Postupak : 2020/2779(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0271/2020

Podneseni tekstovi :

B9-0271/2020

Rasprave :

PV 15/09/2020 - 7
CRE 15/09/2020 - 7

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0231

<Date>{14/09/2020}14.9.2020</Date>
<NoDocSe>B9-0271/2020</NoDocSe>
PDF 148kWORD 47k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjave potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o stanju u Bjelarusu</Titre>

<DocRef>(2020/2779(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Sandra Kalniete, Michael Gahler, Željana Zovko, Paulo Rangel, David McAllister, Jerzy Buzek, Andrius Kubilius, Radosław Sikorski, Andrzej Halicki, Vladimír Bilčík, Isabel Wiseler-Lima, Antonio López-Istúriz White, David Lega, Andrey Kovatchev, Arba Kokalari, Rasa Juknevičienė, Tomasz Frankowski, Eugen Tomac, Roberta Metsola</Depute>

<Commission>{PPE}u ime Kluba zastupnika PPE-a</Commission>

</RepeatBlock-By>

Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0271/2020

B9-0271/2020

Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Bjelarusu

(2020/2779(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir uspostavu Istočnog partnerstva u Pragu 7. svibnja 2009. kao zajedničkog projekta EU-a i njegovih šest istočnoeuropskih partnera, Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Republike Moldove i Ukrajine,

 uzimajući u obzir zajedničke izjave sa sastanaka na vrhu o Istočnom partnerstvu održanih u Pragu 2009., Varšavi 2011., Vilniusu 2013., Rigi 2015. i Bruxellesu 2017.,

 uzimajući u obzir Globalnu strategiju EU-a i revidiranu europsku politiku susjedstva,

 uzimajući u obzir rezolucije o Bjelarusu, posebno one od 24. studenoga 2016.[1] i 6. travnja 2017.[2] o stanju u Bjelarusu , od 19. travnja 2018 o Bjelarusu[3] te od 4. listopada 2018. o pogoršavanju medijskih sloboda u Bjelarusu, a posebno o slučaju Povelje 97[4],

 uzimajući u obzir predsjedničke izbore održane u Bjelarusu 9. kolovoza,

 uzimajući u obzir izjavu predsjednika Europskog parlamenta od 13. kolovoza i čelnika pet klubova zastupnika od 17. kolovoza o stanju u Bjelarusu nakon predsjedničkih izbora 9. kolovoza,

 uzimajući u obzir izvanredni sastanak Vijeća za vanjske poslove od 14. kolovoza i Europskog vijeća od 19. kolovoza o stanju u Bjelarusu nakon predsjedničkih izbora 9. kolovoza,

 uzimajući u obzir javne izjave potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) o stanju u Bjelarusu nakon predsjedničkih izbora 9. kolovoza 2020.,

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da su predsjedničku kampanju obilježile mnogobrojne manipulacije i uplitanja koji su išli na ruku sadašnjem predsjedniku, zastrašivanje i represija usmjereni prema drugim kandidatima, njihovim obiteljima i pristašama, kao i brojna uhićenja te pokušaji ušutkavanja neovisnih novinara i blogera;

B. budući da su tijekom održavanja izbora stalno prijavljivane nepravilnosti, da se ljude zastrašivalo te da im je često bilo uskraćeno pravo glasa, da su zapisnici s birališta bili falsificirani te da su u velikom broju slučajeva krivotvoreni rezultati glasovanja;

C. budući da bjelaruske vlasti nisu poštovale minimalnu razinu međunarodno priznatih standarda u skladu sa smjernicama specijaliziranih struktura OESS-a, organizacije čija je Bjelorusija država sudionica, za vjerodostojan, transparentan, slobodan i pravedan izborni postupak;

D. budući da je Središnji izborni odbor proglasio Aleksandra Lukašenka pobjednikom izbora;

E. budući da vjerodostojna izvješća upućuju na jasnu pobjedu Svetlane Tihanovske, koja je osvojila veliku većinu glasova;

F. budući da Europska unija i njezine države članice nisu priznale rezultate predsjedničkih izbora zbog ozbiljnih sumnji u pravednost izbora i brojnih prijava o krivotvorenju izbornih rezultata;

