Prijedlog rezolucije - B9-0275/2020Prijedlog rezolucije
B9-0275/2020

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Bjelarusu nakon predsjedničkih izbora 9. kolovoza 2020.

14.9.2020 - (2020/2779(RSP))

podnesen nakon izjave potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika

Anna Fotyga, Witold Jan Waszczykowski, Ryszard Czarnecki, Jadwiga Wiśniewska, Alexandr Vondra, Bogdan Rzońca, Assita Kanko, Joanna Kopcińska
u ime Kluba zastupnika ECR-a

Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0271/2020

Postupak : 2020/2779(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B9-0275/2020
Podneseni tekstovi :
B9-0275/2020
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

B9-0275/2020

Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Bjelarusu nakon predsjedničkih izbora 9. kolovoza 2020.

(2020/2779(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir zajedničke izjave sa sastanaka na vrhu o Istočnom partnerstvu održanih 2009. u Pragu, 2011. u Varšavi, 2013. u Vilniusu, 2015. u Rigi 2015. i 2017. u Bruxellesu,

 uzimajući u obzir rezolucije o Bjelarusu, posebno Rezoluciju od 24. studenoga 2016. o stanju u Bjelarusu[1], Rezoluciju od 6. travnja 2017. o stanju u Bjelarusu[2], Rezoluciju od 19. travnja 2018 o Bjelarusu[3] i Rezoluciju od 4. listopada 2018. o pogoršavanju medijskih sloboda u Bjelarusu, a posebno o slučaju Povelje 97[4],

 uzimajući u obzir predsjedničke izbore održane 9. kolovoza 2020. u Bjelarusu,

 uzimajući u obzir službene izjave koje su potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) dali o stanju u Bjelarusu nakon predsjedničkih izbora 9. kolovoza 2020.,

 uzimajući u obzir izjavu predsjednika Europskog parlamenta od 13. kolovoza 2020., izjavu predsjednika pet klubova zastupnika od 17. kolovoza 2020. o stanju u Bjelarusu nakon predsjedničkih izbora održanih 9. kolovoza 2020. te izjavu predsjednika i potpredsjednika Odbora za vanjske poslove od 11. kolovoza 2020.,

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da narod Bjelarusa dijeli zajedničko naslijeđe i kulturu s Europljanima; budući da Bjelarus izravno graniči s trima državama članicama EU-a; budući da stanje u Bjelarusu može izravno utjecati na EU;

B. budući da je 26 godina Lukašenkove vlasti bilo obilježeno politikama kojima se podriva suverenitet i neovisnost te zemlje i slabi bjeloruski identitet, baština i kultura;

C. budući da je na predsjedničke izbore 2020. bačena ljaga zbog raširene manipulacije rezultatima te zastrašivanja i represije kojima su bili izloženi ostali kandidati, neovisni novinari i blogeri; budući da je to obrazac koji se ponavljao na svim izborima održanima u Bjelarusu od 1994.;

D. budući da je dan izbora bio obilježen brojnim nepravilnostima, među ostalim zastrašivanjem glasača, uskraćivanjem njihova prava glasa i masovnim krivotvorenjem zapisnika biračkih odbora iz četvrti; budući da u zemlji nisu bili prisutni neovisni međunarodni promatrači; budući da su diljem zemlje pritvoreni neovisni domaći promatrači, uključujući one koji su pratili rano glasovanje na predsjedničkim izborima u Bjelarusu, nakon što su dokumentirali brojne slučajeve kršenja izbornog zakona;

E. budući da je Središnje izborno povjerenstvo objavilo da je Aleksandar Lukašenko pobjednik izbora i da je navodno dobio 80,10 % glasova, a njegova glavna protivnica Svetlana Tihanovskaja 10,12 % glasova; budući da je prema neovisnim istraživanjima, društvenim anketama i stvarnim podacima s više biračkih mjesta gđa Tihanovskaja dobila oko 60 % glasova i da bi se trebala smatrati stvarnom pobjednicom izbora;

F. budući da je nakon objave lažnih rezultata bjeloruski narod odmah organizirao mirne prosvjede dotad nezabilježenih razmjera na koje su sigurnosne službe reagirale brutalnom fizičkom silom te privele, mučile i ranile tisuće prosvjednika, a neke od prosvjednika i ubile, među ostalim: Aljaksandra Tarajkovskog, Konstantina Šišmakova, Aleksandra Vihora i Genadija Šutova; budući da su mirni prosvjednici bili izloženi zastrašivanju, među ostalim prijetećim pozivima, pokušajima provale i progonu državnih tijela za izvršavanje zakonodavstva, a i progonu neidentificiranih dobro organiziranih skupina građana; budući da su se u glavnom gradu gotovo 40 dana održavali prosvjedni skupovi kojima su nazočile tisuće prosvjednika te su prosvjedi održani i u manjim gradovima i mjestima diljem zemlje;

G. budući da se uz prosvjede održavaju i brojni štrajkovi u industrijskim pogonima, poduzećima, školama, sveučilištima, gradovima, mjestima i selima diljem zemlje; budući da se ljudima koji sudjeluju u prosvjedima ili su ih službeno podržali uručuju otkazi te im se uskraćuje državni smještaj i izbacuje ih se sa sveučilišta i iz škola;

H. budući da je Europsko vijeće 19. kolovoza 2020. odlučilo uvesti sankcije za velik broj pojedinaca odgovornih za nasilje, represiju i krivotvorenje izbornih rezultata u Bjelarusu te im zabranilo ulazak u EU i zamrznulo njihovu financijsku imovinu u EU-u;

I. budući da su nakon krivotvorenja rezultata izbora 2010. i brutalnog nasilja nad prosvjednicima, EU, SAD i druge demokratske zemlje nametnuli široke sankcije osobama odgovornima za izbornu prijevaru, nasilje i veze s režimom, uključujući Aleksandra Lukašenka i više od 160 osoba i subjekata iz višeg državnog vodstva, tijela za izvršavanje zakonodavstva, sudstva, izbornog povjerenstva i tijela državne propagande te poslovne ljude; budući da su sankcije uglavnom ukinute 2016. bez da se njima postiglo trajne rezultate, što je narušilo vjerodostojnost EU-a u očima demokratske bjeloruske oporbe; budući da je nedavni popis predloženih sankcija vrlo uzak i ograničen te nije razmjeran količini nasilja i brutalnosti koje režim vrši nad mirnim prosvjednicima;

J. budući da su vlasti znatno ograničile pristup internetu i slobodnim medijima; budući da europski pružatelj usluga, poslovna grupacija A1 Telekom Austria, navodno onemogućuje pristup mobilnom internetu svojim bjeloruskim klijentima nakon što su im to naredile bjeloruske vlasti;

 

1. ne priznaje rezultate predsjedničkih izbora održanih u Bjelarusu 9. kolovoza 2020. i ne priznaje Aleksandra Lukašenka kao legitimno izabranog vođu i predsjednika Bjelarusa; u skladu s tim poziva g. Lukašenka da poštuje odluku bjeloruskog naroda i mirno odstupi s vlasti;

2. poziva na održavanje novih transparentnih predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Bjelarusu koji će biti u skladu s demokratskim standardima; poziva EU, Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju i Vijeće Europe da otpočnu dijalog s predstavnicima bjeloruskog civilnog društva u svrhu pokretanja novog izbornog procesa pod nadzorom novog Izbornog povjerenstva – tijela koje će imati povjerenje svih uključenih strana i međunarodnih promatrača te biti pod strogim međunarodnim nadzorom;

3. čestita bjeloruskom narodu na hrabrosti i odlučnosti te snažno podupire njihovu želju za demokratskim promjenama i slobodom te da se budućnost njihove zemlje zasniva na načelima demokracije, vladavine prava i ljudskih prava; odaje počast onima koji su dali svoje živote za slobodni, demokratski i suvereni Bjelarus, suosjeća sa žrtvama mučenja i drugih oblika brutalnosti koje je vršio režim te im želi brz i potpuni oporavak;

4. izražava duboku zabrinutost zbog toga što u 21. stoljeću na teritoriju prvog susjeda EU-a svjedočimo mučenju i nasilju dosad nezabilježenih razmjera u organizaciji državnih vlasti; mišljenja je da je čvrsto i nedvosmisleno stajalište EU-a o stanju u Bjelarusu pitanje vjerodostojnosti vanjske politike EU-a i stvarne predanosti europskim vrijednostima;

5. ističe iznimnu odlučnost i postojanost bjeloruskih žena, koje su često članovi obitelji političkih zatvorenika i pritvorenih i mučenih prosvjednika, u njihovim tjednim marševima ženske solidarnosti tijekom kojih se suočavaju sa sve agresivnijom reakcijom državnog aparata;

6. pohvaljuje djelovanje radnika iz brojnih tvornica i institucija diljem zemlje koji su se na različite načine pridružili prosvjedima; također pohvaljuje djelovanje novinara i zaposlenika javnih medija koji su se, unatoč represiji i prijetnjama kojima su bili izloženi, pridržavali vrijednosti etičkog novinarstva i podržali demokratsku oporbu iako im je zbog toga naknadno uručen otkaz; odaje priznanje radu neovisnih medija, među ostalim Povelji 97, Bielsatu, Radiju Svobodi i drugima; poziva EU da u okviru Europske zaklade za demokraciju i drugi instrumenata pruži potporu tim medijima i novinarima koji su izloženi represiji režima;

7. osuđuje progon članova oporbenog Vijeća za koordinaciju i poziva vlasti da prestanu sa svim oblicima nasilja i represije; oštro osuđuje proizvoljna i neobjašnjena uhićenja, pritvaranja, prisilne deportacije i otmice iz političkih razloga u Bjelarusu, kao što su ona Marije Kalesnjikave, Andreja Jahorava, Irine Suhij, Antona Radniankova i Ivana Kravcova.

8. poziva na hitan prekid nasilja i zastrašivanja mirnih prosvjednika, oslobađanje svih političkih zatvorenika i svih predstavnika civilnog društva koji su bezrazložno pritvoreni prije, tijekom i nakon izbora te potpunu obnovu i poštovanje ljudskih prava i sloboda, uključujući slobodu medija, slobodu okupljanja i druge političke i građanske slobode u Bjelarusu;

9. najstrože osuđuje grozne činove nasilja, okrutne represije i mučenja koji su počinjeni nad mirnim prosvjednicima i pritvorenicima; poziva na potpunu međunarodnu istragu tih zločina, a posebno slučajeva smrti: Aljaksandra Tarajkovskog, Konstantina Šišmakova, Aleksandra Vihora i Genadija Šutova;

10. upozorava režim da ne pokušava pripadnike nacionalnih, vjerskih, etničkih i drugih manjina učiniti metom kako bi skrenuo pozornost društva s izborne prijevare i masovnih prosvjeda i represije koji su uslijedili nakon toga; osuđuje onemogućavanje povratka u zemlju nadbiskupa Tadeusza Kondrusiewicza, čelnika Katoličke crkve u Bjelarusu; također upozorava na lažne diskurse o tome da EU i njegove države članice predstavljaju prijetnju Bjelarusu i njegovom teritorijalnom integritetu; izražava duboku zabrinutost zbog korištenja takvog diskursa kao opravdanja za vojne aktivnosti, među ostalim za kretanje bjeloruskih snaga u regiji Grodno na granici s Poljskom i Litvom;

11. priznaje Koordinacijsko vijeće kao legitimno tijelo bjeloruskog naroda koji traži demokratske promjene, slobodu i dostojanstvo u Bjelarusu; podržava miran prijenos vlasti nakon obavljanja uključivog nacionalnog dijaloga uz puno poštovanje demokratskih i temeljnih prava bjeloruskog naroda;

12. poziva ESVD i Europsku komisiju da pripreme sveobuhvatan pregled svoje politike prema Bjelarusu uzimajući u obzir različite scenarije za razvoj događaja u zemlji, a koji bi uključivao i znatno povećane financijske i tehničke obveze EU-a u slučaju da dođe do demokratskih promjena, uključujući novih izbora;

13. pozdravlja odluku ministara vanjskih poslova EU-a i Europskog vijeća o stavljanju na crnu listu onih koji su odgovorni za nasilje nakon predsjedničkih izbora i o uvođenju pojedinačnih sankcija, uključujući zamrzavanje imovine, za bjeloruske dužnosnike koji su odgovorni za krivotvorenje rezultata predsjedničkih izbora u Bjelarusu ili su doprinijeli njihovu krivotvorenju te kršenju građanskih i ljudskih prava; ističe da bi taj popis trebalo stalno ažurirati i prema potrebi proširiti te da bi trebao uključivati Aleksandra Lukašenka i njegove bliske suradnike;

14. poziva institucije EU-a i države članice da pruže aktivnu i izravnu potporu bjeloruskim nevladinim organizacijama i zajednicama, odobre svu potrebnu pomoć za bjeloruske građane i borce za ljudska prava, zaustave svu financijsku ili drugu potporu državnim institucijama Bjelarusa te ojačaju programe potpore civilnom društvu, nevladinim organizacijama i novinarima, europski program stipendija za bjeloruske državljane i zajmove za posebne programe reformi, čime bi se ostvarili prioriteti partnerstva i zajamčila potpuna suradnja u okviru Istočnog partnerstva;

15. osuđuje uključenost i potporu koju Ruska Federacija pruža Lukašenkovu režimu i osuđuje hibridni rat Kremlja protiv bjeloruskog naroda; ozbiljno je zabrinut zbog duboke infiltracije ruskih savjetnika i agenata u redove predstavnika javnih medija, tajnih i sigurnosnih služba i vlade, uključujući ured predsjednika; poziva Vijeće da podrži volju bjeloruskog naroda ograničavanjem uplitanja Kremlja, među ostalim blokiranjem ruskog pristupa sustavu SWIFT i uvođenjem dodatnih ciljanih sankcija;

16. apelira na Rusku Federaciju da ne djeluje na način kojim bi se ugrozio suverenitet i teritorijalni integritet Bjelarusa te ističe da Europski parlament neće prihvatiti nikakve moguće korake koje vlasti poduzimaju bez legitimiteta, kršenjem međunarodnog prava i protivno volji bjeloruskog naroda, čime bi se ograničila suverenost i neovisnost Bjelarusa;

17. ističe bitnu solidarnost koju su bjeloruskim aktivistima izrazili predstavnici ruskog prodemokratskog civilnog društva; upozorava da se izbjegavaju vojne intervencije zbog situacije i izazivanje napetosti sa susjednim zemljama;

18. pozdravlja odluku Republike Srbije o povlačenju iz vježbi Slavenskog bratstva;

19. uviđa potrebu da radna skupina East StratCom i mediji država članica EU-a detaljnije izvješćuju o stanju u Bjelarusu; poziva Europsku zakladu za demokraciju da pojača svoju podršku bjeloruskom civilnom društvu;

20. potiče države članice da olakšaju i ubrzaju postupke izdavanja viza osobama koje bježe iz Bjelarusa iz političkih razloga te da njima i njihovim obiteljima pruže svu potrebnu potporu i pomoć;

21. izražava ogromnu zabrinutost zbog postupaka poslovne grupacije A1 Telekom Austria; poziva to poduzeće da svojim bjeloruskim klijentima omogući neograničen pristup mobilnom internetu u skladu s vrijednostima demokracije, vladavine prava i slobode govora;

22. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te vlastima Republike Bjelarus.

 

 

Posljednje ažuriranje: 16. rujna 2020.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti