćaju socijalne, gospodarske i ekološke čimbenike rizika;
8. poziva države članice da osiguraju integriranu zdravstvenu skrb dostupnu na lokalnoj i regionalnoj razini kako bi se pacijentima omogućila bolja potpora u njihovim lokalnim i socijalnim okruženjima;
9. poziva Komisiju da predloži uspostavu europskog mehanizma za odgovor u području zdravlja (EHRM) kako bi se odgovorilo na sve vrste zdravstvenih kriza (zarazne, kemijske, okolišne, biološke, prehrambene i nuklearne), ojačala operativna koordinacija na razini EU-a i pratila uspostava i upotreba strateške rezerve lijekova i medicinske opreme te osiguralo njezino ispravno funkcioniranje; naglašava da bi se europskim mehanizmom za odgovor u području zdravlja formalizirale metode rada uspostavljene tijekom zdravstvene krize uzrokovane bolešću COVID-19, nadovezujući se na mjere predviđene Direktivom o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi[2] i Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu;
10. poziva na osnivanje odjela za upravljanje zdravstvenim krizama koji bi koordinirao Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti i vodili povjerenik za zdravlje i povjerenik za upravljanje krizama, zajedno s Europskom agencijom za lijekove i stručnim povjerenstvom; poziva na to da taj odjel osmisli plan za hitne slučajeve povezane s pandemijom kako bi se osigurao koordinirani odgovor;
11. ističe da je koordinacija između nacionalnih zdravstvenih sustava ključna za jamčenje solidarnosti unutar Unije; naglašava da bi zajednička nabava, koordinirani prijenos opreme, rezerva i cirkulacija krvnih proizvoda i organa te prijevoz pacijenata u prekograničnoj skrbi trebali biti pripremljeni na odgovarajući način;
12. poziva na stvaranje platforme za digitalnu razmjenu, sličnu podatkovnom portalu COVID-19, kojom bi se mogle olakšati razmjene epidemioloških podataka, znanstveno utemeljenih preporuka u pogledu praksi namijenjenih zdravstvenim djelatnicima i bolnicama te podataka o točnom stanju kapaciteta i zaliha medicinskih proizvoda koji se mogu mobilizirati;
13. poziva na jačanje kapaciteta mehanizma rescEU, što bi trebalo uključivati kapacitet za stvaranje zaliha i kapacitet medicinskih timova za hitne slučajeve;
14. smatra da bi se Unija trebala moći osloniti na mobilizaciju zdravstvenih djelatnika u okviru europske zdravstvene jedinice osnovane radi pružanja brze medicinske pomoći i stručnog znanja u području javnog zdravlja u svim državama članicama;
15. podupire mobilnost zdravstvenih djelatnika diljem EU-a tijekom njihova obrazovanja i profesionalne karijere u okviru programa Erasmus + te ulogu koju takva mobilnost ima u poboljšanju znanja i stručnosti o prijetnjama zdravlju;
16. poziva Komisiju, države članice i globalne partnere da osiguraju brz, pravedan, jednak i cjenovno pristupačan pristup budućim cjepivima i liječenjima u vezi s COVID-om 19 čim postanu dostupni;
17. poziva da se zajednička nabava EU-a koristi za nabavu cjepiva protiv COVID-a 19 i za liječenje te bolesti te da se ona ustaljenije koristi kako bi se izbjeglo međusobno natjecanje država članica te kako bi se osigurao jednak i cjenovno pristupačan pristup važnim lijekovima i medicinskim proizvodima, posebno novim inovativnim antibioticima, novim cjepivima i kurativnim lijekovima te lijekovima za rijetke bolesti;
18. poziva Komisiju da revidira mehanizam zajedničke javne nabave u skladu s Odlukom o prekograničnim prijetnjama zdravlju i da predloži novu uredbu kojom bi se promicala njegova upotreba u svrhu nabave lijekova i liječenja, jamčila učinkovitost i transparentnost postupka i osigurao jednak i cjenovno pristupačan pristup lijekovima, medicinskim proizvodima, zaštitnoj opremi i drugim relevantnim zdravstvenim proizvodima; smatra da bi dio medicinskih proizvoda kupljenih u okviru postupka zajedničke javne nabave EU-a mogao predstavljati pričuvu EU-a za nepredviđene izdatke za medicinske proizvode koji su podložni nestašici;
19. poziva Komisiju i države članice da preispitaju ideju o transparentnosti neto cijena i povrata troškova za različita liječenja revizijom Direktive Vijeća 89/105/EEZ[3] kako bi se države članice stavile u ravnopravan položaj u pregovorima s proizvođačima za liječenja koja se ne nabavljaju zajednički;
20. poziva države članice da brzo donesu zajedničko stajalište o prijedlogu o procjenama zdravstvenih tehnologija kako bi se poduprla suradnja u pogledu procjene zdravstvenih tehnologija na razini Unije;
21. poziva na brzu provedbu prekomjerno odgođene Uredbe o kliničkim ispitivanjima[4] kako bi se osigurala transparentnost rezultata kliničkih ispitivanja i olakšala veća prekogranična klinička ispitivanja;
22. poziva na koordinaciju i udruživanje snaga više europskih centara u pogledu kliničkih ispitivanja i na promicanje aktivnosti istraživanja i osposobljavanja budućih europskih sveučilišnih mreža;
23. poziva Komisiju da predloži reviziju Uredbe o lijekovima za rijetke bolesti[5], Uredbe o lijekovima za pedijatrijsku upotrebu[6] i Direktive 2001/83/EZ o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu[7];
24. poziva na uspostavu čvrste farmaceutske strategije EU-a kako bi se riješili problemi lanaca opskrbe farmaceutskim proizvodima u EU-u i svijetu, koja bi trebala uključivati zakonodavne mjere, politike i poticaje za pokretanje proizvodnje osnovnih aktivnih farmaceutskih sastojaka i lijekova u EU-u, i kako bi se u svakom trenutku osigurala opskrba i cjenovno pristupačan pristup istima; poziva na to da se u svakoj državi članici uspostave obvezni nacionalni popisi lijekova i medicinskih proizvoda te da se Komisiji i Europskoj agenciji za lijekove dostavljaju informacije kako bi se osiguralo da se eventualna nestašica može predvidjeti i riješiti;
25. poziva države članice da promiču i osiguraju pristup uslugama povezanima sa spolnim i reproduktivnim pravima, uključujući pristup kontracepciji i pravo pristupa uslugama sigurnog pobačaja; poziva države članice da razmotre o pristupu kontracepcijskim sredstvima, uključujući hitnoj kontracepciji, i uslugama sigurnog pobačaja kada je to zakonski moguće, kao osnovnim zdravstvenim uslugama koje se trebaju pružati tijekom kriza;
26. poziva na uspostavu posebnog zajedničkog djelovanja u pogledu sprečavanja nestašice medicinskih proizvoda kako bi se omogućila razmjena dobrih praksi među državama članicama i razvoj zajedničkih preventivnih mjera;
27. poziva Komisiju da izradi ciljane smjernice o Direktivi o javnoj nabavi[8] u vezi s dodjelom ponuda farmaceutskom sektoru; poziva na to da se te smjernice temelje na „ekonomski najpovoljnijoj ponudi” i naglašava da bi se njima trebala nastojati osigurati najbolja vrijednost za novac, a ne samo najjeftiniji proizvod, te razmotriti doprinos tih ponuda sigurnosti opskrbe EU-a;
28. poziva Komisiju da predloži revidirani mandat Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti kako bi se znatno povećali njegov proračun, osoblje i kompetencije, čime bi mu se omogućilo da svoje nadležnosti proširi na kronične bolesti, da izradi obvezne smjernice za države članice i da može koordinirati laboratorijska istraživanja u razdobljima zdravstvenih kriza;
29. poziva na jaču ulogu Europske agencije za lijekove u praćenju i sprečavanju nestašica lijekova i odgovorima na njih te u koordinaciji osmišljavanja i odobravanja kliničkih ispitivanja EU-a u kriznim vremenima;
30. smatra da bi trebalo istražiti mogućnost uspostave europskog tijela ekvivalentnog američkoj Biomedicinskoj upravi za napredna istraživanja i razvoj, koje bi bilo odgovorno za nabavu i razvoj protumjera protiv bioterorizma, kemijskih, nuklearnih i radioloških prijetnji te pandemijske gripe i drugih novih bolesti;
31. poziva na jačanje uloge Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu kako bi se osiguralo da zdravstveni djelatnici ne budu ugroženi te kako bi se promicala zdrava i sigurna radna mjesta diljem Unije;
32. ističe da se cijepljenjem sprečava otprilike 2,5 milijuna smrtnih slučajeva godišnje diljem svijeta i smanjuju troškovi liječenja bolesti; smatra da bi se trebalo pozabaviti sa zabrinjavajućom pojavom oklijevanja građana EU-a kada je riječ o cijepljenju i dezinformacijama o cijepljenju kako bi ih se umirilo te im se ulilo povjerenje u tom pogledu;
33. poziva da se u određenim slučajevima ojačaju i uvedu obvezujuće zdravstvene smjernice EU-a; napominje da bi neki primjeri mogli uključivati akcijske planove EU-a za borbu protiv otpornosti na antimikrobna sredstva i naglašava da bi cijepljenje trebalo pojačati obvezujućim mjerama, kao što je europska iskaznica cijepljenja za građane EU-a; poziva posebno na to da smjernice Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti o zdravstvenoj krizi uzrokovanoj bolešću COVID-19 budu obvezne, kao što su metode bilježenja smrtnih slučajeva i oporavaka;
34. poziva na uspostavu komunikacijskog portala za javnost s pomoću kojega bi se omogućila razmjena potvrđenih informacija u Uniji, slanje upozorenja i borba protiv dezinformiranja; naglašava da bi portal mogao uključivati širok raspon kampanja u svrhu informiranja i prevencije te obrazovnih programa za mlade; napominje da bi se takav portal, u suradnji s Europskim centrom za sprečavanje i kontrolu bolesti, također mogao koristiti za promicanje sveobuhvatne pokrivenosti u pogledu imunizacije na razini EU-a;
35. poziva Komisiju da u suradnji s civilnim društvom predloži stvaranje europskog prostora za zdravstvene podatke, kojim bi se u potpunosti poštovao europski okvir za zaštitu podataka, kako bi se poboljšala standardizacija, razmjena podataka te usvajanje i promicanje međunarodnih standarda za zdravstvene podatke; smatra da bi taj europski prostor za zdravstvene podatke bio ključan korak prema pružanju izravne potpore pacijentima i njihovim pružateljima zdravstvenih usluga, jamčenju da ljudi imaju kontrolu nad svojim osobnim podacima, olakšavanju istraživanja i podupiranju razvoja dijagnostike, liječenja i usluga; ističe činjenicu da što se više Unija bude oslanjala na zajedničke podatke kako bi poboljšala europsku zdravstvenu skrb, to će više povećati svoju neovisnost o velikim tehnološkim poduzećima i poboljšati svoje kapacitete u području kibersigurnosti, na taj način jamčeći za sigurnost podataka i izbjegavajući povrede sigurnosti uslijed kojih bi se razotkrili osobni podaci pacijenata;
36. podupire inovacije u području digitalizacije jer bi one donijele opipljivu korist pacijentima i zdravstvenim djelatnicima te pružile troškovno učinkovitu i visokokvalitetnu zdravstvenu skrb uz istodobno smanjenje nejednakosti; naglašava da bi se mogli poduzeti važni koraci kad je riječ o digitalnim vještinama, kako za zdravstvene djelatnike tako i za pacijente, posebno u ruralnim i rijetko naseljenim područjima;
37. poziva na jačanje e-zdravlja i m-zdravlja, kao i na uporabu telemedicine i praćenje stanja pacijenata na daljinu, posebno u vrijeme sanitarnih kriza;
38. čvrsto vjeruje u načelo jednog zdravlja kojim se povezuju zdravlje ljudi, zdravlje životinja i zaštita okoliša; smatra da je djelovanje protiv klimatskih promjena, degradacije okoliša, gubitka biološke raznolikosti i neodrživih metoda proizvodnje hrane od ključne važnosti za zaštitu ljudi od novih patogena;
39. obvezuje se da će nastaviti rješavati pitanja u pogledu rizičnih čimbenika za zdravlje, kao što su konzumacija duhana, alkohola, onečišćenje zraka, izloženost opasnim kemikalijama i zdravstvene nejednakosti, kako bi se poboljšali zdravstveni rezultati;
40. poziva na proširenje europskih referentnih mreža kako bi uključivale zarazne (kao što je europska referentna mreža u području upravljanja zdravstvenim krizama) i nezarazne bolesti;
41. poziva Komisiju da osmisli strategiju za „otpornu Europu” koja bi se sastojala od karte procjene rizika i mogućnosti za rješavanje pitanja u pogledu načela dobrog upravljanja, ulaganja u zdravstvene sustave i odgovora na pandemiju na razini EU-a, uključujući otporne lance opskrbe u EU-u;
42. poziva na koordinirani, skupni i otvoreni pristup u području istraživanja, uz snažniju ulogu Komisije u koordinaciji zdravstvenih istraživanja kako bi se izbjeglo udvostručavanje i kako bi se istraživanja usmjerila prema područjima kao što su potrebni lijekovi, cjepiva, medicinski proizvodi i oprema;
43. poziva Komisiju da nastavi sa sustavnom procjenom učinka na zdravlje, koja se temelji na međusektorskim pokazateljima, svih politika EU-a kako bi se ocijenio njihov učinak na poboljšanje zdravlja i dobrobiti ljudi u EU-u, u skladu s pristupom kojim se zdravlje stavlja u središte svih politika;
44. smatra da bi trebalo pojačati suradnju s trećim zemljama razmjenom znanja i najboljih praksi u pogledu pripravnosti i odgovora zdravstvenih sustava na zdravstvene krize; poziva Komisiju i države članice da izgrade snažno i učinkovito partnerstvo između Unije i Afrike te da prednost daju snažnijim zdravstvenim sustavima, univerzalnom pristupu zdravstvenim uslugama te globalnom istraživanju i razvoju u području zdravlja u okviru strategije EU-a za Afriku (JOIN(2020)0004);
45. snažno pozdravlja povećanje predloženog proračuna za novi program EU4Health;
46. smatra da je zaštita zdravlja ranjivih skupina od bolesti povezanih s okolišem ključno ulaganje u osiguravanje odgovarajućeg ljudskog i gospodarskog razvoja;
47. poziva Komisiju da predloži novi strateški okvir za zdravlje i sigurnost za razdoblje od 2021. do 2027., ažurira zakonodavstvo o pravu na isključivanje, predloži novu direktivu o mišićno-koštanim poremećajima povezanima s radom i novu direktivu o mentalnoj dobrobiti na radu kako bi se anksioznost, depresija i kronična iscrpljenost (engl. burn-out) prepoznali kao profesionalne bolesti;
48. poziva Komisiju da sastavi zakonodavni prijedlog o uključivanju reproduktivno toksičnih tvari u područje primjene Direktive 2004/37/EZ o karcinogenim i mutagenim tvarima na radu[9] kako bi se ta direktiva uskladila s načinom na koji se s karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima postupa u drugom zakonodavstvu EU-a o kemikalijama (npr. REACH[10] i zakonodavstvo o biocidima, pesticidima i kozmetici);
49. smatra da bi pouke izvučene iz pandemije COVID-19 trebalo razmotriti u okviru Konferencije o budućnosti Europe, na kojoj bi se mogli iznijeti jasni prijedlozi o tome kako ojačati zdravstvenu politiku EU-a;
50. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
- [1] SL L 88, 4.4.2011., str. 45.
- [2] SL L 293, 5.11. 2013., str. 1.
- [3] SL L 40, 11.2.1989., str. 8.
- [4] SL L 158, 27.05.2014., str. 1.
- [5] SL L 18, 22.1.2000., str. 1.
- [6] SL L 378, 27.12. 2006., str. 1.
- [7] SL L 311, 28.11.2001., str. 67.
- [8] SL L 94, 28.3.2014., str. 65.
- [9] SL L 158, 30.04.2004., str. 50.
- [10] SL L 396, 30.12.2006., str. 1.