G. budući da su mirni prosvjedi u kojima se izražava želja za demokratskim promjenama i slobodom u cijeloj zemlji započeli u Minsku već u nedjelju 9. kolovoza u noći i da se nastavljaju i danas, uz najveći odaziv sudionika vikendima tijekom marševa jedinstva; budući da je razmjer prosvjeda dosad neviđen u povijesti Bjelarusa i da se prosvjednici broje u stotinama tisuća;

H. budući da se osim prosvjeda održavaju i brojni štrajkovi u tvornicama, poduzećima, školama, sveučilištima, gradovima i selima diljem zemlje;

I. budući da su vlasti na mirne prosvjede odgovorile nerazmjerno, uz primjenu brutalnosti te intenzivnu upotrebu suzavca, palica, granata i vodenih topova;

J. budući da su vlasti pritvorile gotovo deset tisuća osoba, da je podignuto nekoliko stotina kaznenih optužbi i da je više od tisuću osoba hospitalizirano; budući da postoje izvješća o mučenju, silovanju i otmicama te da je od 9. kolovoza 2020. nekoliko osoba nestalo ili su pronađene mrtve;

K. budući da je Koordinacijsko vijeće osnovano s ciljem koordinacije aktivnosti oporbe i njezinim rukovođenjem, pri čemu se samo jedna članica njegova predsjedništva, Svetlana Aleksijevič, ne nalazi u pritvoru niti je prisiljena napustiti zemlju;

L. budući da je Marija Kolesnikova, jedna od središnjih ličnosti u kampanji Svetlane Tihanovske, 7. rujna, usred bijela dana, oteta u jednoj ulici u Minsku; budući da su je bjelaruske vlasti pokušale deportirati u Ukrajinu, ali da je ona poderala svoju putovnicu kako bi to izbjegla; budući da je bjelaruske vlasti i dalje drže u pritvoru;

M. budući da je Europsko vijeće od 19. kolovoza odlučilo uvesti sankcije za velik broj pojedinaca odgovornih za nasilje, represiju i krivotvorenje izbornih rezultata u Bjelarusu, zabranivši im ulazak u EU i zamrznuvši njihovu financijsku imovinu u EU-u;

1. ne priznaje rezultate predsjedničkih izbora održanih u Bjelarusu 9. kolovoza jer su provedeni uz očito kršenje svih međunarodno priznatih standarda; neće priznati Aleksandra Lukašenka kao predsjednika Bjelarusa po isteku njegova tekućeg mandata;

2. traži da se što je prije moguće održe novi izbori pod međunarodnim nadzorom za koje će biti odgovoran Ured za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i koji će se odvijati u prisutnosti međunarodnih promatrača; na taj će se način zajamčiti provedba izbora u skladu s međunarodno priznatim standardima;

3. snažno podupire prosvjednike u njihovim zahtjevima u pogledu slobode, demokracije, dostojanstva i prava da odlučuju o vlastitoj sudbini;

4. priznaje Koordinacijsko vijeće kao legitimno tijelo koje zastupa narod u njegovim zahtjevima za demokratskim promjenama u Bjelarusu;

5. podržava miran prijenos vlasti koji bi bio rezultat uključivog nacionalnog dijaloga uz puno poštovanje demokratskih i temeljnih prava bjelaruskog naroda;

6. priznaje Svetlanu Tihanovsku kao novoizabranu i privremenu predsjednicu Bjelarusa do održavanja novih izbora;

7. osuđuje kontinuirano zastrašivanje i nerazmjernu uporabu sile usmjerene protiv mirnih prosvjednika, sudionika u štrajkovima i članova Koordinacijskog vijeća; zahtijeva hitno i bezuvjetno puštanje na slobodu svih onih koji su proizvoljno pritvoreni prije i nakon krivotvorenih izbora 9. kolovoza; tu se, među ostalim, ubrajaju Pavel Severinec, Nikolaj Statkevič, Marija Kolesnikova, Andrej Jahorau, Irina Suhkij, Anton Rodnenkov i Ivan Kravcov; traži da se obustave svi kazneni progoni na političkoj osnovi;

8. apelira na bjelaruske vlasti da prestanu sa svim oblicima zlostavljanja i mučenja pritvorenika te da im omoguće pristup liječničkim i pravnim savjetima;

9. snažno podupire sankcije EU-a protiv pojedinaca odgovornih za nasilje, represiju i krivotvorenje rezultata izbora u Bjelarusu, uključujući Aleksandra Lukašenka;

10. ponavlja svoj poziv na brzu provedbu mehanizma EU-a za sankcije u području ljudskih prava na temelju kojega bi se omogućilo nametanje sankcija sličnih onima iz američkog „Zakona Magnicki” i usmjerenih protiv pojedinaca i poduzeća koji su sudjelovali u teškom kršenju ljudskih prava;

11. poziva na pripremu sveobuhvatnog preispitivanja politike EU-a prema Bjelarusu za razdoblje nakon novih predsjedničkih izbora i potiče EU da organizira donatorsku konferenciju za demokratski Bjelarus na kojoj će se okupiti međunarodne financijske institucije, zemlje skupine G-7, države članice i institucije EU-a te drugi sudionici koji su spremni obvezati se na financiranje paketa u vrijednosti od više milijardi eura kako bi se poduprli budući napori te zemlje u pogledu reformi i restrukturiranja gospodarstva;

12. poziva ESVD da obustavi pregovore o prioritetima partnerstva između EU-a i Bjelarusa dok se ne održe slobodni i pravedni predsjednički izbori;

13. naglašava da se dok se politička situacija u Bjelarusu ne promijeni, sve tekuće isplate financijske pomoći EU-a moraju obustaviti;

14. potiče države članice da olakšaju i ubrzaju postupke izdavanja viza osobama koje bježe iz Bjelarusa iz političkih razloga te da njima i njihovim obiteljima pruže svu potrebnu potporu i pomoć;

15. poziva EU da donese strategiju za daljnje jačanje međuljudskih kontakata te da to postigne podupiranjem neovisnih bjelaruskih nevladinih organizacija, organizacija civilnog društva, boraca za ljudska prava, predstavnika medija i neovisnih novinara kao i na to da mladim Bjelarusima otvori dodatne mogućnosti studiranja u EU-u;

16. predlaže uspostavu, u okviru postojećih struktura Europskog parlamenta, platforme koja bi u suradnji s međunarodnim organizacijama odgovornima za zaštitu ljudskih prava služila za pružanje pomoći međunarodnim istragama kaznenih djela koje je režim počinio protiv naroda Bjelarusa;

17. osuđuje blokiranje interneta i medija kao i zastrašivanje novinara i blogera s ciljem obustave protoka informacija o stanju u zemlji; naglašava pravo bjelaruskog naroda na neometan pristup informacijama;

18. ističe važnost pomnog suzbijanja svakog širenja dezinformacija u Bjelarusu u vezi s EU-om i njegovim državama članicama te dezinformacija o stanju u Bjelarusu unutar EU-a kao i drugih oblika hibridnih prijetnji trećih strana;

19. poziva Rusku Federaciju da prekine svako uplitanje, bilo prikriveno ili otvoreno, u mirnu demokratsku revoluciju u Bjelarusu; apelira na Rusku Federaciju da poštuje demokratsku volju bjelaruskog naroda; upozorava na to da Aleksandar Lukašenko nema politički ni moralni mandat za sklapanje daljnjih ugovornih odnosa u ime Bjelarusa, među ostalim, s ruskim vlastima, koji bi mogli ugroziti suverenitet Bjelarusa;

20. ističe da je važno da razvoj događaja u Bjelarusu ostane prioritetno pitanje za EU; podsjeća na to Unija u svojem odgovoru na stanje u Bjelarusu treba biti ujedinjena i ustrajna;

21. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te vlastima Republike Bjelarus.

 

 

[1] SL C 224, 27.6.2018., str. 135.

[2] SL C 298, 23.8.2018., str. 60.

[3] SL L 390, 18.11.2019., str. 100.

[4] SL C 11, 13.1.2020., str. 18.

Posljednje ažuriranje: 16. rujna 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti